Untitled - Provincia di Rimini
Untitled - Provincia di Rimini
Untitled - Provincia di Rimini
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Kuhinja <strong>Rimini</strong>ja<br />
Kuhinja <strong>Rimini</strong>ja je veoma bogata jelima koja su<br />
tra<strong>di</strong>cionalno vezana za obiπaje i može se re†i da spada<br />
u sam vrh talijanskog kulinarstva. Položaj <strong>Rimini</strong>ja<br />
i njegove okoline se prostire od blagih brežuljaka<br />
obronaka Apenina, pa sve do obale koju zapljuskuje<br />
Jadransko more. Na tom prostoru na poljima u<br />
šumama a i u moru, uspjevaju veoma razliπiti prirodni<br />
i ukusni proizvo<strong>di</strong> za prehranu. Kultura kulinarskog<br />
umije†a ovog kraja se razvijala stolje†ima, zahvaljuju†i<br />
prije svega narodu koji je tu živio a i priro<strong>di</strong> koja je<br />
davala plodove za jelo koji su oduvijek bili veoma<br />
ukusni i hranjivi. Moramo naglasiti da na trpezama<br />
u <strong>Rimini</strong>ju nisu dozvoljene pretenciozne pripreme i<br />
složena jela: razlog tome vjerovatno potiπe iz prošlosti<br />
kada su ovaj prostor naseljavale male nestabilne i<br />
turbolentne Signorie (Kneževine), Dvorovi i njihove<br />
menze, koje su se odlikovale jednostavnoš†u i bez<br />
nekog velikog blještavila i sjaja, a treba i pomenuti da<br />
su u to vrijeme vladali dugogo<strong>di</strong>šnji strogi i okrutni<br />
državni zakoni Papinske države.<br />
Kulinarstvo <strong>Rimini</strong>ja je prepoznatljivo po tome što<br />
je jako vezano za tra<strong>di</strong>cije i obiπaje koje je provo<strong>di</strong>lo<br />
seosko stanovništvo, i samim time je oduvijek postojala<br />
πvrsta povezanost naroda sa prirodom, zemljoradnjom<br />
i meteorološkim pojavama. To je prouzrokovalo da se<br />
velika pažnja davala uzgoju jestivih biljaka, kao i onim<br />
travama koje su spontano rasle u priro<strong>di</strong> a njihova<br />
upotreba i hranjivost u prehrani se prenosila sa koljena<br />
na koljeno i zadržala do današnjih dana. O ovim<br />
poje<strong>di</strong>nostima koje su od davnina πvrsto povezivale<br />
<strong>Rimini</strong> i naše susjede iz Pesara sa Provincijom Marke,<br />
treba prvenstveno zahvaliti doktoru Konstancu Feliciju<br />
(Constanzo Felici), koji nam je iz tog perioda (xvstolje†e)<br />
ostavio izvanredno svjedoπenje; katalog sa preko 180<br />
razliπitih jestivih biljaka, plodova i gljiva u kome je<br />
detaljno opisao i objasnio kako se kuhaju i pripremaju<br />
za jelo razni plodovi, mahune, korjenje, gljive, tartufi i<br />
miro<strong>di</strong>je.<br />
Kako je vrijeme prolazilo znanje koje je steπeno o<br />
prehrani i kulinarstvu sve više i više se oboga†ivalo,<br />
tako da nam je današnja kuhinja postala <strong>di</strong>o nas i ušla u<br />
našu svakodnevnicu. To je dovelo do toga da u pripremi<br />
jela imamo izvanrednu maštovitost, nedostižan broj<br />
raznovrsnih minestra pripremljenih sa doma†im<br />
rezancima: to je danas postao obiπaj u spravljanju<br />
raznovrsnih predjela i glavnih jela pripremljenih bilo u<br />
teπnom ili suhom stanju. Vješte ruke uz pomo† oklagije,<br />
znaju napraviti od tijesta sa jajima bezbroj raznovrsnih<br />
oblika rezanaca užih i širih, kao lazanje koje se mogu<br />
puniti sa raznovrsnim proizvo<strong>di</strong>ma od sira, mesa i<br />
zeleni.<br />
Posebnu pažnju moramo naravno posvetiti πuvenoj<br />
«pia<strong>di</strong>na romangnola», (pogaπa malo debljia), koja<br />
je u našoj provinciji nešto šireg oblika i tanja od onih<br />
koje se prave u drugim krajevima. Da malo pojasnimo:<br />
ra<strong>di</strong> se o tijestu koje se stanji i da mu se okrugli oblik a<br />
sastav mu je brašno, svinjska mast, voda i sol ; Razvije<br />
se sa valjak i peπe se na jakoj vatri u tavi od terakote ili<br />
od πelika. Pia<strong>di</strong>na <strong>Rimini</strong>ja (u <strong>di</strong>jalektu se zove kratko<br />
«piada»), imala je znaπajnu ulogu u provijesti prehrane<br />
sirotinje romanjolskog kraja. U onim teškim vremenima<br />
kad je vladalo siromaštvo, kao zamjena za hljeb koji<br />
se mjesio sa kvascem, pravila se od tijesta i bilo je jelo<br />
7