Untitled - Provincia di Rimini

More documents

Recommendations

Info

Kuhinja Riminija Kuhinja Riminija je veoma bogata jelima koja su tradicionalno vezana za obiπaje i može se re†i da spada u sam vrh talijanskog kulinarstva. Položaj Riminija i njegove okoline se prostire od blagih brežuljaka obronaka Apenina, pa sve do obale koju zapljuskuje Jadransko more. Na tom prostoru na poljima u šumama a i u moru, uspjevaju veoma razliπiti prirodni i ukusni proizvodi za prehranu. Kultura kulinarskog umije†a ovog kraja se razvijala stolje†ima, zahvaljuju†i prije svega narodu koji je tu živio a i prirodi koja je davala plodove za jelo koji su oduvijek bili veoma ukusni i hranjivi. Moramo naglasiti da na trpezama u Riminiju nisu dozvoljene pretenciozne pripreme i složena jela: razlog tome vjerovatno potiπe iz prošlosti kada su ovaj prostor naseljavale male nestabilne i turbolentne Signorie (Kneževine), Dvorovi i njihove menze, koje su se odlikovale jednostavnoš†u i bez nekog velikog blještavila i sjaja, a treba i pomenuti da su u to vrijeme vladali dugogodišnji strogi i okrutni državni zakoni Papinske države. Kulinarstvo Riminija je prepoznatljivo po tome što je jako vezano za tradicije i obiπaje koje je provodilo seosko stanovništvo, i samim time je oduvijek postojala πvrsta povezanost naroda sa prirodom, zemljoradnjom i meteorološkim pojavama. To je prouzrokovalo da se velika pažnja davala uzgoju jestivih biljaka, kao i onim travama koje su spontano rasle u prirodi a njihova upotreba i hranjivost u prehrani se prenosila sa koljena na koljeno i zadržala do današnjih dana. O ovim pojedinostima koje su od davnina πvrsto povezivale Rimini i naše susjede iz Pesara sa Provincijom Marke, treba prvenstveno zahvaliti doktoru Konstancu Feliciju (Constanzo Felici), koji nam je iz tog perioda (xvstolje†e) ostavio izvanredno svjedoπenje; katalog sa preko 180 razliπitih jestivih biljaka, plodova i gljiva u kome je detaljno opisao i objasnio kako se kuhaju i pripremaju za jelo razni plodovi, mahune, korjenje, gljive, tartufi i mirodije. Kako je vrijeme prolazilo znanje koje je steπeno o prehrani i kulinarstvu sve više i više se oboga†ivalo, tako da nam je današnja kuhinja postala dio nas i ušla u našu svakodnevnicu. To je dovelo do toga da u pripremi jela imamo izvanrednu maštovitost, nedostižan broj raznovrsnih minestra pripremljenih sa doma†im rezancima: to je danas postao obiπaj u spravljanju raznovrsnih predjela i glavnih jela pripremljenih bilo u teπnom ili suhom stanju. Vješte ruke uz pomo† oklagije, znaju napraviti od tijesta sa jajima bezbroj raznovrsnih oblika rezanaca užih i širih, kao lazanje koje se mogu puniti sa raznovrsnim proizvodima od sira, mesa i zeleni. Posebnu pažnju moramo naravno posvetiti πuvenoj «piadina romangnola», (pogaπa malo debljia), koja je u našoj provinciji nešto šireg oblika i tanja od onih koje se prave u drugim krajevima. Da malo pojasnimo: radi se o tijestu koje se stanji i da mu se okrugli oblik a sastav mu je brašno, svinjska mast, voda i sol ; Razvije se sa valjak i peπe se na jakoj vatri u tavi od terakote ili od πelika. Piadina Riminija (u dijalektu se zove kratko «piada»), imala je znaπajnu ulogu u provijesti prehrane sirotinje romanjolskog kraja. U onim teškim vremenima kad je vladalo siromaštvo, kao zamjena za hljeb koji se mjesio sa kvascem, pravila se od tijesta i bilo je jelo 7
sa kojim je trebalo zasititi se i napuniti stomak. Danas se piadina uzima uz tipiπna predjela uz razne svinjske suhomesnate proizvode (salamu, kobasicu, slaninu, odrezak) zatim uz mekše sireve, među koje neizostavno spada kremasti «squaquerone» (skvakverone). Piadina se redovo servira i uz glavna jela u kojima je pretežno peπeno meso peradi, golubova i pitomih zeπeva. Isto tako πesto ide i uz roštilj od razovrsnog mesa, najπeš†e svinjskog, (kobasice, kotleti, slanina) a i uz janjetinu. Kad je desert u pitanju najπeš†e se priprema ciambella (†iambela), jedna vrsta klasiπnog seoskog biskvita, peπenog u rerni, koji se servira neizbježno uz bijelo sladunjavo vino, najπeš†e je to Albana u koje se po pravilu biskvit umoπi i pojede. Kao posebno treba spomenuti a to i zaslužuje «morska kuhinja» (la cucina del mare), morski specijaliteti koji nisu ni malo manje znaπajni od onih kojim se spominju kao specijaliteti sa obale. Recepti starih ribara, kad su u pitanju (supe ili πorse) juhe od riba, spadaju u sami vrh specijaliteta koje ovdje zovemo «brodetto»: to je jelo koje u Romanji zahtijeva znanje i vještinu pripreme a karakterizira ga jako prijatan okus koji je karakterizira za jela od ribe koje se prave u ovim krajevima. To su jela koja su za svaπiji ukus, jer su ukusna i lijepo zaπinjena i svako ih rado konzumira. Bezbrojni su recepti sa plavom ribom iz Jadranskog mora: sa roštilja prženi i zaπinjeni «a crudo» (marinirani u sirovom stanju), skuše, srdele, koje se spravljaju na najrazliπitije naπine i imaju predivan okus. A sad je red da se spomenu najpoznatiji recepti romanjolske kuhinje. Neke smo naveli u ranijem izlaganju a neki †e biti i prijatno otkri†e. 8 Piada ili piadina Simbol regije Romanje, to je deblja pogaπa od tijesta napravljenog od brašna vode i masti i servira se uz sireve i suhomesnate proizvode. Da se ne zaboravi da se odliπno slaže uz sirove «squaquerone» i rulcolu (rukolu). Cappelletti romanjolski Sliπni su bolonjskim tortelinima ali samo po obliku. To je jedna vrsta tjestenine koja se priprema u doma†instvu, tijesto se izradi i razvije sa valjkom te izreže na manje kvadrati†e (sliπno našim klepama, raviolina) i puni «nemasnim» sirevima (parmezanom, kozjim sirom, rikotom, u koje se dodaju jaja i orašπi† i naridana kora od limuna). Serviraju se na tradicionalan naπin u mesnoj juhi, ali su odliπni za jelo «suhi» naroπito uz ragu. Passatelli Pripremaju se uz upotrebu posebnog pomagala. Izradi se jedna malo πvrš†a smjesa od starog kruma kojemu se dodaje izridan sir parmezan. Na završetku se dobiju špageti krupnijih dimenzija koji se onda izrežu na sitnije komadi†e i skuhaju u mesnoj juhi i serviraju. Strozzapreti To je isto jedna vrsta tjestenine dosta siromašnog sastava, jer se priprema bez jaja. Tijesto se razvije valjkom i kad se rastanji izreže se u rezance, koji se zatim uz pomo† dlana ruke zavrnu u roladu i kuhaju te serviraju uz razne umake. Naziv ove tjestenine je malo neobiπan i njegovo je tumaπenje raznoliko, ali se uglavnom svodi na to, da se
Page 2 and 3: Progetto «Adria-Link: Cooperazione
Page 4 and 5: Ferdinando Fabbri Predsjednik Provi
Page 6 and 7: Fra i dolci prevale la ciambella, c
Page 10 and 11: u narodu stolje†ima stvaralo i is
Page 13 and 14: Saporite sponde Okusi i mirisi Jadr
Page 15 and 16: Istituto Professionale di Stato per
Page 49 and 50: Saporite sponde Okusi i mirisi Jadr
Page 51 and 52: Introduzione alla gastronomia Istri
Page 53 and 54: Skola za Turizam, Ugostiteljstvo i
Page 59 and 60:
Skola za Turizam, Ugostiteljstvo i
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Saporite sponde Okusi i mirisi Jadr
Page 83 and 84:
La cucina nazionale bosniaca - musu
Page 85 and 86:
Bošnjačka nacionalna kuhinja Pod
Page 87 and 88:
Mješovita srednja ugostiteljsko tu
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Si ringraziano le scuole, i Presidi
Page 117:
Saporite sponde pubblicazione a cur
show all

Untitled - Provincia di Rimini

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?