Enciklopedija-ljekovitih-bilja-i-recepata

Piskavica - Trigonella foenum graecum
Narodna imena. Grohotuš a, grč ko sjeme, grč ka detelina, kozji rog, prosenica, rož njač a.
Botanič ke karakteristike. Piskavica je jednogodiš nja zeljasta biljka do 60 cm visoka. Stabljika je uspravna,
nerazgranata, listovi su trodelni, a cvetovi pojedinač ni, ž uti u pazuš cima listova. Cveta ujunu i julu.U sabljastim 3-
10 cm dugim mahunama, nalazi se 4-20 spljoš tenih, jajolikih ili kockastih ž utosmeđ ih semenki. Zrelo sjeme je
jakog, aromatič nog mirisa, vrlo tvrdo, 3-4 mm dugo.
Staniš te. Raste samoniklo na suvim proplancima, uglavnom iz tla kreč njač kog sastava. Uzgaja se kao lekovita i
krmna biljka.
Upotrebljivi delovi biljke. Za lekovite svrhe koristi se seme i to samo spoljnje (iz mahune), koje je slič no
lanenom semenu.
Hemijski sastav. Sadrž i sluzi, belanč evine, trigliceride, eterič no ulje, alkaloide, flavonoide, saponine, sterole,
mineralne materije.
Primena. Piskavica reguliš e š eć er u krvi, č isti disajne i probavne organe od nagomilane sluzi, otvara apetit i leč i
hemoroide. Spolja u vidu obloga piskavica ublaž ava bolove kod gihta, neuralgije i iš ijasa, leč i oteč ene ž lezde,
263