EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU <strong>2007</strong>–20101. Implementaciji Odluke o klasifikaciji bankarske aktive i formiranju rezervi <strong>za</strong> kreditne gubitke od oktobra mjeseca<strong>2007</strong>. godine – koja će omogućiti da se u crnogorskom bankarskom sistemu razvije kvalitativno nov pristup procjenama kreditnihrizika. Ujedno, primjenom odredbi ove odluke dodatno će se poboljšati sigurnost i stabilnost deponenata i povjerilacau bankarskom sistemu. Ova odluka otvara prostor <strong>za</strong> oštrije tretiranje kredita stanovništvu ukoliko dože do kašnjenja unjihovoj otplati. Osnovni cilj je učvršćivanje finansijske stabilnosti i efikasnosti bankarskog sistema <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, smanjivanjeizrazite kreditne ekspanzije koja će se odraziti na smanjenje pritiska agregatne tražnje na nivo inflacije.2. Primjeni restriktivnije politike obavezne rezerve; Novom odlukom o promjeni stope i osnovice obračuna obavezne rezerve,CBCG ima fokus na smanjenju kreditne ekspanzije i time u realnom sektoru je <strong>za</strong> očekivati smanjenje nivoa agregatnetražnje;3. Novim restriktivnim mjerama prudencione politike stvaranja limita <strong>za</strong> kreditni rast kao i uvođenjem mjera koji se odnosena povećanje nivoa koeficijenta solventnosti dodatno će se uticati na poboljšanje sigurnost i stabilnost deponenata i povjerilacau bankarskom sistemu i smanjenje kreditne ekspanzije. Naime, dopunama na Odluku o minimalnim standardima<strong>za</strong> upravljanje kreditnim rizikom i poslovanju sa licima pove<strong>za</strong>nim sa bankom („Sl. list RCG”, br. 44/02 i 79/05) dodati su novičlanovi koji se odnose na ograničavanje rasta potraživanja po osnovu kredita i poslova lizinga <strong>za</strong> različite veličine banaka,koja stupa na snagu 2008. godine. Takođe je donesena odluka o izmjeni i dopuni Odluke o minimalnim standardima kapitalabanke („Sl. list RCG”, br. 44–02) koji se odnose na povećanja koeficijenta solventnosti <strong>za</strong> banke koje imaju prevelik rast potraživanjapo osnovu neto kredita i poslova lizinga. Ova odluka takođe stupa na snagu od januara 2008. g.4. Jačanju finansijskog sistema i supervizije bankarskog sistema u periodu <strong>2007</strong>–2010. g. (detaljno opisan u sekciji 4.2) ucilju smanjenja riskantnog <strong>za</strong>duživanja banaka u inostranstvu, sa ciljem pune implementacije principa i standarda Bazela IIi unapređenjem upravljanja rizicima u crnogorskom bankarskom sistemu i daljeg razvoja tržišne discipline;5. Stvaranju uslova <strong>za</strong> limitirani upliv portfolio investicija, koje bi usljed potencijalnih kri<strong>za</strong> na eksternim tržištima, imajućiu vidu njihovu visoku likvidnost, mogao ugroziti razvoj finansijskog, prije svega sekundarnog tržišta <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> tim višešto Crna Gora već posjeduje visok spoljnotrgovinski deficit, <strong>za</strong> koji je s stanovišta njene solventnosti poželjno da bude finansiraniz dugoročnih izvora finansiranja odnosno dugoročnih investicija.Primjenom restriktivne monetarne politike već u 2008. godini trebalo bi da se desi pad lične potrošnje u strukturi BDP-a <strong>za</strong>6.9 p.p odnosno sa 78.87% BDP u <strong>2007</strong>.godini na 71.97% BDP u 2008. godini, što će biti praćeno smanjenjem spoljnotrgovinskogdeficita (sa u 35,87% u <strong>2007</strong>. na 33,27% u 2008. godini) i smirivanjem inflatornog pritiska agregatne tražnje (tako je u 2008.g. inflacija projektovana na nivou od 4% u odnosu na 6,7% koliko iznosi projekcija <strong>za</strong> <strong>2007</strong>. g).Kada se govori o doprinosu pojedinih elemenata BDP-a njegovom realnom rastu, može se <strong>za</strong>ključiti da tokom 2006. i <strong>2007</strong>.godine osnovni nosioci koji utiču na kretanje realnog rasta BDP-a su lična potrošnja (6,16 p.p u 2006. odnosno 5,52 p.p u <strong>2007</strong>.godini) kao i uvoz roba i usluga (6,92 p.p u 2006. odnosno 6,32 p.p u <strong>2007</strong>. godini). Njihovo učešće do 2010. godine značajno pada(3,93 p.p. – nivo lične potrošnje u 2010, kao i 4,67 p.p. – nivo uvo<strong>za</strong>). Sa druge strane, izvoz roba i usluga sa 4,37 p.p u 2006.g. pada <strong>za</strong> svega nešto više od 1 p.p u 2010. na nivo od 3,24 p.p. (treba imati u vidu da je realan rast u 2006. g. procijenjen na8,09%, a da je isti u 2010. procijenjen na 5,5%), što ukazuje da izvoz roba i usluga postaje izuzetno značajna stavka u formiranjurealnog rasta BDP-a (vidjeti grafik 9).Grafik 9: Doprinos potrošnih elemenata rastu BDP-a u Crnoj Gori u periodu 2006–2010.Izvor: Procjene CBCG i Ministarstva Finansija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>36
Javna potrošnjaFiskalna politika u narednom periodu bazirana je na stabilnom rastu javnih kapitalnih investicija, kombinaciji ekspanzivne(do 2009. godine) i restriktivne politike (poslije 2009. godine) izdataka koja se odnose na bruto <strong>za</strong>rade javnom sektoru, politiciniskih poreskih stopa čime se stvara povoljna klima <strong>za</strong> dalji priliv investicija i razvoja privatnog sektora, prije svega kroz smanjenjedoprinosa <strong>za</strong> obavezno socijalno osiguranje koje padaju na teret poslodavca. Najvažnije pravci fiskalne politike koja će imatidirektan efekat uticaj na nivo javne potrošnje su:1. Ekspanzivnija fiskalna politika <strong>za</strong>rada javnog sektora do kraja <strong>2007</strong>. i u 2008. godini, koja će se reflektovati kroz rast javnepotrošnje po osnovu povećanja <strong>za</strong>rada pojedinim kategorijama (zdravstvo, školstvo, itd) formirana je na osnovu granskih kolektivnihugovora koje je <strong>Vlada</strong> potpisala sa predstavnicima granskih sindikata (obrazovanja, zdravstva i kulture) koji su rađeni uskladu sa dogovorom o povećanju <strong>za</strong>rada u ukupnom iznosu od 30% u <strong>2007</strong>. i početkom 2008. godine. 12 To znači da će fiskalnapolitika imati početni ekspanzivni impuls u prvoj polovini 2008. godine, koja će dovesti do rasta javne potrošnje od 4 p.p u strukturiBDP-a (sa 29,65% u <strong>2007</strong>. godini. na 33,66% u 2008. g.).2. Sa druge strane od 2009. godine Crna Gora počinje voditi restriktivnu fiskalnu politiku <strong>za</strong>rada javnog sektora, koja ćepodrazumijeva da bi rast <strong>za</strong>rada obrazovanja, zdravstva i kulture u narednom periodu mogao biti niži od rasta njihove potencijalneproduktivnosti u ovom periodu tako da će rast javne potrošnje u strukturi BDP-a sa 33,6% u 2008. godini pasti na 30,6%u 2010. 133. Ekspanzivna fiskalna politika u pravcu rasta kapitalnih izdataka uz održanje stabilnog nivoa javnog duga, koji do kraja2010. godine treba da se <strong>za</strong>drži na nivou od 30,9% BDP-a ukupnog, odnosno 17,1% BDP-a spoljnjeg duga.4. Fiskalna politika će u periodu <strong>2007</strong>–2010. godine biti bazirana i na implementaciji restriktivnih mjera, prije svega krozpostepeno smanjivanje stopa doprinosa <strong>za</strong> penzijsko invalidsko osiguranje do 2010. godine, usvajanjem Zakona o doprinosima<strong>za</strong> obavezno socijalno osiguranje (usvojen u posljednjem kvartalu <strong>2007</strong>. godine) kojima će se postepeno smanjivati nivo doprinosakako onih koji pada ju na teret <strong>za</strong>poslenih tako i na poslodavce. To će direktno uticati na stvaranje povoljnijeg poslovnogambijenta i sklanjanje jedne od najvećih biznis barijera <strong>za</strong> strane investitore, posebno <strong>za</strong> one koji su <strong>za</strong>interesovani u investiranjeu radnointezivnije industrije.Grafik 10: Struktura BDP-a u Crnoj Gori u periodu 2005–2010.12 Detaljna anali<strong>za</strong> ovog ugovora i njegovih provizija dat je u Odjeljku 3, koja detaljno opisuje fiskalnu politiku <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u narednomperiodu.13 Pri projektovanju javne potrošnje u cilju konzistentnosti projekcija sa raspoloživim vremenskim serijama koji su pod pojmom javne potrošnjeu kalkulacijama potrošne strane BDP-a, do 2008. godine, u obzir su se uzimali samo osnovni budžet bez fondova, u projekcijama se nastavilo sa ovom metodomradi uporedivosti, tako da iako se od <strong>2007</strong>. godine prelazi na sistem kapitalnog budžetskog planiranja, u kategoriju javne potrošnje iz kapitalnogbudžeta su izvučene stavke koje pripadaju starom obračunu osnovnog fonda budžeta koji je ulazio u kategoriju javne potrošnje, dok državni fondovi nisuuključeni.37