EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU <strong>2007</strong>–20103.1.5. Strategija upravljanja javnim dugomJavni dug <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, bez preduzeća u većinskom državnom vlasništvu, iznosio je 701,1 miliona eura na dan 31.12.2006. godine.Unutrašnji dug iznosio je 197,1 miliona eura ili 28,1% od ukupnog javnog duga, dok je spoljni javni dug iznosio 504 milionaeura ili 71,9% od ukupnog javnog duga. Ukoliko ovom iznosu dodamo dug državnih preduzeća dolazimo do iznosa javnogduga sa javnim preduzećima koji je iznosio oko 775 miliona eura ili 39% BDP na dan 31. 12. 2006. godine. Javna preduzeća kojisu korisnici ino kredita, a kojima je <strong>Crne</strong> Gora izdala garanciju ili kontragaranciju, Monteput, Aerodromi CG i EPCG su preduzećasa autonomnim prihodima, i postoji osnovana pretpostavka da će navedena preduzeća redovno servisirati svoje obaveze,pa prema ESA–95 računovodstvenoj metodi te obaveze nisu uključene u javni dug, već se tretiraju kao dug javnog sektora. Stogaje anali<strong>za</strong> prezentirana u nastavku fokusirana na javni dug <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, koji ne uključuje javna preduzeća.Dakle, javni dug <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, bez javnih preduzeća, na kraju trećeg kvartala <strong>2007</strong>. godine iznosio je 773 mil. eura ili 33,9% brutodomaćeg proizvoda (BDP). Unutrašnji dug iznosi 272,4 miliona eura ili 12% od BDP-a, dok je spoljni javni dug iznosio 500,6mil. eura ili 21,9% BDP-a. Kod ino duga u prethodnom kvartalu došlo je do smanjenja ukupne obaveze <strong>za</strong> 9,5 mil. eura uslijedotplate jedne tranše konsolidacionog <strong>za</strong>jma Međunarodne banke <strong>za</strong> obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od 19 mil. eura uključujućii troškove prijevremene otplate. Stanje duga kod Međunarodne organi<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> razvoj (IDA), Kreditne banke <strong>za</strong> razvoj (KfW),mađarskog i poljskog kredita je veće <strong>za</strong> iznose povlačenja u posljednja devet mjeseci, dok je izvršeno prvo povlačenje sredstavaiz kredita sa Societe Generale bankom <strong>za</strong> nabavku IT opreme <strong>za</strong> škole.Izmjenama i dopunama <strong>za</strong>kona o budžetu <strong>za</strong> <strong>2007</strong>. god. predviđena je otplate još jedne tranše konsolidacionog <strong>za</strong>jma IBRD,i u <strong>za</strong>visnosti od kretanja prihoda stanje duga po ovom osnovu će biti umanjeno <strong>za</strong> dodatnih 1 do 2% BDP-a. Shodno tekućim(priliv prihoda do sredine novembra) i planiranom kretanju prihoda (predviđanjima prihoda u decembru) namjera Ministarstvafinansija je da se otplate dvije tranše u iznosu od oko 40 mil. eura u decembru <strong>2007</strong>. god. Budžetske uštede po osnovu većotkupljene tranše iznose oko 800,000 eura godišnje, ili od oko 10,6 mil. eura ukupno do kraja amorti<strong>za</strong>cionog perioda, a u slučajudodatnih otkupa uštede bi bile 1,3 do 3,1 mil. eura godišnje ili u ukupnom iznosu od 11 do 28 mil. eura.Tabela 3.6: Kretanje javnog duga u periodu 2006–2010.Kretanje javnog dugaSeptembar2006Decembar2006Septembar<strong>2007</strong>2008PLAN2009Projekcija2010ProjekcijaDomaći dug (u mil. €) 167.6 197.1 272.4 433 424 414Domaći dug (u% BDP-a) 8.4 8.7 12 17.1 15.3 13.8Inostrani dug (u mil. €) 477.3 504 500.6 504 521 513Inostrani dug (u% BDP-a) 23.8 22.1 21.9 19.9 18,8 17.1Ukupan dug (u mil. €) 644.9 701.1 773 937 945 927Ukupan dug (u% BDP-a) 32.2 30.8 33.9 37.1 34.1 30.9Takođe, planira se i jednokratna otplata obave<strong>za</strong> prema kreditorima iz Pariskog kluba čija su potraživanja ispod 1 mil. SDR,a u skladu sa odredbama Usaglašenog <strong>za</strong>pisnika o konsolidaciji duga Savezne Republike Jugoslavije, potpisanog 28. decembra2001. godine. Do sada realizovana je prijevremena otplata prema japanskom METI-u.Što se tiče neriješenih dužničkih pitanja, ostaje da se regulišu pitanja duga prema vladama Libije, pregovori otpočeli, i Kuvajta,klirinški dug SFRJ prema Češkoj i Slovačkoj, održana prva runda pregovora, i dug po API (Alternative Participation Instruments)obveznicama u okviru Londonskog kluba povjerilaca. Dug prema vladama ove četiri zemlje Crnoj Gori je pripao poosnovu raspodijele nealociranog duga (5,88% od 38% <strong>za</strong> Srbiju i <strong>Crnu</strong> <strong>Goru</strong>), i tačan iznos duga i način re<strong>program</strong>a biće utvrđenu pregovorima. Što se tiče API obveznica pokušava se naći mogućnost bilateralnog rješavanja ovoga pitanja, jer je kreditor, UBSbanka, do skoro insistirao na multilateralnom okviru <strong>za</strong> rješenje. U tabeli <strong>za</strong> period 2008. do 2010. god. Ministarstvo finansijapolazi od pretpostavke da će ukupna obave<strong>za</strong> po osnovu ovih dugovanja iznositi oko 25 mil. eura.Kod unutrašnjeg duga u toku <strong>2007</strong>. god. u potpunosti su isplaćene <strong>za</strong>ostale budžetske obaveze dok su državni <strong>za</strong>pisi u pot56
punosti otkupljeni. Kod stare devizne štednje počela je četvrta rata isplate i dug je umanjen <strong>za</strong> 6 mil. eura, dok je isplata štednjegrađana položene kod Ovlašćenih banaka sa sjedištem van CG u toku i do sada je isplaćeno oko 1,1 mil. eura. Obave<strong>za</strong> po osnovurestitucije uvećana je <strong>za</strong> 69.1 mil. eura u toku <strong>2007</strong>. godine. Do sada donijeta su pravosnažna rješenja u iznosu od 155,8 mil.eura od čega je 8,1 mil. eura isplaćeno u gotovini a 26,3 mil. eura otkupljeno je obveznica.Dug lokalnih samouprava je porastao u odnosu na kraj 2006. god. <strong>za</strong> 32.3 mi. eura, uslijed uključenja <strong>za</strong>ostalih obave<strong>za</strong> ustanje duga. Kod unutrašnjeg duga nije unijeta obave<strong>za</strong> po osnovu štednje kod privatnih banaka (Dafiment, Jugoskandik), jer <strong>za</strong>sada nije donijeta odluka da se kompenzuju štediše po ovom osnovu, a procijenjena obave<strong>za</strong> je oko 10 mil. eura.Javni dug RCG, sa javnim preduzećima iznosio je 865,9 mil. eura ili oko 38% BDP na dan 30. septembar <strong>2007</strong>. godine.Ministarstvo finansija je u pripremilo Analizu održivosti javnog duga koja je <strong>za</strong>snovana na makrofiskalnom scenariju 2008–2010. Procijenjeno je da će obaveze po osnovu restitucije dostići limit od oko 10% BDP-a u 2008. godini, i da će obaveze poosnovu devizne štednje kod nerezidentnih banaka biti oko 20 mil. eura. Pretpostavka je da opštine neće umanjiti svoje <strong>za</strong>ostalebudžetske obaveze, dok po osnovu uključenja vanbudžetskih fondova u sistem trezora unutrašnji dug će se povećati <strong>za</strong> oko 1%BDP-a. Takođe se pretpostavlja da će se „buy-back” <strong>program</strong> koji je otpočeo u <strong>2007</strong>. nastaviti i u 2008. godini u ukupnom iznosuod 105 mil. €, tj. dodatnih 46 mil. eura u toku 2008. god. Eventualna nova <strong>za</strong>duživanja biće u skladu sa strategijom razvoja VladeCG. Shodno ovom scenariju ukupan javni dug na kraju 2008. godine porašće <strong>za</strong> preko 3 procentna poena BDP u donosu naseptembar <strong>2007</strong>. i dostići 37,1% BDP.Anali<strong>za</strong> održivosti javnog duga, koja je sastavni dio Strategije upravljanja dugom 2008–2010. godine, testirala je kretanje dugau slučaju više varijabli. U osnovnom scenariju po pretpostavkom rasta BDP od oko 6% i primarnog suficita u budžetu, javnidug bi se do 2010. god. umanjio na oko 30% BDP dok bi neto <strong>za</strong>duženje po ovom scenariju bilo oko 18% BDP (neto <strong>za</strong>duženjepodrazumijeva umanjenje javnog duga <strong>za</strong> iznos državnih depozita).U slučaju značajno manjeg rasta BDP, (pretpostavka da prosječni godišnji rast BDP iznosi oko 2%), dug bi približno ostaona vrijednostima koje su planirane <strong>za</strong> 2008. godinu. Sljedeći scenario je razvijen pod pretpostavkom značajnih poremećaja fiskalnogbalansa. Tako, u situaciji kada bi budžet bilježio primarni deficit od oko 2% javni dug bi se kretao na nivou između 35i 37% BDP. Promijena kamatne stope, tj. njen rast od 1 procentni poen, ne bi imao značajnijeg uticaja na visinu javnog duga, atakođe ne bi bilo značajnijeg dodatnog opterećenja <strong>za</strong> troškove servisiranja javnog duga. Najpesimističkiji scenario, koji polaziod pretpostavke manjeg rasta BDP i postojanja primarnog deficita, kao i rasta kamatnih stopa, vodio bi povećanju javnog dugana oko 40% BDP u 2010. godini. U ovom scenariju iznos neto javnog duga bio bi izjednačen sa iznosom bruto javnog duga jerbi se depoziti trošili na pokriće primarnog deficita, odnosno servisiranje duga.Istovremeno, važno je naglasiti da je kretanje ino duga u narednom periodu urađeno pod pretpostavkom idealnog povlačenjasredstava kredita, tj. polazi se od pretpostavke da će u godini potpisivanja biti povučena cjelokupna raspoloživa sredstva.Takođe, pretpostavlja se da će <strong>Vlada</strong> preuzeti otplatu dijela duga <strong>za</strong> koji je izdala garancije, npr. kod JP Željeznice CG, i da će sepo učlanjenju u Razvojnu banku savjeta Evrope potpisati kreditni aranžmani u ukupnom iznosu od 12 mil. eura. Ovo je, dakle,takođe pesimistički scenario sa aspekta uvećanja ino duga u kratkom periodu.Važno je istaći da je valutna i kamatna struktura javnog duga <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> povoljna. Cjelokupan unutrašnji dug je u eurima, sakamatnom stopom od 2% kod obave<strong>za</strong> po osnovu restitucije i stare devizne štednje. Od ukupnog iznosa spoljnjeg duga samo jedio obave<strong>za</strong> Pariskog kluba (26% duga u USD, a 3% u ostalim valutama), dug prema Anglo-Yugoslav banci (u USD) i IDA krediti(u SDR) se ne servisiraju u eurima. Sumarno, 89% ino duga je u eurima. Po fiksnoj kamatnoj stopi servisira se oko 77% ino dugai kamatna stopa se kreće od 2% do 5,8%. Kod robnih bilateralnih kredita kamatna stopa je čak i ispod 2%. Ukupan iznos javnogduga koji se servisira po varijabilnoj stopi je 109 mil. € i kamatna stopa je uglavnom 50 bps iznad EURIBOR-a.Kod „novih” <strong>za</strong>duženja, kamatna stopa je veoma povoljna, formira se uglavnom sa maržom od 0,5% iznad kamate koje odobravajuino kreditorima, koje sa rejtingom AAA se <strong>za</strong>dužuju na međunarodnom finansijskom tržištu.Osim povoljne valutne i kamatne strukture kredita, krediti koji ulaze u javni dug <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> imaju dug otplatni i grejs period.Tako npr. kod IBRD otplata je do 2031. god., do 2024. god. odnosno 2041. god. kod povjerilaca iz Pariskog kluba, dok „nova”<strong>za</strong>duženja imaju grejs period od 2 do deset godina i otplatni period od 10 do 20 godina. Još jedna povoljnost je što Crna Goraim– pristup koncesionalnim kreditima. U prethodne dvije godine potpisani su sa KfW – Projekat vodosnabdijevanja i otpadnihvoda, sa Vladom Poljske – željeznice i poljoprivreda, sa Vladom Austrije – Projekat zdravstva, Vladom Mađarske – Projekat obrazovanjau ukupnom iznosu od 41,4 mil. €.57