08.03.2015 Views

feminizam_2_gesamt_v3

feminizam_2_gesamt_v3

feminizam_2_gesamt_v3

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

180<br />

Neko je rekao <strong>feminizam</strong>?<br />

društvenih odnosa, predstavljaju Mujeres Libres, španska anarhistička<br />

grupa osnovana 1936. godine. Njihova aktivnost je u velikoj<br />

meri bila zasnovana na uviđanju činjenice da strukturno uslovljena<br />

proletarizacija i urbanizacija koja „izvlači“ žene iz nevidljivosti<br />

doma, predstavlja jednu vrstu ucene i isključivanje izbora, te<br />

stoga nužno ostavlja prostor za artikulisanje otpora prema novim<br />

odnosima proizvodnje i starim društvenim obrascima kontrole i<br />

reprodukcije.<br />

Naglasak radikalnog socijalističkog feminizma, pre svega<br />

anarhističkog, stavljen je na neophodnost promene i borbe protiv<br />

autoritarnih i hijerarhijskih (kapitalističkih i patrijarhalnih)<br />

društvenih odnosa, a ne na ravnopravnom učešću u eksploataciji (na<br />

bilo kom kraju tog odnosa). Bez tog momenta otpora i konstantne<br />

kritike, insistiranje na pukoj ekonomskoj ravnopravnosti dovodi<br />

do reprodukcije aktuelnih odnosa proizvodnje. Mujeres Libres i<br />

slični radikalni pokreti žena protiv kapitalizma i patrijarhata ističu<br />

feministički poziv na samoosnaživanje, i to kroz direktnu akciju<br />

ugnjetenih.<br />

Zaključak<br />

Govoreći o učincima feminizma Džulijet Mičel ( Juliet<br />

Mitchell) tvrdi da feministički pokret ima ključnu ulogu u kriznim,<br />

prelaznim društvenim periodima, koja se sastoji od pripreme žena<br />

za prihvatanje pozicije ekonomski „eksperimentalnih životinja“.<br />

One su tu da prve na svojoj koži isprobaju privredne ili tehnološke<br />

novine koje u proces društvene reprodukcije uvode ekonomski<br />

stručnjaci, po pravilu muškarci. Početkom procesa industrijalizacije,<br />

žene su radile sa mašinama više nego muškarci. „Naš cilj bile su<br />

jednake plate; tragičan efekat našeg dostignuća bio je da se plata<br />

postavi kao prepreka i zatim ugroze uslovi zapošljavanja, da se snizi<br />

očekivanje od socijalnog osiguranja, državnih beneficija i podrške<br />

sindikata... radničke solidarnosti... da se utre put modernom<br />

fleksibilnom radniku i privatniku.“ 37<br />

37. Mičel, Džulijet (1986), „20 godina feminizma“, preuzeto iz What is Feminism, a<br />

re-examination, Juliet Mitchell & Ann Oakley (ur.), New York: Pantheon. http://<br />

www.womenngo.org.yu/publikacijeazc/femsveske/fs7/micel.htm;

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!