Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

­EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU 2007–2010Sa aspekta emitenata, investitora i posrednika nekoliko regulatornih ograničenja direktno utiče na efikasnost i troškove poslovanjai donošenje poslovnih odluka. Prvo se odnosi na pitanje nominalne vrijednosti akcija. Treba izmijeniti zakonske odredbei predvidjeti da akcije nemaju nominalnu vrijednost, što je inače trend i u svijetu. To će omogućiti kompanijama da moguprodati novu emisiju akcija, i time pribaviti neophodan kapital, bez dodatnog napora i troškova. Takođe, time bi se pojednostaviloknjigovodstveno vođenje akcijskog kapitala. Drugo se odnosi na izmjene u većini potrebnoj za donošenje određenih odluka.Uspostavljanje visokog procenta glasova potrebnog za donošenje pojedinih odluka urađeno je sa namjerom da se zaštite maliakcionari, dok se smatralo da će se veliki akcionari zaštiti kupovinom novih akcija ili kupovinom na sekundarnom tržištu akcijate kompanije. Ovakav pristup se pokazao kao neefikasan sa tih aspekata. Takav način donošenja odluka ograničava aktivnostivelikog broja vlasnika, tjera ih da mijenjaju svoje investicione planove, proizvodi neizvjesnost, povećava rizik investiranja i vještačkipodstiče koncentraciju vlasništva. Odredbe o 2/3 glasanju za povećanje/smanjenje kapitala treba izmijeniti i odrediti da jedovoljna prosta većina za donošenje takvih odluka na skupštinama kompanija.Konkretna pitanja regulative za dalji razvoj tržišta kapitala će se usmjeriti na regulativu kojom će se urediti izdavanje i prometi drugih hartija od vrijednosti, kao i na regulativu kojom se poboljšava efikasnost i integritet tržišta hartija od vrijednosti:a/ Implementacija dopuna i izmjena Zakona o hartijama od vrijednosti u smislu: (I) regulisanja izdavanja i poslovanja dužničkimhartijama od vrijednosti, kako kratkoročnim tako i dugoročnim. Sprovesti će se pripremne aktivnosti u CDA za registracijudužničkih hartija od vrijednosti i efikasan kliring i saldiranje transakcija tim instrumentima, kao i pripremne aktivnosti naberzi za obavljanje efikasnog trgovanja dužničkim hartijama od vrijednosti; (II) prilikom emisije hartija od vrijednosti putemzatvorene ponude, treba urediti da emitent nije dužan da sačini i objavi potpuni prospekt emisije.b/ Zakonsko uređivanje preuzimanja akcionarskih društava u smislu: (I) razvoja tržišta, to jest da li regulativni okvir preuzimanjai spajanja kompanija onemogućava djelatnost preuzimanja i spajanja u obimu koji je neophodan za razvoj ekonomije i prilagođavanjestrukturalnim promjenama (iznad kojeg procenta vlasništva je obavezna javna ponuda, je li obavezno preuzimanjeu postupku privatizacije, mogućnost davanja konkurentske ponude za preuzimanje); (II) integritete tržišta, to jest da li regulativniokvir omogućava djelatnost preuzimanja i spajanja koja za posljedicu ima „fer rezultat” u smislu podjele premije za sticanjekontrole (pitanje obaveznog ili neobaveznog nivoa cijene koji mora biti ponuđen za otkup akcija).c/ Omogućavanje izdavanja hartija na osnovu nekretnina, kako bi se ’umrtvljeni’ kapital stavio u funkciju investicija, odnosnokako izgrađene nekretnine kapitalizovati. Potrebna je izrada nove regulative koja se odnosi na hipoteku kao i na izdavanje ipromet dugoročnih hartija od vrijednosti koje se izdaju na osnovu hipoteke. Ta mora obezbediti da hipoteka postane savremeniinstrument pogodan za cirkulaciju na tržištu kapitala.d/ Izmjene Zakona o izvršnom postupku u smislu operacionalizacije mogućnosti izvršenja na akcijama i udjelu u privrednomdruštvu kao posebnog sredstva izvršenja.e/ Podsticanje implementacije „custody” funkcije, koju za sada ne obavlja ni jedna banka u Crnoj Gori.f/ Smanjenje troškova poslovanja na tržištu hartija od vrijednosti, naročito troškova vezanih za obavljanje same transakcije.Problem troškova je naročito izražen u slučaju kada su kupci hartija domaća fizička lica, koji plaćaju gotovinom, odnosno kadasu kupci iz inostranstva.4.2.2.2. OsiguranjeDostignuti nivo razvoja tržišta osiguranjaTržište osiguranja u Crnoj Gori poslednjih godina pokazuje tendenciju rasta. Posmatrano od 2002–2006. godine, kada je natržištu osiguranja poslovalo 6 osiguravajućih kuća i jedno društvo za reosiguranje, ukupna vrijednost bruto premije se gotovoudvostručila, odnosno povećala sa 22,9 miliona na 40,4 miliona eura, što čini 2% BDP 36 -a, pri čemu se 51,4% odnosi na obaveznaosiguranja, 27,2% na imovinska osiguranja, 16,9% na osiguranje od nezgode i 4,5% na osiguranje života. I pored ovako snažnograsta, ostaje generalna ocjena da tržište osiguranja karakteriše visoko učešće obaveznih osiguranja u ukupnoj premiji, kojeje i ujedno obavezno u skladu sa zakonom, kao i nerazvijenost pojedinih vrsta osiguranja kao što je osiguranje života, zatim osiguranjeimovine, dobrovoljno zdravstveno osiguranje i dr.Ukoliko se sagleda koncentracija ukupne bruto premije od 40,4 miliona eura po osiguravajućim kućama koje su poslovale u2006. godini može se konstatovati da se čak 73,9% odnosi na Lovćen osiguranje 37 , 21,3% na Montenegro osiguranje, a ostatakna Swiss, Zepter i Grawe osiguranje.36 Ostvareni bruto društveni proizvod u 2006. godini iznosio je 2.003,60 miliona €.37 U prethodnom periodu država je bila većinski vlasnik Lovćen osiguranja, dok je sada Lovćen osiguranje je u većinskom vlasništvu Triglava, kojedirektno i zajedno sa povezanim licima posjeduje preko 50% akcija u ukupnoj vlasničkoj strukturi.90