Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 56 (2008) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
hfl_<strong>56</strong>-q6.qxp <strong>2008</strong>-12-18 15:22 Page 95<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>56</strong>, str. 93 do 96 Rezec Stibilj, T.: ^etrdeset godina Slovenskoga filmskog arhiva pri Arhivu Republike Slovenije<br />
kasarne za nova skladi{ta filmskoga arhivskog gradiva u Ljubljani.<br />
Riznica slovenskoga filmskog stvarala{tva<br />
U na{im se depoima, uz najzna~ajniju Zbirke filmova, koja<br />
prema podacima iz centralne ra~unalne evidencije trenutno<br />
ima 6752 filmova s 29043 kolutova i 1288 naslova na drugim<br />
medijima, ~uva takozvano arhivsko gradivo, povezano s<br />
nastajanjem filma (sinopsisi, scenariji, knjige za snimanje, fotografije<br />
i ostalo).<br />
U Zbirci filmova ~uvamo sve vrste filmova — od igranog,<br />
dokumentarnog, eksperimentalnog do animiranog. Na<br />
ovom }u mjestu spomenuti nekoliko filmova i njihovih autora<br />
koji su ozna~ili odre|ene me|a{e u razvoju filmske produkcije<br />
od njezinih po~etaka pa sve do danas.<br />
Nakon prvih spomenutih snimki Grosmanna i filma tr{}anskog<br />
producenta Premiata ditta S. Spino, Ljubljana 1909, o<br />
<strong>broj</strong>nijoj filmskoj produkciji mo`emo govoriti tek u razdoblju<br />
izme|u dvaju svjetskih ratova. Tako je fotograf Veli~an<br />
Be{ter 1922. godine prvi dobio koncesiju za osnivanje filmskog<br />
poduze}a u Ljubljani, ali su se, na`alost, njegovi filmovi<br />
samo djelomi~no o~uvali. Godine 1931. u dvorani kina<br />
Union odr`ala se sve~ana premijera prvoga slovenskog dugometra`nog<br />
filma V kraljestvu Zlatoroga, re`isera Metoda<br />
Badjure. Oba je filma povezivalo opjevavanje ljepota slovenskih<br />
gora i veselja prema planinarenju.<br />
Sloveniju su nekoliko puta 1932. i 1933. posjetili snimatelji<br />
filmske tvrtke Svjetloton iz Zagreba. O filmovima Bela Ljubljana<br />
(1932), Kraljevo bivanje na Bledu (1932), Film o Westnovi<br />
tovarni (1933) te film o slovenskim plesnim i drugim<br />
manifestacijama na Ljubljanskom filmskom festivalu (1934)<br />
sa~uvani su jedino podaci iz ~asopisa. Sa~uvana su dva filma<br />
o lje~ili{nom turizmu u Sloveniji koje je snimilo poduze}e<br />
Svjetloton. Mislilo se da je film o lje~ili{tu u Ormo`u (Ormo`<br />
jugoslavenski Gillspach, 1935) izgubljen, ali je Ivana<br />
Nemani~a, nakon ustrajnog tra`enja, put doveo u Hrvatsku<br />
kinoteku, gdje je uz dozvolu napravio kopiju. U drugom je<br />
filmu predstavljeno lje~ili{te Radenci (Radenci, 1937). Oba<br />
filma su ozvu~ena.<br />
Od slovenskih predratnih snimatelja koji su svoj `ivot posvetili<br />
filmu, treba spomenuti Metoda Badjura koji je zajedno sa<br />
`enom Milkom, monta`erkom, snimio velik <strong>broj</strong> prije svega<br />
dokumentarnih filmova. Vrhunac njegova stvaranja u predratnom<br />
razdoblju predstavlja film Blo{ki smu~arji koji na<br />
poeti~an i dokumentaran na~in prikazuje svjetski fenomen<br />
blo{kog skijanja. Film je dobio <strong>broj</strong>na priznanja u domovini<br />
i izvan nje. Supru`nici su bili aktivno prisutni u filmskom<br />
stvaranju i nakon 1945. u okviru Triglav filma.<br />
Godine 1939. Prosvetna zveza i Milan Kham osnovali su<br />
prvo ve}e filmsko poduze}e Emona film koje je spajalo kinodvoranu<br />
Union, filmsku distribuciju i proizvodnju kratkometra`nih<br />
filmova. Njihova je produkcija pokazivala obe}avaju}i<br />
po~etak pa su njome privukli dr. Marjana Foerstera,<br />
re`isera i monta`era koji se {kolovao u inozemstvu, te Rudija<br />
Omotu koji je ve} postao priznat na podru~ju razvoja zvuka<br />
na filmu. Izme|u ostalog su 1940. godine snimili prvi slovenski<br />
reklamni film za Jugoslavensku tiskaru. Za vrijeme<br />
rata prema narud`bi okupatorske vlasti 1944. snimili su film<br />
Protikomunisti~no zborovanje na Kongresnem trgu i Domobranska<br />
prisega koji predstavljaju jedine filmske dokumente<br />
o kolaboracionisti~koj suradnji domobranske vojske s okupatorskom.<br />
Partizanska je vojska isto tako <strong>filmski</strong> dokumentirala dio<br />
svojih akcija, prije svega na oslobo|enom podru~ju Bijele<br />
krajine od 1943. do 1945. godine. Snimke Staneta Vir{ka,<br />
^oreta [kodlara i Bo`idara Jakca skupljeni su pod imenom<br />
Partizanski dokumenti.<br />
Nakon Drugoga svjetskog rata filmska je produkcija pre{la u<br />
dr`avne ruke. U pojedinim jugoslavenskim republikama formirana<br />
su filmska poduze}a te je u Sloveniji 1946. osnovano<br />
filmsko poduze}e Triglav film. Njegova prva zada}a bila<br />
je snimiti slovenski cjelove~ernji film. Premijerno prikazivanje<br />
filma Na svoji zemlji bilo je u jesen 1948. Film je prihva-<br />
}en s odu{evljenjem te ga gledatelji nakon 60 godina i danas<br />
jo{ uvijek rado gledaju. ^ak su i talijanski diplomati u Beogradu<br />
bili ocijenili film povoljno, iako obra|uje bitku primorskih<br />
Slovenaca protiv talijanskih i njema~kih osvaja~a i<br />
bitku za pripojenje Jugoslaviji, {to je za Italiju tada bilo goru}e<br />
pitanje. 7 Film je re`irao France [tiglic, veliko re`isersko<br />
ime na slovenskom i jugoslavenskom prostoru. Osim njegovih<br />
filmova Dolina miru (19<strong>56</strong>), Ne jo~i, Peter (1964), Tistega<br />
lepega dne (1976), u slovenske uspje{nice uvr{tavamo filmove<br />
Vesna (1953) Franti{eka ^apa, Ples v de`ju (1961)<br />
Bo{tjana Hladnika, To se gadi (1977) Jo`eta Bevca, Cvetje v<br />
jeseni (1973) Matja`a Klop~i~a i tako dalje.<br />
Godine 19<strong>56</strong>. filmskom se poduze}u Triglav film pridru`ilo<br />
poduze}e Viba film koje je do 1991. bilo sredi{nji slovenski<br />
producent, snimiv{i 92 cjelove~ernja filma, 61 samostalno, a<br />
31 u suradnji s drugim slovenskim i jugoslavenskim autorima.<br />
8<br />
U sjeni cjelove~ernjih filmova ~itavo je vrijeme nastajala dokumentarna<br />
filmska produkcija koja danas, izme|u ostalog,<br />
predstavlja bogat izvor za istra`ivanje razli~itih razdoblja<br />
pro{losti, a u SFA predstavlja ve}inu filmskog arhivskog gradiva<br />
ili vi{e od pet tisu}a naslova. Me|u njima je pojedine<br />
naslove jo{ te`e istaknuti. Ukratko re~eno, dokumentarna<br />
produkcija do kraja 1950-ih prete`ito je reporta`na i snimljena<br />
u duhu uzdizanja ratnih i poratnih uspjeha nove socijalisti~ke<br />
vlasti i radnog ~ovjeka. Sredinom 1960-ih na va`nosti<br />
su po~eli dobivati dokumentarni i kratki igrani filmovi<br />
koji su novim, anga`iranim autorskim i dru{tvenokriti~kim<br />
pristupom, `eljeli gledaoca upozoriti na razli~ite negativne<br />
pojave u dru{tvu. Ovdje uvr{tavamo filmove Maka Sajka<br />
koji je u filmu Strupi (1964) prvi put javno upozorio na<br />
sna`no zaga|ivanje okoli{a. Jo`e Poga~nik, pokreta~ filmskoga<br />
crnog vala u Sloveniji, ukazao je na nehumane `ivot-<br />
7 Nevenka Troha, »Italijansko diplomatsko poro~ilo o slovenskem filmu Na svoji zemlji«, Prispevki za novej{o zgodovino, XLVII-2/2007, str. 187-189.<br />
8 Silvan Furlan, Bojan Kav~i~, Ljiljana Nedi~ i Zdenko Vrdlovec, Filmografija slovenskih celove~ernih filmov 1931.-1993., Ljubljana 1994, str. 332.<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>56</strong>/<strong>2008</strong>.<br />
95