Enciklopedija-ljekovitih-bilja-i-recepata

Smokva - Ficus carica
Narodna imena. Smokvinica, smokvenica, figovnik.
Botanič ke karakteristike. Smokva je relativno nisko drvo sa jako razgranatom kroš njom. Starije grane su sive
boje, a mlade tamnozelene. Listovi su naizmenič ni, veliki i nepravilno useč eni. Na mladim granama se pri dnu
nalaze zalisci. Cvetovi smokve zatvoreni su omotač em kruš kastog oblika. Od tog cveta posle nastaje soč ni plod sa
mnoš tvom semenih koš tica. Oplodnju vrš e insekti u unutraš njosti cvetnog omotač a.
Staniš te. Gaji se u područ ju Sredozemnog mora.
Upotrebljivi delovi biljke. Za lek koristi se svež ili osuš en plod.
Hemijski sastav. Plod sadrž i š eć er, pektine, organske kiseline, triterpenske saponine, vitamine C, B1, B2, A, E,
PP. Listovi sadrž e furokumarine, organske kiseline, eterič no ulje, steroide, triterpenoide, flavonoide.
Primena. Plod smokve reguliš e probavu. Kao č aj koristi se kod jakih prehlada. Mleč ni sok smokve se koristi za
leč enje rana.
Nač in upotrebe. Plodovi se koriste svež i, suvi, u obliku č aja.
314