EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU <strong>2007</strong>–2010tretira oblast stvaranja ugovornih odnosa, vrste ugovora, sadržaj i njihova forma. Radi se o <strong>za</strong>konu koji će prepoznati i u sebeinkorporirati sve međunarodne standarde u ovoj oblasti.Izradom Predloga Zakona o svojinsko-pravnim odnosima materija stvarnog prava našla se na jednom mjestu. Naime, njimeje obuhvaćena i materija koja je do sada bila regulisana <strong>za</strong>konima o etažnoj svojini, <strong>za</strong>lozi, hipoteci, fiducijarnom prenosu pravasvojine i dr., što omogućava veću usklađenost i sistematičnost <strong>za</strong>konskog teksta, olakšava cjelovitost uvida u predmet regulisanjakao i sarno regulisanje.U predlogu ovog <strong>za</strong>kona jasno su određeni subjekti, objekti, načela stvarnih prava, kao i opšti principi na kojima se <strong>za</strong>snivaju(određenost, <strong>za</strong>brana zloupotrebe stvarnih prava, ograničenje prava svojine i dr.). Određen je pravni pojarn svojine, socijalnafunkcija svojine, mogućnost i način ograničavanja svojine, određena i definisana ostala stvarna prava (službenost, stvarni teret i<strong>za</strong>loga, vlasnička prava države itd.). Zakonom su dalje uređena pitanja sticanja i prestanka prava svojine na osnovu pravnog posla,nasljeđivanjem, odlukom državnog organa na način i pod uslovima utvrđenim <strong>za</strong>konom.U Predlogu <strong>za</strong>kona su posebno uređena pitanja prava susvojine, prava <strong>za</strong>jedničke svojine i etažne svojine, kao i pitanja pravaslužbenosti, ličnih službenosti i susjedskih prava. Založno pravo, fiducijarni prenos prava svojine i državina takođe su regulisaniovim <strong>za</strong>konom.Prava stranaca su u Predlogu ovog <strong>za</strong>kona liberalnije postavljena u odnosu na važeći <strong>za</strong>kon, sa intencijom izjednačavanja pravastranih lica sa pravima domaćih lica, a konačan stav po ovom pitanju biće poznat nakon usvajanja <strong>za</strong>kona u parlamentu.U narednoj godini posebna pažnja biće posvećena oblasti prekršaja gdje je planirano donošenje novog <strong>za</strong>kona, kojim će sedefinisati položaj organa <strong>za</strong> vođenje prekršajnog postupka i sam postupak. Ovo je izuzetno značajno ako imamo u vidu činjenicuda sada Vijeće <strong>za</strong> prekršaje kao drugostepeni organ postupa u predmetima Uprave javnih prihoda, Carinske uprave i drugi.U cilju jačanja ne<strong>za</strong>visnosti i samostalnosti pravosuđa u narednom periodu će se preduzeti aktivnosti na ostvarenju efikasnije<strong>za</strong>štite prava na suđenje u razumnom roku, izvršiti revizija krivičnog <strong>za</strong>konodavstva u pogledu koncepta istrage sa sudova natužilaštva, izvršiti revizija <strong>za</strong>konodavstva u odnosu na maloljetnike donošenjem posebnog <strong>za</strong>kona, podsticati alternativne rješavanjagrađanskih i privrednih sporova, prenijeti određene nadležnosti sudova na druge organe i službe, izvršiti reali<strong>za</strong>cija <strong>program</strong>arješavanja <strong>za</strong>ostalih predmeta u sudovima, ostvariti jačanje ljudskih resursa u pravosuđu (specijali<strong>za</strong>cija i edukacija nosilacapravosudne funkcije, službenika i namještenika kao i redefinisanju njihove uloge u preuzimanju pojedinih radnji u predmetu),ojačati menadžment u pravosuđu, uspostaviti adekvatan sistem sudskih izvršitelja radi ubr<strong>za</strong>nja postupka, jačanja pravne disciplinei smanjenje broja neizvršenih predmeta, unaprijediti statistiku i načine vršenja anali<strong>za</strong> rada pravosudnih organa u svimsegmentima.U cilju jačanja povjeranja u rad pravosudnih organa u narednom periodu obezbijediće se: bolja informisanost svih strukturao ulozi i mjestu pravosudnih organa u pravosudnom sistemu kroz uspostavljanje različitih modela komunikacija pravosudnihorgana sa strankama kako bi se isti u potpunosti upoznali sa sudskim postupkom i načinom da se on okonča, stvoriće se usloviučesnicima u sudskim postupcima i građanima da permanentno daju primjedbe i sugestije radi poboljšanja rada pravosuđa, poboljšatidostupnost sudskih odluka stručnoj i široj javnosti.U cilju efikasnijeg rada pravosuđa sveobuhvatnijeg i lakšeg pristupa istom građana, pravnih lica, privrednih društava, 2000-te godine <strong>za</strong>počete su aktivnosti na Pravosudnom informacionom sistemu čija je puna implementacija planirana sredinom2008. godine. Njegovom implementacijom kao što smo već rekli, rad u pravosudnim organima se ubr<strong>za</strong>va, njihova efikasnostse povećava, pristup <strong>za</strong>interesovanim strankama olakšava, stepen preciznosti anali<strong>za</strong> i statistike o radu dovodi do najvećeg stepenatačnosti čime se na osnovu tih podataka omogućava kvalitetnije planiranje daljeg rada pravosuđa i rješavanje postojećihproblema.U cilju edukacije u pravosudnim organima u narednom periodu ojačaće se kapaciteti tijela <strong>za</strong>duženi <strong>za</strong> sprovođenje edukacije,po potrebi stvoriti nova kao i ojačati postojeći Centar. Unaprijediće se saradnja sa evropskom mrežom <strong>za</strong> razmjenu informacijaizmeđu lica i institucija odgovornih <strong>za</strong> obuku sudija i tužilaca (Lisabonska mreža Savjeta Evrope), uspostaviće se odgovarajućatransparentna procedura edukacije.U cilju reali<strong>za</strong>cije međunarodne saradnje ojačaće se kapaciteti Ministarstva pravde, drugih pravosudnih institucija u dijeluusaglašavanja propisa sa pravom EU kao i u pogledu međunarodne pravne pomoći i saradnje sa međunarodnim pravniminstitucijama.Posebnu pažnju i<strong>za</strong>zivaju aktivnosti ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> suzbijanje korupcije, terorizma i organizovanog kriminala kao strateški cilj reformepravosuđa u narednom periodu do 2012. godine. U skladu sa tim u narednom periodu planira se <strong>za</strong>ključenje bilateralnihugovora, dalje usklađivanje <strong>za</strong>konodavstva <strong>za</strong> međunarodnim standardima, puna depoliti<strong>za</strong>cija nosilaca pravosudnih funkcija,dalje obezbjeđenje integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, koncentracija nadležnosti pravosudnih organa <strong>za</strong> djela organizovanogkriminala i korupcije, uvođenje efikasnih istražnih mehani<strong>za</strong>ma <strong>za</strong> borbu protiv korupcije i stvaranje mehani<strong>za</strong>ma oduzimanjaimovinske koristi krivičnim djelom.Strategija reforme pravosuđa je okvir <strong>za</strong> naredni petogodišnji period koji kroz ostvarivanje strateških ciljeva dovodi do puneimplementacije evropskih standarda i kriterijuma predviđenih dokumentima na osnovu kojih sprovodi postupak evropskih integracija.Samim dokumentom i njegovim Akcionim planom stvorene su mogućnosti da se u okviru pravnog sistema <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>u dijelu nadležnosti Ministarstva pravde ispoštuju i traženi ekonomski kriterijumi u ovoj oblasti.104
4.5. TURIZAMSituacija i trendovi/perspektiveTuri<strong>za</strong>m je jedna od najznačajnijih grana crnogorske privrede. Očekuje se da će se njen značaj ubuduće još povećati. U 2006.godini turi<strong>za</strong>m u Crnoj Gori je ostvario rast iznad očekivanog, kako u pogledu broja dola<strong>za</strong>ka i noćenja turista, tako i u pogleduostvarenih prihoda. Sva tri parametra koji reprezentuju kretanje turističkog prometa u Crnoj Gori već četvrtu godinu <strong>za</strong> redombilježe dvocifrene stope rasta. Tokom 2006. godine <strong>Crnu</strong> <strong>Goru</strong> je posjetilo 953.928 turista ili 16,3% više nego prethodne godine.Stranih turista je bilo više <strong>za</strong> 38,9% a domaćih <strong>za</strong> 5,1%. Strani turisti su predstavljali 39,6% a domaći 60,4% ukupnog broja turista,što je bitna promjena o odnosu na prethodnu godinu, kad je odnos bio 33,2% stranih prema 66,8% domaćih turista. 47Jedna od pojava karakterističnih <strong>za</strong> 2006. godinu bilo je povećanje frekvencije dola<strong>za</strong>ka turista, uz istovremeno skraćenjetrajanja njihovog boravka. Pored toga, <strong>za</strong>bilježen je brži rast prihoda od turizma u odnosu na rast broja noćenja, kao i raznovrsnijaturistička ponuda. Rezultat ovih kretanja je najbolja turistička sezona u posljednjih 15 godina. Procjenjuje se da je CrnaGora u 2006. godini od turizma ostvarila 307,7 miliona eura prihoda, što je <strong>za</strong> 22,3% više nego u prethodnoj godini. Pri tomeje prihod od stranih turista iznosio 271,1 miliona eura ili 25,9% više, a od domaćih turista 36,7 miliona eura ili 61,7% više negoprethodne godine).Grafik 4.5.1: Dolasci domaćih i stranih turista u periodu 2001–2006. godinaIzrazito pozitivni trendovi obilježili su i <strong>2007</strong>. godinu. U prvoj polovini <strong>2007</strong>. godine <strong>Crnu</strong> <strong>Goru</strong> je posjetilo 216.645 turista,što je <strong>za</strong> 33,2% više nego u istom periodu prošle godine, a broj ostvarenih noćenja (1.311.333) bio je viši <strong>za</strong> 35,4%. U junu <strong>2007</strong>.godine je u oblasti turizma bilo 11.944 <strong>za</strong>poslenih, što je 3% više nego u junu prethodne godine i iznosi 7,6% od ukupnog broja<strong>za</strong>poslenih u tom mjesecu.Prema zvaničnom izvještaju Svjetskog savjeta <strong>za</strong> putovanja i turi<strong>za</strong>m (World Travel and Tourism Council – WTTC), kojiputem satelitskog obračuna prihoda od turizma (Tourism Sattelite Account – TSA) utvđuje značaj turizma <strong>za</strong> ukupnu privreduturističkih destinacija, efekti crnogorske turističke privrede su značajni. Naime, shodno procjenama WTTC-a <strong>za</strong> 2006. godinu,Crna Gora je u toj godini ostvarila rast turizma od 10,2%. Takođe, u 2006. godini u Crnoj Gori je od turizma i sa njim pove<strong>za</strong>nihgrana ostvaren prihod od 521,3 miliona eura, registrovano je 24.000 radnih mjesta, odnosno 16,8% ukupne <strong>za</strong>poslenosti, što jeu krajnjem rezultiralo učešćem turizma u BDP od 15,7%.Evidentno je da je turi<strong>za</strong>m grana koja se u Crnoj Gori izuzetno brzo razvija. U prilog daljem brzom rastu turizma idu i procjeneWTTC, po kojima se Crna Gora već četvrtu godinu <strong>za</strong>redom svrstana među tri turističke destinacije sa najvišom stopomrasta turizma u narednih desetak godina. WTTC i Oxford Economics procenjuju da će crnogorski turi<strong>za</strong>m do 2017. godine bitnopovećati svoj značaj <strong>za</strong> crnogorsku privredu:47 Važno je istaći da ova promjena odnosa nije nije posledica tretiranja turista iz Srbije kao stranaca, jer se sa njihovim ubrajanjem među strane turistepočelo od januara <strong>2007</strong>. godine.105