Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

Projekti za poboljšanje infrastruktureVjerovatno najbitniji uslov za brži razvoj i veća inostrana ulaganja u crnogorski turizam je poboljšanje infrastrukture. Vladaje u septembru 2006. godine donijela odluku o prihvatanju trajnog rješenja snabdijevanja primorja vodom, odabirajući od dvaponuđena projekta onaj koji implicira zahvatanje vode iz Skadarskog jezera. Ovaj projekat trebao bi da riješi probleme vodosnabdijevanja,koji su, premda smanjeni, još uvijek naročito izraženi u periodu ljetnje turističke sezone, i predstavljaju jedan od najvećihproblema crnogorskog turizma. Ovaj projekat vrijedan je 60 miliona eura i trebao bi biti finansiran kreditnim aranžmanomsa Svjetskom bankom i EBRD-om, kao i značajnim samostalnim ulaganjem.Vlada je u junu 2007. godine usvojila Nacrt strategije razvoja saobraćaja, kojom je u narednih 10 godina predviđena realizacija25 projekata iz oblasti saobraćaja: po 4 iz željezničkog i pomorskog saobraćaja, 16 iz putničkog i jednog iz aviosaobraćaja.Za realizaciju ovih projekata biće neophodno obezbijediti između 1,44 i 2,8 mlrd. eura, što predstavlja visok iznos i za veće i jačeekonomije od crnogorske. Vlada će iz raspoloživih budžetskih sredstava, čak i ako se uračunaju privatizacioni prihodi, moćida finansira samo dio ovih projekata. Što skorija realizacija tih projekata je od esencijalne važnosti za razvoj turizma u CrnojGori, jer trebaju da obezbijede veću bezbjednost i sigurnost u saobraćaju. Pored toga, ovi projekti treba da obezbijede i veću dostupnosttrenutno slabo dostupnih područja Crne Gore turistima. Prioritet je dat izgradnji puta od Bara do granice sa Srbijomi jadransko-jonske magistrale, kao i rekonstrukciji i modernizaciji željezničke pruge Bar – Beograd, za koju će biti obezbijeđenkredit u iznosu od 60 mil. eura od EIB i EBRD. Osim ovog, od velike važnosti za razvoj turizma su i neki drugi planirani projekti,kao što je izgradnja puta Podgorica – Mateševo i Plužine –Šćepan Polje.IFC, članica WB takođe je pokazala interesovanje za finansiranje razvoja turizma u Crnoj Gori. Ovo finansiranje se možerealizovati kao direktno ili kao finansiranje kompanija, domaćih i/ili inostranih, koje bi željele da investiraju u Crnu Goru. IFCpreferira državno-privatno partnerstvo kao osnovni model finansiranja, prevashodno kroz davanje kredita domaćim privrednimdruštvima i preduzetnicima.Razvoj ljudskih resursaMaster plan razvoja turizma naglasio je značaj postojanja dovoljno kvalifikovanih stručnih kadrova za razvoj sektoraturizma. U tom smislu je u maju 2007. godine Vlada usvojila Strategiju razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u CrnojGori. Razvoj ljudskih resursa u turizmu moraće da odgovori, kako na kvantitativnu ekspanziju turizma, tako i na značajnopomjeranje prema kvalitetnijim turističkim proizvodima. Procenjuje se, da će do 2016. godine u turizmu biti potrebno10.000 novih kvalifikovanih stručnih kadrova. Kako bi se udovoljilo rastućim potrebama po novim i bolje obrazovanim radnicimau turizmu Strategija predviđa mjere na sljedećim područjima: (I) poboljšanje institucionalnih, organizacionih i regulatornihokvirnih uslova; (II) unapređenje davalaca kvalifikacionih usluga i povećanje obrazovnih kapaciteta; (III) razvoj kvalifikacionihponuda u skladu sa potrebom i potražnjom; (IV) „Capacity Development” (unapređenje rada institucija koje podržavaju obrazovanje)za nastavne kadrove i menadžment-osoblje.Saradnja sa agencijama donatorima i nevladinim organizacijamaMinistarstvo turizma i okoline veoma dobro sarađuje sa agencijama donatorima i nevladinim organizacijama te uživa njihovuznačajnu podršku. Te agencije i organizacije su u posljednje četiri godine značajno doprinijele razvoju održive strategije razvojacrnogorskog turizma, ka razvoju različitih aspekata turizma, uključujući realizaciju sasvim praktičnih i tehničkih projekata.107