EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU <strong>2007</strong>–2010pove<strong>za</strong>ne sa životnom sredinom uključene su u sektor <strong>za</strong> <strong>za</strong>konodavstvo i inspekcijsku kontrolu Ministarstva turizma i životnesredine. Ministarstvo turizma i životne sredine dijeli pojedine nadležnosti sa nizom drugih ministarstava na njihovom područjuodgovornosti.Osnivanje Agencije <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu životne sredine i Jedinice <strong>za</strong> implementaciju projekata. Tekuće i buduće aktivnosti Ministarstvaturizma i životne sredine na području institucionalnog <strong>za</strong>okruženja područja <strong>za</strong>štite životne sredine se koncentrišu na osnivanjei djelovanje Agencije <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu životne sredine i Jedinice <strong>za</strong> implementaciju projekata. Glavni cilj osnivanja Agencije <strong>za</strong><strong>za</strong>štitu životne sredine je da se odvoji politika životne sredine od <strong>za</strong>konodavnih <strong>za</strong>dataka na tom području. Zakonodavni <strong>za</strong>daciće ostati unutar Ministarstva turizma i životne sredine, dok će Agencija ispuniti dužnosti <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u monitoringu životne sredine,izdavanju dozvola, inspekciji i primjeni, izvještavanju EU (po <strong>za</strong>htjevima raznih Direktiva), Evropske agencije <strong>za</strong> životnusredinu (kao dio EIONET-a), kao i u pogledu drugih inicijativa i komunikacija (npr. podi<strong>za</strong>nje svijesti, razmjena informacija,umrežavanje).Svrha Jedinice <strong>za</strong> implementaciju projekata jeste da obezbijedi strukturu koja bi privlačila donacije <strong>za</strong> državnu strukturu <strong>za</strong><strong>za</strong>štitu životne sredine. Ovo bi pomoglo opštine i Vladu da ulažu u poboljšanje javne infrastrukture kao što su sistemi slivnika ifabrike <strong>za</strong> preradu vode. Trenutno, pojedine aktivnosti iz ove oblasti su u toku, ali se radi na daljem razvoju, koordinaciji i unapređenjuupravljanja.Finansijska kontrolaZakonom o Budžetu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> <strong>za</strong> <strong>2007</strong>. godinu: (I) uveden je kapitalni budžet <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> kao sastavni dio godišnjeg <strong>za</strong>konao budžetu i prvi put prika<strong>za</strong>n odvojeno od tekućeg budžeta; (II) <strong>program</strong>ski budžet je proširen i implementiran kod 17 korisnikabudžeta; (III) u cilju kontrole fiskalnog rizika u 2006. godini formirane su jedinice <strong>za</strong> monitoring javnih preduzeća i opština.Takođe, donesen je novi Pravilnik o načinu izvještavanja o planiranim i ostvarenim prihodima i rashodima budžeta opština ibudžetskom <strong>za</strong>duženju opština, koji je stupio na snagu 01.01.<strong>2007</strong>. godine.Donošenjem Zakona o državnoj revizorskoj instituciji (objavljen u Službenom listu RCG br. 28/04; 27/06; 78/06) osnovanaje Državna revizorska institucija.StatistikaUrađen je Master plan razvoja Zavoda <strong>za</strong> statistiku (Monstat) <strong>za</strong> period 2006–2008, gdje su navedeni prioriteti i obaveze Zavoda,a u pripremi je Nova organi<strong>za</strong>cija i sistemati<strong>za</strong>cija Zavoda, shodno Master planu i obave<strong>za</strong>ma koje Zavod ima u procesuintegracija u evropski statistički sistem (metodologije, klasifikacije, standardi) i obave<strong>za</strong>ma <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> kao samostalne države.Zavod čine Sektor makroekonomskih bilansa i poslovnih statistika te Sektor stanovništva i socijalnih statistika. U okviru Projektapomoći Monstatu, skoro svi od ukupno oko 120 <strong>za</strong>poslenih prošli su kroz razne obuke i kurseve iz oblasti engleskog jezika,GDP, cijena, statističkog biznis registra, poljoprivredne statistike, uzorka i metodologije istraživanja, Ankete o potrošnji domaćinstava,strukturalne i kratkoročne statistike, kursevi <strong>za</strong> CAOP raznih nivoa, itd.Spriječavanje pranja novcaUprava <strong>za</strong> spriječavanje pranja novca, kao FIU <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, koja je počela sa radom 2004. godine, funkcioniše kao samostalnaFIU administrativnog tipa, primjenjujući međunarodne standarde i praksu. U Upravi je sistematizovano 19 radnih mjesta, odkojih je trenutno popunjeno 13, uz još 4 pripravnika i 4 <strong>za</strong>poslena po ugovoru o radu. Organi<strong>za</strong>cionu strukturu Uprave čine triodjeljenja, to jest <strong>za</strong> analitiku, <strong>za</strong> sumnjive transakcije, te <strong>za</strong> međunarodnu i unutrašnju saradnju.4.4.2. PravosuđeUređenje pravosuđaSaglasno principu podjele vlasti sudska vlast se ustanovljava kao samostalna i ne<strong>za</strong>visna i vrši je sud. Afirmisan je princip kolektivnosti(zbirnosti) suđenja kao pravilo, dok je princip inokosnosti izuzetak. Suđenje u Vijeću predstavlja veću garanciju <strong>za</strong>objektivno i pravično suđenje. Ustanovljen je princip javnosti suđenja, kao i stalnosti sudijske funkcije.Što se tiče načina izbora sudija, Ustavni odbor je prihvatio sugestije Venecijanske komisije i OEBS-a da izbor sudija trebaizmjestiti iz parlamenta i predvidio da sudije i predsjednike sudova bira i razrješava Sudski savjet, kao samostalan i ne<strong>za</strong>visanorgan koji obezbjeđuje ne<strong>za</strong>visnost i samostalnost sudova i sudija. Definisan je i sastav Sudskog savjeta koga čine: predsjednikVrhovnog suda, četiri sudije koje bira i razrješava konferencija sudija, dva poslanika koje bira i razrješava Skupština iz reda parlamentarnevećine i opozicije, dva ugledna pravnika koje bira i razrješava Predsjednik <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i ministar pravde.Nadležnost Sudskog savjeta je da bira i razrješava sudije, predsjednike sudova i sudije porotnike, utvrđuje prestanak sudske102
funkcije, utvrđuje broj sudija i sudija porotnika u sudovima, razmatra izvještaje o radu sudova, predstavke i pritužbe na rad sudovai <strong>za</strong>uzima stavove o njima, odlučuje o imunitetu sudija, predlaže Vladi iznos sredstava <strong>za</strong> rad sudova i vrši druge posloveutvrđene <strong>za</strong>konom. Sudski savjet odlučuje većinom glasova većine članova, tj. kvalifikovanom većinom.Državno tužilaštvo je definisano kao jedinstven i samostalan državni organ koji vrši gonjenje učinilaca krivičnih djela idrugih kažnjivih djela koja se gone po službenoj dužnosti. Vrhovnog državnog tužioca i državne tužioce imenuje i razrješavaSkupština.Projekat Reforme pravosudnog sistema u Crnoj Gori usvojila je <strong>Vlada</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 2000. godine. Reali<strong>za</strong>cija ovog Projektapredstavljala je neophodan uslov <strong>za</strong> kvalitetno uključivanje <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u EU i evroatlantske integracije, jer podi<strong>za</strong>njem efikasnostii ažurnosti pravosudnih organa i jačanjem njihove samostalnosti i ne<strong>za</strong>visnosti stvarane su bitne pretpostavke daljeg jačanjapravne sigurnosti, <strong>za</strong>štite ljudskih prava i osnovnih sloboda, sigurnosti ulaganja domaćeg i stranog kapitala u Crnoj Gori. Projekatje obuhvatao period od 2000–2005. godine. U dosadašnjim aktivnostima u Reformi pravosudnog sistema donijeto je više oddvadeset <strong>za</strong>kona od kojih su najvažniji: Zakon o sudovima, Zakon o državnom tužiocu, Krivični <strong>za</strong>konik, Zakonik o krivičnompostupku, Zakon o parničnom postupku, Zakon o vanparničnom postupku, Porodični <strong>za</strong>kon, Zakon o izvršnom postupku, Zakono odgovornosti pravnih lica <strong>za</strong> krivična djela, Zakon o izvršenju krivičnih sankcija, Zakon o notarima, Zakon o posredovanju,Zakon o advokaturi, Zakon o sudskim vještacima, Zakon o sudskim taksama, Zakon o <strong>za</strong>radama i drugim primanjima pravosudnihi drugih ustavno-sudskih funkcionera.U postupku implementacije donijet je niz pod<strong>za</strong>konskih akata među kojima su najznačajniji Sudski poslovnik i Pravilnik ounutrašnjoj organi<strong>za</strong>ciji državnih tužilaca, razvijani su institucionalni mehanizmi, uspostavljene nove institucije definisane <strong>za</strong>konom,kao što su Upravni i Apelacioni sud, Administrativni ured pri Vrhovnom sudu i Centar <strong>za</strong> obuku nosilaca pravosudnihfunkcija. Kroz Centar <strong>za</strong> obuku nosilaca pravosudnih funkcija vršena je reali<strong>za</strong>cija <strong>program</strong>a obuke sudija i tužilaca u okviruimplementacije navedenih <strong>za</strong>kona, u oblasti upoznavanja i primjene evropskih standarda. Posebna pažnja posvećena je i osposobljavanjui edukaciji svih <strong>za</strong>poslenih u svim pravosudnim organima. U skladu sa <strong>za</strong>konskim rješenjima uspostavljen je Registarprivrednih društava i Registar <strong>za</strong>loga kojima se u svakom trenutku može pristupiti i elektronskim putem i čija se ba<strong>za</strong> podatakadnevno popunjava.Dalje sprovođenje sveobuhvatne reforme naložilo je potrebu da se donese novi strateški dokument <strong>za</strong> oblast pravosuđa. Polazećiod navedenog <strong>Vlada</strong> je u ovoj godini usvojila Strategiju reforme pravosuđa <strong>za</strong> period od <strong>2007</strong>–2012. godine. Napominjemoda su u izradi Strategije učestvovali predstavnici pravosudnih organa i međunarodnih organi<strong>za</strong>cija, a posebno je značajno istaćida je Strategija bila predmet ekspertize Savjeta Evrope u okviru CARDS projekta <strong>za</strong> oblast pravosuđa. Strateški ciljevi u narednomperiodu su: (I) jačanje ne<strong>za</strong>visnosti i samostalnosti pravosuđa, (II) jačanje efikasnosti pravosuđa, (III) jačanje dostupnostipravosudnih organa odnosno pristupa pravdi, odnosno jačanje povjerenja u pravosuđe.U toku je izrada Akcionog plana <strong>za</strong> sprovođenje Strategije reforme pravosuđa kojim se definišu rokovi <strong>za</strong> sprovođenje aktivnostii reali<strong>za</strong>cija obave<strong>za</strong> definisanih Strategijom, mjere <strong>za</strong> njihovo sprovođenje, nadležni organi koji realizuju aktivnosti, neophodnafinansijska sredstva i izvori tih sredstava. Akcioni plan će biti <strong>za</strong>vršen do kraja novembra <strong>2007</strong>. godine. Reali<strong>za</strong>cijomStrategije u narednom periodu od pet godina realizovaće se strateški ciljevi a to su: ne<strong>za</strong>visno, samostalno i funkcionalno pravosuđe,dostupno svim licima, pravično, efektivno, efikasno, aktivno na podsticanju alternativnog rješavanju sporova, spremno dapravovremeno i kvalitetno odgovori na izmijenjene potrebe <strong>za</strong>jednice, osposobljeno i odano borbi protiv svih oblika kriminala,korupcije, pranja novca, trgovine ljudima i terorizma.Usvajanje Ustava <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> uzrokuje potrebu donošenja novog Zakona o sudovima i Zakona o državnom tužiocu kao organi<strong>za</strong>cionih<strong>za</strong>kona. Takođe, u narednom periodu predviđena je izmjena Zakona o izvršnom postupku u cilju ubr<strong>za</strong>nja postupkaizvršenja i smanjenja broja <strong>za</strong>ostalih predmeta. U skupštinskoj proceduri je Zakon o <strong>za</strong>štiti prava na suđenje u razumnom roku,njegovo usvajanje se očekuje do kraja ovog mjeseca, a njegovom primjenom se stvaraju preduslovi <strong>za</strong> skraćenje sudskog postupkai poštovanje međunarodnih standarda u ovoj oblasti.Aktivnosti na implementaciji alternativnog rješavanja sporova koje su u pravni sistem <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> <strong>za</strong>počete su uvođenjemZakona o parničnom postupku iz 2004. godine koji u posebnom dijelu uređuje postupak arbitraže i Zakona o posredovanju iz2005. godine koji uređuje postupak posredovanja. Krajem oktobra <strong>Vlada</strong> je donijela Odluku o osnivanju Centra <strong>za</strong> posredovanje(medijaciju) čiji bi osnivači pored nje bili Centralna banka i Udruženje medijatora. Interes Centralne banke da učestvuje uosnivanju Centra temelji se na očekivanju da će rad Centra doprinijeti stvaranje odgovarajućeg poslovnog ambijenta u kome sena efikasan i jeftin način uz pomoć posrednika (medijatora) rješavaju eventualni privredni sporovi čime se daje dalji doprinosfunkcionisanju zdravog bankarskog sistema i efikasnog platnog prometa, odnosno stvara stabilan poslovni ambijent. Do kraja2008. godine planirano je da se izvrši puna implementacija Zakona o notarima. Cilj uvođenja notara je prevencija sprječavanjabudućih mogućih sudskih sporova, povećanje pravne sigurnosti, skraćenje procesa sklapanja ugovora i ovjere potpisa, pojednostavljivanjapostupka <strong>za</strong>ostavštine, čuvanje ostavinskih isprava, hartija od vrijednosti i drugih dragocjenosti. Uvođenjem notarai alternativnog načina sporova dovešće do rasterećenja sudova dijela predmeta, a samim tim i do povećanja njihove efikasnosti.Posebno je značajna uloga notara kod osnivanja privrednih društava kao i u dijelu poslova ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> privredna društva odnosno<strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju njihovih skupština i donošenje odluka na istim.Jedan od kapitalnih <strong>za</strong>kona značajnih <strong>za</strong> ovu oblast je Zakon o obligacionim odnosima koji u formi predloga treba biti upućenVladi kako bi ga utvrdila do kraja <strong>2007</strong>. godine i nakon toga uputila prema Skupštini. Ovim <strong>za</strong>konom se na cjelovit način103