08.03.2015 Views

feminizam_2_gesamt_v3

feminizam_2_gesamt_v3

feminizam_2_gesamt_v3

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

173<br />

II poglavlje: lično i političko<br />

pojam „oikonomia“. Reprodukcija je ključni oblik proizvodnje koja<br />

se odvija u „toplini doma“, i jedno od ključnih pitanja feminizma.<br />

Često se naglašava uloga žene u reprodukciji – što vrste, što radne<br />

snage – i ta se uloga smešta u okvir neformalne ekonomije, odnosno<br />

neplaćenog i nevidljivog rada. Za reprodukciju radne snage, kao<br />

jedan od najznačajnijih preduslova funkcionisanja kapitalizma,<br />

najčešće se ističe da obuhvata dva momenata: (1) svakodnevnu<br />

reprodukciju radne snage kao takve, odnosno održavanje<br />

sposobnosti za rad, i (2) reprodukciju radne snage kao klase, to jest<br />

obezbeđivanje stalne rezerve zamenjivih radnika i radnica. Značaj<br />

ta dva momenta najviše se isticao u socijalističkom feminizmu,<br />

u pokušaju proširenja Marksovih analiza načina proizvodnje na<br />

sve društvene odnose, a naročito one koji su u toj analizi ostali<br />

na marginama kao manje važni ili kao potpuno nevidljivi. Pitanje<br />

ženskog rada u domaćinstvu i uloge žene u reprodukciji vrste/klase,<br />

međutim, može da se posmatra iz jedne drugačije perspektive.<br />

Dona Haravej (Donna Haraway) ističe da u kontekstu<br />

obnavljanja vrste pojam „reprodukcije“ igra vrlo specifičnu ulogu, i<br />

to upravo zato što ne opisuje odnose i prakse koje označava: ljudska<br />

bića se, na kraju krajeva, još uvek ne reprodukuju. 26 Reprodukcija<br />

predstavlja obnavljanje istog, odnosno njegovu ponovnu proizvodnju,<br />

i u kontekstu obnavljanja ljudske vrste to jedino može da bude<br />

kloniranje, nikako rađanje. Upravo obnavljanje istog, sadržano<br />

u pojmu reprodukcije, ukazuje na politički smisao čina vezivanja<br />

tog pojma za odnose i prakse koje ne reprodukuju isto – Haravej<br />

uvek iznova skreće pažnju na ideologiju Jednog i Istog, odnosno<br />

patrijarhalni mit o muškoj samoreprodukciji u racionalističkom<br />

diskursu: „Sebstvo je Jedan kojim se ne dominira, koji to zna<br />

jer mu drugi služi (...) Biti Jedan znači biti autonoman, snažan,<br />

Bog.“ 27 Shvatanje reprodukcije kao ekonomskog ili biološkog pojma,<br />

26. Haraway, Donna (1992), „The Promises of Monsters: A Regenerative Politics for<br />

Inappropriate/d Others“, Grossberg L., Nelson C., Treichler P. A. (ur.), Cultural<br />

Studies, New York: Routledge, str. 295-337.<br />

27. Donna Haraway (1999), „Manifiest za kiborge“, Feminizam/postmodernizam, (ur.)<br />

Linda J. Nicholson, Liberata, Zagreb, str. 191.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!