Enciklopedija-ljekovitih-bilja-i-recepata

Trnjina - Prunus spinosa
Narodna imena. Trn crni, trnovina, drač a, kukinja, mrki trn, trnina, trnjina, trlinka.
Botanič ke karakteristike. Trnjina je listopadni, vrlo razgranat, trnovit grm sa crnom korom. Naraste do 4 m
visine. Š iri se po okolini pomoć u izbojaka iz korena. Listovi su naizmenič ni, imaju peteljke, jajoliki su, nazubljenog
oboda, dlakavi po ž ilicama nalič ja. Cvetovi su dvopolni, petoč lani, rastu pojedinač no na kratkim drš kama, a cvetaju
pre listanja. Latice su bele. Cveta u aprilu i maju. Plodovi su okrugle, tamnoplavo-sivkaste koš tunice, oporog i
kiselog ukusa.
Staniš te. Raste po grmovitim obroncima, obodima š uma, krč evinama i drugim pustim nizijskim i brdskim
predelima.
Upotrebljivi delovi biljke. Cvetovi, plodovi i kora sa korena.
Hemijski sastav. Plod sadrž i tanine, organske kiseline, vitamin C. Semenka ploda je otrovna jer sadrž i otrovni
glukozid amigdalin koji daje cijanovodonič nu kiselinu.
355