Rezümékötet 2008. - vmtdk

H U M Á N T U D O M Á N Y O K
nor can the subject or family. The aim was to highlight motives, situations, metaphors in these collections of short stories
which will serve as proof for the connection to the fringe. Such details have an impact on the development (or
the lack of development) of families or micro communities. The focus is on minority, lack of home country, „alienness”,
ship metaphor, cul-de-sac, etc.
The final part deals with the effect of creating and forming memories. It can be stated that from the point of view
of countryside mentality there is no absolute end/death, this route of escape is (also) closed. All there is, is the limited
fringe, the „in-Vojvodina” existence.
Keywords: fringe-feeling, family model, philosophy of the countryside, countryside mentality, minority existence, Centaurism
OSEÆANJE PERIFERNE PRIPADNOSTI
I MODELI PORODICE-PORODIÈNI MODELI U DELIMA
VOJVOÐANSKIH SAVREMENIH NOVELISTA
Autor: Regina S. MORA diplomirani filolog-master
Mentor: Dr. Eva HOŽA profesor
Institucija: Filozofski kakultet, Novi Sad, Katedra za maðarski jezik i književnost
Rad posmatra periferiju iz razlièitih aspekata u prvom redu prilazi problematici sa aspekta vojvoðanskog maðarskog
pisca, kao ljudskog biæa, koji živi na periferiji i koji taj život proživljava na osobit naèin, što se ogleda u njegovom
raspoloženju. Njegovo raspoloženje se može povezati sa pojmom kentaurstva, a to se vezuje za filozofiju ove oblasti.
Od savremenih novelopisaca je obraðena je po jedna zbirka novela pet autora (Gion Nándor: Mit jelent a tök alsó?;
Végel László: Szitkozódunk, de szemünkbõl könnyek hullanak; Szathmári István: Ünnepnapok; Bence Erika: Ibolya
utca; Aaron Blumm: Csáth kocsit hajt) u kojima se prouèava oseæanje periferne pripadnosti iz koje ne može da se
oslobodi ni pisac, pripadnik nacionalne manjine, ni subjekat, niti porodica. U radu su izdvojeni motivi, sluèajevi, metaforistièki
opisi èije prisustvo potvrðuje koliko su vezani za tu perifernu priopadnost i kako te pojave utièu na nastanak
i razvoj mikro zajednice ili na to da one ne budu formirane. Iz motiva se još može izdvojiti: pripadanje manjinskim
narodima, biti bez domovine, živeti negde kao stranac, živeti u æorsokaku i sliènio.
Završni deo analizira uticaj seæanja i priseæanja na prošlost. Može se zakljuèiti da u intelektualnom smislu na periferiji
ne postoji apsolutni kraj ili završetak niti apsolutna smrt. Ostaje samo ogranièen, oivièen prostor: život ili bitisanje
u Vojvodini.
Kljuène reèi: oseæanje periferne pripadnosti, porodièni model, ideja predela, oseæanje pripadanju manjini, kentaurstvo
N Y O S D I Á K K Ö R I K O N F E R E N C I A
171