08.03.2015 Views

feminizam_2_gesamt_v3

feminizam_2_gesamt_v3

feminizam_2_gesamt_v3

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

307<br />

VI poglavlje: teorije i prakse<br />

i ovaj stav zapravo služi tome da žene oslobodi svakog oblika<br />

odgovornosti i delovanja koje bi moglo dovesti do nekih drastičnih<br />

promena u društvu. Jer, već time što sam rođena kao žena, ja sam<br />

nesumnjivo miroljubiva – kaže naše društvo – i ono uvažava tu<br />

moju miroljubivost, ali samo dotle dok je držim kao ukras na opisu<br />

Žene, bezbedno po društvo i sistem. Međutim, potreba za mojom<br />

„prirodnom, ženskom miroljubivošću“ prestaje onog časa kad od<br />

nje pravim jasan vrednosni stav i odlučan politički čin, čime se<br />

zarivam u kompaktno telo kapitalističkog patrijarhata.<br />

Zato naslov ovog teksta treba uzeti s oprezom, zbog čega mu je<br />

i dodat podnaslov – izjava feministkinje i pacifistkinje Elen Brio<br />

(Hélène Brion). Naime, ženska mirovna politika ne proizlazi iz<br />

proste biološke činjenice što smo rođene kao ženska bića, već iz<br />

dubokih političkih uverenja, iz činjenice da delimo feminističke<br />

vrednosti koje preplićemo s antimilitarizmom, iz čega je proizašla<br />

jedna specifično mirovna politika Žena u crnom.<br />

Kratka istorija ženskog mirovnog pokreta<br />

Prođe li se kroz istoriju mirovnih pokreta, i specifično ženskih<br />

mirovnih pokreta, postaje očigledno da miroljubivost i žene,<br />

pa i miroljubivost i <strong>feminizam</strong>, nisu u nužnoj vezi. Iskustva dva<br />

svetska rata u XX veku, oslobodilačkih ratova u bivšim kolonijama,<br />

radikalnih levičarskih grupa u Evropi, kao i iskustva oficijelnih<br />

politika pojedinih država na čijem su čelu bile žene (poput Margaret<br />

Tačer [Thatcher]), demantovalo je „prirodnu miroljubivost“ žena,<br />

kao što je i pokazalo da nisu sve emancipovane žene (pa čak ni sve<br />

feministkinje) nužno pacifistkinje.<br />

Prvu vezu feminizma i pacifizma možemo locirati u 1891.<br />

godinu. Tada Nacionalni savet žena Amerike i Hrišćanska ženska<br />

organizacija šalju peticiju protiv rata s Čileom; četiri godine<br />

kasnije pojedine ženske grupe pozivaju tadašnju američku vlast<br />

na pregovore oko sporova u vezi s venecuelanskom granicom, a<br />

1899. godine pacifistkinje, Austrijanka Berta fon Sutner (Bertha<br />

von Suttner) i Nemica Margareta Selenka (Margarethe Selenka)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!