14.05.2020 Views

Enciklopedija-ljekovitih-bilja-i-recepata

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

BOLESTI ENDOKRINOG SISTEMA

Guš avost

Struma (guš avost) označ ava svako poveć anje š titaste ž lezde koje mož e da se dokaž e klinič ki. U už em smislu

termin struma odnosi se na poveć anje š titaste ž lezde bez poremeć aja njene funkcionalne aktivnosti. Osnovni uzrok

nastanka endemske strume je nedostatak joda u ishrani. Sporadič nu strumu mož e da izazove viš e faktora kao š to

su strumogene supstance iz povrć a, urođ eni enzimski defekti u biosintezi tireoidnih hormona i cirkuliš uć i

imunoglobulini koji stimuliš u deobu tireocita. Bolesnici sa strumom obič no nemaju subjektivne tegobe. Samo

ukoliko je struma velika mož e da izazove simptome i znake zbog kompresije traheje ili ezofagusa (jednjak).

Recepti:

Bilo da je izrasla spolja, bilo iznutra, guš a ć e nestati ako se grlo č ešć e ispira grgotanjem ekstraktom ustupnika

(trave od š apa, Scrophularia nodosa) ili ivanjskog cveć a. Ustupnik (travu od š apa) mož ete nać i na obali potoka, u

š umskim jarugama i na vlaž nom tlu ispod ž bunova. Biljka ima neugledne crvenosmeđ e cvetove i tamnozelene

duguljaste š iljaste listove, č iji je miris oš tar, slič an mirisu listova zove; na taj nač in se - po mirisu - ne mož e

pobrkati sa drugom biljkom. Dok se od ustupnika skuplja samo list koji se upotrebljava za grgotanje a ne i za č aj

koji se pije, od svih delova ivanjskog cveć a pravi se č aj koji, osim š to služ i za grgotanje, mož e i da se pije.

Gornju koru starog hrasta ili mlađ eg drveta ostrugati, usitniti i 6 kaš ika staviti u pola litre vode. Kuvati 15-20

minuta. Peš kir nakvasiti u toj teč nosti i staviti na guš u. Preko toga oviti topao š al i leć i u krevet. Treba piti č aj od

kadulje po nekoliko puta dnevno.

Guš u pod vratom leč i praziluk (njegova sredina). Izrež e se na sitno, pomeš a sa morskom soli i cvetom od ljiljana.

Taj lek treba priviti na guš u svako več er pre spavanja.

Oboljenje limfnih ž lezda

Najč ešć e bolesti limfnog sistema su limfangitis, limfadenitis i limfedem. Zapaljenja limfnih sudova i ž lezda

(lymphangitis i lymphadenitis) su najč ešć e posledica povreda i zapajenja kož e, naroč ito izazvanih stafilokokama i

streptokokama. Regionalna limfna ž lezdi je uveć ana, bolna i osetljiva na pokrete ekstremiteta i pritisak. Pod

limfedemom se podrazumeva otok ekstremiteta, koji je uzrokovan poremeć enim oticanjem limfe. Razlikujemo

primarni i sekundarni limfedem. Prvi je kongenitalnog porekla, a drugi posledica različ itih poremeć aja. U

sekundarnom limfedemu oticanje limfe je otež ano zbog postojanja malignih oboljenja, traume, iradijacije,

opstrukcije limfnih puteva izazvane parazitima, alergijskog limfadenitisa i drugih poremeć aja.

Recepti:

Majoranom iz poslednje ž etve, do grlić a napuniti bocu i usuti maslinovo ulje. Ostaviti da na suncu ili blizu

š tednjaka odstoji deset dana. Obolele ž lezde mazati ovim uljem od majorana, mašć u od nevena ili uljem od

kantariona. Oprati i na dasci oklagijom izgnječ iti svež e listove uskolisne ili š irokolisne bokvice i velikog podbela,

svež e ivanjsko cveć e ili svež e stabljike i listove nevena. Listovi moraju da se izgnječ e dok su vlaž ni, zbog toga š to

voda pomaž e da se iz njih izvuč e sok. Kaš a od listova navedenih biljaka stavlja se naizmenič no na obolele limfne

ž lezde. Sam bolesnik ć e najbolje odrediti koja kaš a mu viš e prija. Ukoliko je operacija već izvrš ena, pored svež e

biljne kaš e, č etiri sata dnevno mož e da se koristi i oblog sa š veden biterom, eventualno da usledi i masaž a njime.

Takođ e su preporuč ljivi parni oblozi od rastavić a, po dva sata, u krevetu. Dnevno, u gutljajima, obavezno piti litru i

po do dve litre č aja od meš avine koja sadrž i 300 g nevena, 100 g rastavić a, 100 g hajduč ke trave i 100 g koprive -

na č etvrt litre vode uzeti punu malu kaš iku. Kada postoji zloć udno oboljenje limfnih ž lezda, veoma č esto dolazi do

pojave tvrdih otoka na rukama i nogama, do tzv. elefantijaze. Ruke i noge naglo poč inju da otič u, postaju tvrde I

neosetljive, a bolesnik ima oseć aj da mu oboleli udovi o trupu vise kao da su od drveta. U ovakvom sluč aju mogu

418

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!