08.03.2015 Views

feminizam_2_gesamt_v3

feminizam_2_gesamt_v3

feminizam_2_gesamt_v3

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

177<br />

II poglavlje: lično i političko<br />

Danas je rad „redefiniran kao doslovce ženski i feminiziran,<br />

bilo da ga izvršavaju žene ili muškarci. Biti feminiziran/a znači<br />

biti ekstremno ranjiv/a; podvrgnut/a rastavljanju, sastavljanju,<br />

eksploatiranju kao rezervne radne snage; biti manje radnik/ca a<br />

više poslužitelj/ica.“ 35 Dakle, feminizovani smo i na polju rada,<br />

usled mobilnosti kapitala (čitaj: mobilnosti jeftine radne snage) i<br />

svih propratnih efekata i strukturnih odlika ekonomsko-kulturne<br />

globalizacije, ali smo feminizovani i u smislu da smo u svakodnevnoj<br />

praksi sistemski i strukturno oplođavani/e da bismo iznova rađali/e<br />

(reprodukovali/e) patrijarhalno-kapitalističke odnose i vladajuću<br />

ideologiju.<br />

Ženska prava i ženska snaga<br />

Daleko od toga da predstavlja pravolinijsko kretanje od pukog<br />

neplaćenog/nevidljivog rada ka plaćenom i „realno“ vrednovanom<br />

radu, mesto žene u društvenim odnosima proizvodnje sadrži<br />

značajnu političku dimenziju koja ne može da ostane po strani<br />

razmatranja. Struktura razvoja industrijskog kapitalizama je žene (i<br />

decu) najčešće uvlačila i primoravala na ulazak u proizvodni proces<br />

– radilo se o pitanju golog opstanka u društvu koje ubrzano ruši sve<br />

tradicionalne načine proizvodnje. S obzirom na način na koji su pre<br />

svega žene gurnute u kapitalističke odnose proizvodnje, možemo da<br />

kažemo i da su žene sistematski silovane da reprodukuju aktuelne<br />

odnose dominacije i potčinjavanja: kako u okviru „porodice“ i<br />

„društva“, tako i u eksplicitno ekonomskom području.<br />

Ulazak žena u kapitalističke odnose proizvodnje s jedne strane<br />

doprinosi proširenoj reprodukciji radne snage (kao rezervne<br />

armije proletera i proleterki), ali istovremeno reprodukuje obrazac<br />

autoritarnih i hijerarhijskih društvenih odnosa. Značaj obrasca<br />

odnosa koji mora biti zadržan izražen je jasno u jednom shvatanju<br />

razvoda (1816.): Kao što politička demokratija „omogućava narodu,<br />

slabijem delu političkog društva, da ustane protiv uspostavljene<br />

vlasti“, tako i razvod, „prava porodična demokratija“, omogućava<br />

35. Haraway, ‘Manifiest za kiborge’, str. 182.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!