Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

o osiguranju, donošenjem svih potrebnih podzakonskih akata i jačanjem kapaciteta Agencije za nadzor osiguranja.Reforma obrazovnog sistema i sistema socijalnog osiguranja; U prethodnom periodu su sprovedene značajne reforme obrazovnogsistema i sistema socijalnog osiguranja. Implementacija novog zakonskog okvira u skladu sa strategijom reforme obrazovanjarezultirala je uvođenjem novih nastavnih programa u osnovne škole, kao i većom konkurencijom u visokom školstvuuključivanjem privatnog sektora. Takođe, značajne investicije u opremu i nove školske objekte treba da stvore uslove za brzumodernizaciju ovog sektora društvenih djelatnosti. Potrebno je u narednom periodu testirati mogućnosti veće tržišne alokacijeresursa u ovoj oblasti što bi trebalo da bude naredna faza reforme obrazovanja. U ranijem periodu došlo je do konsolidacijesistema socijalnog osiguranja. Sprovedena je parametarska reforma državnog penzionog fonda u cilju ublažavanja posljedicahroničnog deficita, a stvoreni su i uslovi za uvođenje dobrovoljnih penzionih fondova. Potrebno je raditi na odgovarajućim demografskimanalizama kako bi se utvrdile mogućnosti uvođenja takozvanog drugog penzijskog stuba. Oblast zdravstvenog sistemaje jedna od najosjetljivijih i toj reformi treba pristupati pažljivo. Očigledno je da izdvajanja za zdravstvenu uslugu na nivouekonomije značajno prevazilaze državnu potrošnju u toj oblasti. Kroz nastavak reformi o tom sektoru, smanjivanje broja zaposlenihi uvođenje sistema dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja treba u potpunosti konsolidovati ovaj osjetljivi sektor. Sistemosiguranja od nezaposlenosti se reformiše u skladu sa međunarodnim standardima i opredjeljenjima Vlade da se vodi aktivnapolitika zapošljavanja kroz obezbjeđivanje programa prekvalifikacije i doškolovavanja. Istovremeno, ključni crnogorski izazovpostaje nedostatak radne snage pa je jedan od zadataka definisanje pitanja zapošljavanja stranaca na principima ravnopravnostii otvorenosti.Efikasno planiranje prostorom i životnom sredinom kao ključni element održivog razvoja visokog turizma; Značajan potencijalCrne Gore za turizam praćen je sve većim pritiscima u ekološkom smislu, pogotovo duž crnogorskog primorja. Kakosačuvati ljepote svog prirodnog okruženja i privući visoki turizam, a istovremeno otvoriti prostor za svestrani privredni razvojjedan je od ključnih izazova dugoročnog održivog razvoja Crne Gore. Vlada napreduje u harmonizaciji Zakona o zaštiti životnesredine sa standardima i regulativom EU, a istovremeno privodi kraju izradu Prostorni plana RCG koji bi trebao da bude usvojendo proljeća 2008. godine. Novim prostornoplanskim dokumentima je potrebno otvoriti investicione šanse na principima održivograzvoja uz definisanje konkretnih mogućnosti za ekonomski razvoj i iskorišćavanje domaćih resursa. Poboljšanje održivogupravljanja životnom sredinom će posebno zahtijevati dalje snaženje institucionalnih kapaciteta i veće napore od onih koje suopštine do sada pokazale kako bi se postigli dogovori o zajedničkim lokacijama za tretman čvrstog otpada i otpadnih voda. Takođeće biti neophodna značajna ulaganja u sprječavanje zagađivanja vazduha, vode i zemljišta od strane nekoliko velikih industrijakoje predstavljaju „vruće tačke”, kao i u trenutno slabo regulisanje otpada i otpadnih voda i neodrživo upravljanje prirodnimresursima i morskim dobrom. Adekvatan odgovor Vlade na ovaj izazov i očekivanje građana je u saradnji sa odgovarajućim međunarodniminstitucijama, uključujući finansijske koje treba da pomognu realizaciji zahtjevanih planova. Vlada ne može ostatineaktivna ni kada su u pitanju globalne klimatske promjene. Razvoj kapaciteta za odgovarajuću reakciju je moguć kroz globalnei regionalne programe u kojima je potrebno učestvovati radi zaštite čovjekove sredine.Svestrano reformiranje energetskog sektora; Nastavak reforme u sektoru energetike biće od naročitog značaja zbog važnostiovog sektora za sveukupnu ekonomsku aktivnost. Crna Gora trenutno uvozi oko 1/3 potrebne električne energije što predstavljajedan od značajnih razloga za veliki deficit u tekućem dijelu platnog bilansa. Situacija sa snabdijevanjem struje u CrnojGori, kao i velikom dijelu Zapadnog Balkana i Evrope uopšte, postaće još značajno teža prema očekivanjima na svjetskom tržištuenergije. Osim toga proizvodnja i prenos struje u zemlji osujećeni su starošću objekata, ograničenim ulaganjima i iscrpljivanjemimovine državne Elektroprivrede (EPCG). Kako bi efikasno odgovorila na ove izazove, Vlada Crne Gore će uskoro usvojitistrategiju razvoja energetike do 2025. godine čime će nastojati da značajno poveća investicije u energetski sektor, kao i da ubrzareformisanje sektora kao cjeline, a u tom kontekstu posebno EPCG. Jedno od ključnih usmjerenja tržišno orijentisanih reformienergetskog sektora uključuje davanje mogućnosti nezavisnom regulatornom organu da utvrdi tarife koje pokrivaju troškove ikoje svode na minimum unakrsne subvencije između različitih grupa. Što je posebno značajno, tarife za individualne potrošačei za najveće industrijske potrošače će morati i dalje da se povećavaju. Pored toga, potrebno povećanje tarifa će iziskivati dobrousmjerene i adekvatno finansirane programe za obezbjeđenje socijalne sigurnosti kako bi se minimizovao uticaj na najsiromašnijeslojeve. Što se restrukturiranja EPCG tiče, njegovo je osnovno usmjerenje razdvajanje cjelina proizvodnje, prenosa, distribucijei snabdijevanja strujom. U tom kontekstu, potrebno je povezivanje novih funkcionalnih cjelina sa strateškim partnerimakroz privatizaciju i modele privatno-javnog partnerstva u podsticanju novih ulaganja privatnog kapitala. Osim toga više pažnjeće se posvetiti poboljšanju energetske efikasnosti u javnom i u privatnom sektoru kako bi se time smanjio pritisak na povećanjepotražnje za strujom, kao i promovisanju alternativnih izvora energije.Reformisanje sektora transporta kao preduslova za održiv privredni razvoj zemlje; Slično kao za energetiku i za sektortransporta karakterističan je relativno loš kvalitet infrastrukture prouzrokovan prije svega veoma ograničenim ulaganjima u posljednjedvije decenije, neadekvatne tarife usluge koje se odražavaju u finansijskim problemima ekonomskih subjekata u tomsektoru. Kako kvalitetna transportna infrastruktura i usluge tog sektora predstavljaju neophodan preduslov za održiv privrednirazvoj Crne Gore, uključujući razvoj turizma i ravnomjerniji privredni razvoj pojedinih djelova zemlje, kao i efikasno integrisanjezemlje u EU, Vlada CG posvetiće u narednom periodu značajne napore kako bi se investicije u taj sektor privrede znatnopovećale. Jedan dio tih investicija bi trebalo da bude finansiran iz budžeta, odnosno kredita, a u značajnom dijelu se računa ina investicije privatnog sektora na bazi javno-privatnog partnerstva te koncesija. Najveći investicione aktivnosti se predviđaju u15