Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez

hfl_56-q6.qxp 2008-12-18 15:22 Page 88
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (2008), br. 56, str. 85 do 92 Kukuljica, M.: Vrednovanje filmskoga gradiva
ta`e, filmskog ritma, oblika filmskog zapisa, stanja kamere,
dubinskog kadra, formata, zvuka i glazbe. Poljski teoreti~ar
filma Jerzy Plazewski u svojoj teoriji filma Jezik filma (I-II,
1961), temeljito razmatra oblike filmskog zapisa. Ante Peterli}
u svojoj teoriji filma Osnove teorije filma (1977; dopunjeno
izdanje 1982), dogra|uje Arnheimov sustav te
odre|uje {to je filmski zapis, odnos prema zbilji, razla`e ~imbenike
sli~nosti filma i izvanjskog svijeta i ~imbenike razlika,
detaljno razmatra i na filmskim primjerima precizno definira
oblike filmskog zapisa, zvuk, monta`u. U posebnom poglavlju
Filmsko djelo, pored psihologije percepcije, iznosi
osebujni pogled na osnove dramaturgije filma. Ponu|en je
jasan i pregledan teorijski sustav, koji omogu}uje usvajanje
temeljnih pojmova i olak{ava analizu filmskog djela, razlikovanje
filma od drugih umjetnosti.
Pregled nastojanja znanstvenika najrazli~itijih profila ukazuje
na slo`enost zadatka i pote{ko}e u izgra|ivanju egzaktnog
i arbitrarnog sustava, koji bi omogu}io analizu i interpretaciju
filmskog djela. Sve su spomenute studije dale izuzetan
doprinos razvitku filmologije kao zasebne znanosti o filmskoj
umjetnosti. Preduvjet su za usvajanje temeljnih znanja iz
podru~ja teorije filmske umjetnosti.
Filmski arhivist (filmolog) ~ija je du`nost procjenjivati filmska
djela sa stajali{ta trajne pohrane i za{tite filmskog gradiva,
mora koriste}i ova temeljna znanstvena opredjeljenja izgraditi
sustav vrijednosti koji }e biti jedno od pomo}nih
sredstava u djelotvornom radu na za{titi filmskog gradiva.
Odabiri filmova — pokazatelji promjena
kriterija, prosudbi i filmskog ukusa
Slo`enost prosudbi filmskih djela mo`e se pokazati i komentiranjem
odre|enih odabira filmova u rasponu od 1958. do
1995. godine a odnose se na hrvatsku kinematografiju.
Anketa deset najboljih jugoslavenskih filmova
(1958)
U sklopu tada{nje jugoslavenske kinematografije 14 filmskih
kriti~ara, uglavnom velikih dnevnih listova iz pojedinih republi~kih
centara, odlu~io se za prosudbu tada{nje jugoslavenske
kinematografije. Na dvije stranice tjednog dodatka
posve}enog filmu u dnevnom listu Borba iznesen je odabir
10 najboljih jugoslavenskih filmova. Na dvije stranice niti
jednom se ne spominju nacionalne kinematografije, {to pokazuje
~vrstinu unitarnog koncepta shva}anja korpusa kinematografije
u to vrijeme.
Za hrvatsku kinematografiju znakovito je da su me|u 14 kriti~ara
bilo samo tri filmska kriti~ara iz Hrvatske (R. Sremec,
M. Modrini}, M. Bogli}). Odabir je i u takvom odnosu snaga
bio na strani kvalitete hrvatske kinematografije jer su od
10 odabranih filmova ~etiri producirana u Hrvatskoj. Prvo
mjesto osvojio je film Svoga tela gospodar Fedora Han`ekovi}a,
drugi je bio film Ne okre}i se sine Branka Bauera, na
tre}em je mjestu Veliki i mali Vladimira Poga~i}a, na ~etvrtom
Dolina mira Franceta [tiglica, na devetom Bakonja fra-
Brne Fedora Han`ekovi}a. Sagledavanjem tada{njeg filmskog
okru`enja i danas iznena|uje deseto mjesto filma Kre-
{e Golika Djevojka i hrast. Dva najuspje{nija redatelja u toj
88
anketi su Vladimir Poga~i} s filmovima Veliki i mali (~etvrto
mjesto) i Subotom uve~e (peto mjesto) te Fedor Han`ekovi}
Svoga tela gospodar (prvo mjesto) i Bakonja fra-Brne (deveto
mjesto).
Anketa najboljih hrvatskih filmova
(Vjesnik, 1990)
Prvi odabir najboljih hrvatskih filmova prezentiran je na
stranicama lista Vjesnik uz sudjelovanje 28 filmskih kriti~ara
svih generacija, odnosno ~etiri kriti~ara starije generacije, 13
srednje i 11 mla|e generacije. Hrvatski filmski kriti~ari dobili
su tada kona~no priliku iskazati svoj odnos prema hrvatskoj
kinematografiji. Zaslu`eno prvo mjesto premo}no je zauzeo
film Kre{e Golika Tko pjeva zlo ne misli sa 184 boda.
Slijedio je dugi niz godina zaboravljeni film Koncert Branka
Belana sa 158 bodova, potom Breza Ante Babaje sa 148 bodova,
Lisice Krste Papi}a sa 139 bodova i Rondo Zvonimira
Berkovi}a sa 130 bodova.
Od hrvatskih filmova iz ankete iz 1958. godine u izborima
pojedinih kriti~ara nalazili su se samo filmovi Svoga tela gospodar
(dva kriti~ara) i Djevojka i hrast (jedan kriti~ar). Anketa
ra|ena 1990. jo{ uvijek nije odra`avala ideolo{ki sasvim
oslobo|ena gledi{ta pojedinih kriti~ara. Odabir je ipak prevrednovao
hrvatsku filmsku ba{tinu i pokazao ve}u filmsku
obrazovanost anketiranih filmskih kriti~ara i druga~iji ukus.
Od {estog do desetog mjesta nalazili su se filmovi H-8... (N.
Tanhofer), Ritam zlo~ina (Z. Tadi}), Samo jednom se ljubi
(R. Grli}), Samo ljudi (B. Bauer) i Vlak bez voznog reda (V.
Bulaji}).
Odabir najboljih filmova snimljenih posljednjih deset godina
(1980-90) pokazao je jo{ izo{treniji kriterij i u tom izboru
prvo mjesto premo}no je osvojio Ritam zlo~ina (Z. Tadi})
sa 197 bodova. Slijedili su Ljubavna pisma s predumi{ljajem
(Z. Berkovi}) sa 161 bodom, @ivot sa stricem (K. Papi}) sa
156 bodova, Samo jednom se ljubi (R. Grli}) sa 146 bodova
te Izgubljeni zavi~aj (A. Babaja) sa 136 bodova, potom Sokol
ga nije volio (B. Schmidt), Oficir s ru`om (D. [orak), Vila
Orhideja (K. Golik), Glembajevi (A. Vrdoljak) i ^ovjek koji
je volio sprovode (Z. Tadi}).
Ovaj odabir pokazuje da se filmski kriti~ari pod utjecajem
svjetskih trendova s ve}im senzibilitetom opredjeljuju prema
`anrovski obojenim filmova. Posebno cijene nagla{ene autorske
li~nosti Kre{u Golika, Antu Babaju, Krstu Papi}a i
Antuna Vrdoljaka. Iskazuju svoju naklonost filmskim djelima,
koja na filmski zreo i originalan na~in oblikuju pojedine
politi~ke doga|aje i sudbine u novijoj povijesti Hrvatske
(Sokol ga nije volio, Oficir s ru`om, @ivot sa stricem, Samo
jednom se ljubi). Ohrabruje {to se u tom odabiru visoko
vrednuju dva filma onodobnih filmskih po~etnika Branka
Schmidta i Dejana [orka.
Anketa najboljih hrvatskih filmova
(Ve~ernji list, 1995)
U povodu stote obljetnice filmske umjetnosti Ve~ernji list
proveo je anketu najboljih hrvatskih filmova svih vremena u
kojoj sudjeluje 20 ~lanova Hrvatskog dru{tva filmskih kriti-
~ara. Dobna struktura filmskih kriti~ara bila je jedan kriti~ar
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 56/2008.