08.03.2015 Views

feminizam_2_gesamt_v3

feminizam_2_gesamt_v3

feminizam_2_gesamt_v3

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

369<br />

VII poglavlje: preseci, pačvork<br />

okvire feminizma, ovaj tekst je primarno fokusiran na feminističke<br />

interpretacije problema i moguće strategije dekonstruisanja i<br />

rekonstruisanja pomenute dihotomije.<br />

Već za antičko shvatanje politike važi razlikovanje javne<br />

i privatne sfere života kao uslov mogućnosti kako političkog<br />

delovanja tako i artikulisanja pojma političkog. Preciznije rečeno,<br />

uspostavljanje ove dihotomije jeste pretpolitički uslov politike.<br />

Kod Aristotela je odnos oikosa i polisa shvaćen upravo na ovaj način<br />

– dok je za privatni domen oikosa, domaćinstva, paradigmatičan<br />

odnos „vladanja između nejednakih“, suštinsko obeležje polisa je<br />

jednakost slobodnih građana – muškaraca koji učestvuju u donošenju<br />

odluka od opšteg interesa. Aristotel, dakle, određuje politiku kroz<br />

suprotstavljanje javnog/političkog i privatnog, gde je prvo domen<br />

slobode – recipročnog pokoravanja priznatim pravilima, a drugo<br />

domen nužnosti – (re)produkcije prirodnog života. Žene mogu<br />

da egzistiraju isključivo u privatnosti kuće, jer su one „nepotpuni<br />

muškarci“ i bilo bi besmisleno pretpostaviti da inferiorni pol<br />

može da ima učešća u onoj vrsti života u kojoj se ispunjava jedna<br />

od najviših svrha ljudske egzistencije. Ipak, i pored vrednosnog<br />

prvenstva koje Aristotel daje javnoj nad privatnom sferom, to<br />

ne znači da je prva moguća bez druge. Nužnost je neumoljiva, a<br />

količina slobode meri se sposobnošću da se egzistencija odredi<br />

nezavisno od gvozdenog žrvnja nužnosti. Sloboda građanina,<br />

glave porodice i vlasnika doma, utemeljena je u neslobodi žene,<br />

dece i robova; bez strogo utvrđenih odnosa dominacije, sam život i<br />

njegovo održanje bili bi ugroženi.<br />

Aristotelovo određenje, razlikovanje i razdvajanje javnogpolitičkog<br />

i privatnog nije, međutim, u potpunosti odgovaralo<br />

stvarnosti grčkog polisa. Ipak, Aristotel je jasno istakao osnovnu<br />

tezu: žene su po svojoj suštini privatna, muškarci politička bića.<br />

Ovakva karakterizacija rodnih uloga opstaće i nakon odbacivanja<br />

same Aristotelove koncepcije političkog.<br />

Promene značenja javnog i privatnog mogu da posluže kao<br />

ilustracija poimanja politike, porodice i ekonomije u različitim

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!