Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez

hfl_56-q6.qxp 2008-12-18 15:21 Page 8
TEORIJSKE TEME: MEDIJ FILMA
Marie-Laure Ryan
Mediji i pripovijest
Od svojih po~etaka naratologija je koncipirana kao projekt
koji nadilazi discipline i medije. 1 Godine 1964. Claude Bremond
iznio je tezu kako se pri~e mogu prenositi iz jednog
medija u drugi, a da ne izgube osnovne karakteristike. Iako
njegova teza u potpunosti previ|a udio medija u uobli~avanju
poruke, ne mo`emo zanemariti njezine implikacije po
definiciju pripovijesti (narrative 2). Ako je Bremond u pravu,
odre|ena pripovijest nije tvorevina temeljena u jeziku, ve}
mentalni konstrukt koji se stvara reakcijom na razli~ite tipove
znakova. Sla`u}i se s Bremondom oko prirode pripovijesti
neovisne o mediju, Roland Barthes je tvrdio kako je narativnost
prisutna u pisanoj knji`evnosti, usmenom razgovoru,
drami, filmu, slikarstvu, plesu i pantomimi. Samo je glazba
izostavljena s ovog popisa, iako je narativna vrijednost
glazbe ~esto bila predmetom `ivih i kontroverznih rasprava
u muzikologiji.
[to su mediji?
Ni Barthes niti Bremond ne nude definiciju medija: oni na
transmedijsko postojanje pripovjedne strukture ukazuju pomo}u
nabrajanja kategorija koje intuitivno smatramo medijima.
Me|utim, pomnijim razmatranjem uvi|amo da definicija
medija ni po ~emu nije o~ita. U teoriji medija, kao i u
drugim poljima, svrha istra`ivanja odre|uje predmet istra`ivanja.
Ako se upita sociologa ili kriti~ara kulture da nabroji
medije, odgovor }e biti: televizija, radio, film, internet. Kriti~ar
umjetnosti vjerojatno }e govoriti o glazbi, slikarstvu,
kiparstvu, knji`evnosti, operi, drami, fotografiji i arhitekturi.
Popis nekog likovnog umjetnika po~injao bi vjerojatno
glinom, broncom, uljanim bojama, temperom, tkaninom, a
zavr{avao egzoti~nim predmetima kori{tenima u radovima
nastalima mije{anjem medija, primjerice vlatima trave, perjem,
limenkama piva. Informacijski teoreti~ar ili povjesni~ar
pismena razmi{ljao bi o zvu~nim valovima, svicima papirusa,
zakonicima i silikonskim ~ipovima.
A kako bi naratolog trebao odgovoriti kad bi ga se pitalo da
nabroji medije va`ne za njegovo polje?
Do nepodudaranja u prethodnim odgovorima dolazi zbog
dvozna~nosti pojma medija. Natuknica »Medij« u Websterovu
rje~niku (1991), uz ostala za nas trenutno nebitna zna~enja,
sadr`ava i ove dvije definicije:
1) kanal ili sistem komunikacije, informacija ili zabave,
2) materijal ili tehni~ka sredstva umjetni~kog izra`avanja.
Nazovimo prvu definiciju transmisijskom, a drugu semioti~kom.
U medije prijenosa spadaju televizija, radio, internet,
gramofon, telefon — sve razli~iti tipovi tehnologije — kao i
kulturalni kanali poput knjiga i novina. Semioti~ki mediji
bili bi jezik, zvuk, slika, ili ~ak, ne{to u`e, bronca, papir,
ljudsko tijelo ili elektromagnetski kodirani signali pohranjeni
u kompjuterskoj memoriji.
Koncepcije prijenosa
U transmisijskoj koncepciji medija ve} postoje}e poruke kodirane
su na odre|en na~in, poslane kroz provodnik i dekodirane
na drugom kraju. Televizija primjerice mo`e emitirati
filmove kao i prijenose u`ivo, vijesti kao i snimke kazali{nih
izvedbi. Prije nego se kodiraju u modalitetu medija u prvom
smislu, neke su od ovih poruka stvorene u nekom od
medija u drugom, semioti~kom smislu. Sliku treba naslikati
u ulju prije nego je se digitalizira i po{alje preko interneta.
Glazbena skladba mora se izvesti na instrumentima da bi se
snimila i onda reproducirala na gramofonu. Prijenosni mediji
tako uklju~uju prevo|enje predmeta ~iju materijalnost
~ini neki semioti~ki medij u sekundarni kôd.
Neki teoreti~ari, kao primjerice Walter Ong, protive se transmisijskom
poimanju medija, tvrde}i da se te medije tako reducira
na {uplje cijevi ili provodnike kroz koje informacije
prolaze, a da na njih nimalo ne utje~e oblik cijevi. U suvremenoj
teoriji medija gotovo je aksiom da je materijalnost
medija — ono {to nazivamo njegovim pogodnostima3 — od
va`nosti za tip zna~enja koji }e biti kodiran. S druge strane,
ako promatramo zna~enje kao neodvojivo od medija koji ga
nosi, definicije pripovijesti koje ne uklju~uju pojam medija
postaju neodr`ive. Kako u tom slu~aju mo`emo uspore|iva-
1 Ovo je prijevod natuknice »Media and Narrative« iz David Herman, Manfred Jahn i Marie-Laure Ryan, ur., The Routledge Encyclopedia of Narrative
Theory (Oxon: Routledge, 2008; str. 288-292).
2 Engl. rije~ narrative, koja na~elno ozna~ava pripovjednu strukturu, uvrije`ilo se ve} u hrv. naratolo{koj terminologiji prevoditi kao pripovijest, pripovjedni
tekst, ili jednostavno pri~a. (Nap. ur.)
3 »Pogodnost« — engl. affordances — termin ekolo{ke teorije percepcije J. J. Gibsona. (Nap. ur.)
8
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 56/2008.
UDK: 316.774:791.632