08.03.2015 Views

feminizam_2_gesamt_v3

feminizam_2_gesamt_v3

feminizam_2_gesamt_v3

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

31<br />

I poglavlje: prava i slobode<br />

oformljen je u Mančesteru 1865. godine, a Mil će 1867. godine<br />

u Parlamentu izložiti peticiju koja zahteva pravo glasa za sve<br />

osobe koje poseduju imovinu, na kojoj se našlo 1550 potpisa. Iako<br />

Reformski zakon iz 1867. godine, koji je dramatično proširio pravo<br />

glasa nije sadržao odredbu koja bi se ticala žena, u međuvremenu<br />

se u svim većim gradovima Engleske osnivaju udruženja za borbu<br />

za pravo glasa žena. Ona 1870. godine podnose Parlamentu više<br />

peticija za proširenje prava glasa, na kojima se zbirno nalazi gotovo<br />

tri miliona potpisa. 13<br />

Uprkos tome, narednih godina ne dolazi do pomaka. Nijedan<br />

od vodećih političara toga vremena nije imao hrabrosti da se<br />

usprotivi tradiciji i oštrom neslaganju kraljice Viktorije s ciljevima<br />

ženskog pokreta. 14 Parlament će, međutim, 1869. godine poreskim<br />

obveznicama dozvoliti da glasaju na lokalnim izborima, a u decenijama<br />

koje su usledile žene su stekle pravo da učestvuju u radu<br />

opštinskih i gradskih veća. Pravo da glasaju i na parlamentarnim<br />

izborima ženama je i dalje bilo uskraćeno, iako su u međuvremenu<br />

u Parlamentu stekle značajnu podršku.<br />

Više manjih sifražetskih udruženja ujedinilo se 1897. godine u<br />

jednu organizaciju, Nacionalnu uniju ženskih sifražetskih društava<br />

(National Union of Women's Suffrage Societies), stvorivši time veći<br />

stepen povezanosti u svojim redovima. Ovu prvu, veću žensku<br />

organizaciju koja se zalagala za politička prava žena, predvodila<br />

je Milisent Foset (Millicent Fawcett). Ona je smatrala da bi bilo<br />

kakav vid nasilja uverio muškarce da ženama ne treba dozvoliti<br />

pravo glasa, pa se njena organizacija zalagala za strogo nenasilna<br />

rešenja. Strpljivo i strateški, Milisent Foset je konstantno iznosila<br />

argumente koji su ukazivali na brojne društvene nelogičnosti: žene<br />

mogu zauzimati odgovorna mesta u društvu (kao što su na primer,<br />

školski odbori), a opet im nije bilo dozvoljeno da glasaju. Takođe,<br />

apsurdno je i to što su žene bile dužne da se povinuju zakonima koje<br />

donosi Parlament, a da pritom nisu imale pravo da u donošenju tih<br />

13. „Women’s Suffrage“, Encyclopaedia Britannica’s Guide to Women’s History,<br />

http://search.eb.com/women/article-9077370<br />

14. Ibid.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!