Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

– Uvođenje slobode ugovaranja i veće fleksibilnosti na tržištu rada. Država će se postepeno udaljiti iz tržišta rada, posebnood direktnog uplitanja u odnosu između radnika i poslodavaca i uticaja na nivo zarada. Osim toga, radno zakonodavstvo će sepostepeno osloboditi vidno prisutnih samoupravnih komponenti.Mjere aktivne politike podsticanja razvoja MSP:– Stvaranje stimulativnog ambijenta za razvoj MSP specifično traži definisanje pojma MSP u skladu sa metodologijom Evropskeunije, regulisanje obaveze praćenja potreba ovog sektora i eliminisanje biznis barijera. Uz to su za MSP posebno značajni jošohranjivanje konkurentnosti poreske politike u odnosu na zemlje regiona i EU, smanjenje sive ekonomije i povećanje fleksibilnostitržišta rada.– Unapređenje statističkog sistema u oblasti MSP kako bi se na jednom mjestu dobili svi relevantni podaci o MSP. Jedinstvenabaza treba biti i u funkciji osnove za istraživanje, ekonomsko i investiciono planiranje i donošenje političkih odluka.– Jačanje institucionalne (nefinansijske) podrške razvoju MSP kroz unapređenje mreže regionalnih i lokalnih biznis centara,nastavak aktivnosti Euro Info korespondentnog centra (formiranje one stop shop-a i biznis inkubatora), formiranje klastera itehnoloških parkova, razvoj sistema vaučera za pružanje nefinansijskih usluga MSP sektoru. Sve ovo treba da bude propraćenomedijskom kampanjom promovisanja sektora MSP kao generatora povećanja BDP-a i zaposlenosti u Crnoj Gori.– Novi oblici finansijske pomoći. Razmotriće se mogućnost i cjelishodnost jačanja finansijske podrške u obliku osnivanja GarantnogFonda (kreditno-garantne agencije), koji bi pomogao u realizaciji kreditnih linija, netradicionalnih finansijskih instrumenata(venture kapital, poslovni anđeli, lizing) i ostalih modaliteta kreditnih i garantnih šema.– Efikasnije korišćenje međunarodnih fondova. Da bi IPA mogla da bude značajan izvor finansiranja MSP, radiće se na poboljšanjuveza sa pretpristupnim fondovima i sarađivati sa inostranim partnerima i međunarodnim kreditnim institucijama kojeizražavaju volju da otvore nove kreditne linije u Crnoj Gori. Institucije koje će davati kredite start-up-ovima trebalo bi da ihobezbjeđuju uz povoljnije kamatne stope.– Veća informisanost i obučenost izvoznika. Stimulisanje konkurentnosti i izvoza MSP putem povećanja informisanosti izvoznika,pružanja savjetodavnih usluga, istraživanja i pomoći, edukacije izvoznika, kao i organizacije promotivnih aktivnosti.– Stvaranje javno-privatnog partnerstva kako bi se generisali novi izvori dohotka, nova infrastruktura i usluge. To prije svegapodrazumijeva pokretanje projekata u oblasti R&D, kao i osnivanje inovativnih centara i uspostavljanje fonda za inovacije.– Jačanje edukacije i savjetodavnih usluga za MSP za razvijanje preduzetničkih i menadžerskih vještina, što podrazumijevai izradu Strategije za preduzetničko učenje. Mjere će ići u sledećem smjeru: (I) uvođenje preduzetništva kao izbornog predmetau program osnovnih i srednjih stručnih škola (a u programu visokog kao obaveznog predmeta), (II) u sferi neformalnog obrazovanjapovećati nivo znanja i vještina zaposlenih i nezaposlenih, time da preduzetništvo postane sastavni dio sistema doživotnogučenja, (III) organizovati veći broj treninga, kurseva i programa koji će biti ciljno targetirani ka specifičnim zanimanjima i njihovomosposobljavanju za tržišnu privredu i međunarodnu konkurenciju putem korišćenje savremenih tehnologija.– Stimulisanje razvoja i korišćenja ICT i jačanje informacione povezanosti među organima uprave. Pored primjene Strategijerazvoja informacionog društva podjednako važnu ulogu u ovoj sferi igra i sprovođenje sveobuhvatne E-biznis kampanje na svimnivoima, kao i povećanje elektronske komunikacije organa uprave sa sektorom MSP – poboljšanje on-line pristupa.– Unaprjeđenje dijaloga sa privatnim sektorom kako bi predstavnici administracije sa lokalnog i republičkog nivoa, privatnogsektora i biznis asocijacija bili u prilici da utiču na rješavanje svih problema sa kojima se suočava ovaj sektor.Poreski aspekt biznis okruženjaFiskalna reforma u Crnoj Gori započeta je 2001. godine. Osnovni ciljevi reforme bili su usmjereni na to da se: (1) stvori moderanporeski sistem, (2) stimulišu proizvodnja i investicije, (3) Crna Gora učini atraktivnom stranim investitorima, (4) domaćiproizvodi učine konkurentnijim na stranom tržištu, (5) poreski sistem učini jednostavnijim, efikasnijim i lakšim za primjenu,(6) poreski sistem uskladi sa direktivama EU i međunarodnim standardima, kao i (7) generišu prihodi neophodni za obavljanjejavnih funkcija. Prepoznato je da je potrebna poreska politika koja nije usmjerena isključivo ka prikupljanju dovoljnog iznosa budžetskihprihoda (što svakako jeste njen ključni fiskalni cilj), već da treba da se nalazi i u funkciji podsticanja preduzetništva i zapošljavanja(putem snižavanja poreskih stopa i širenja poreske osnove), što sve dozvoljava snažan rast privatnog sektora i smanjenjeobima sive ekonomije u privredi. Usvojen je veći broj zakona koji imaju za cilj da doprinesu transparentnijem i efikasnijemprikupljanju budžetskih prihoda (Zakon o akcizama, Zakon o porezu na dobit pravnih lica, Zakon o porezu na nepokretnosti,Zakon o porezu na dodatu vrijednost, Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakon o finansiranju lokalne samouprave itd).Najvažniji segment poreske reforme predstavlja uvođenje poreza na dodatu vrijednost (PDV) 2003. godine po stopi od 17%,dok je u 2006. godini uvedena snižena stopa od 7%. PDV generiše preko 50% poreskih prihoda u državnom budžetu, te predstavljanajvažniji mehanizam ostvarivanja budžetske likvidnosti i održivosti na dugi rok, ali i instrument smanjenja sive ekonomijeu privredi. Sa uvođenjem PDV-a počinje i proces orijentacije crnogorskog poreskog sistema ka indirektnim porezima. Izugla poslovnog okruženja, razlozi za okretanje ka indirektnim porezima su smanjenje poreskog opterećenja na rad, povećanjepriliva domaćih i stranih investicija, prenos dijela sive ekonomije u zvanične kanale, povećanje stope zaposlenosti i podsticaji71