Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

More documents

Recommendations

Info

EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU 2007–2010tretira oblast stvaranja ugovornih odnosa, vrste ugovora, sadržaj i njihova forma. Radi se o zakonu koji će prepoznati i u sebeinkorporirati sve međunarodne standarde u ovoj oblasti.Izradom Predloga Zakona o svojinsko-pravnim odnosima materija stvarnog prava našla se na jednom mjestu. Naime, njimeje obuhvaćena i materija koja je do sada bila regulisana zakonima o etažnoj svojini, zalozi, hipoteci, fiducijarnom prenosu pravasvojine i dr., što omogućava veću usklađenost i sistematičnost zakonskog teksta, olakšava cjelovitost uvida u predmet regulisanjakao i sarno regulisanje.U predlogu ovog zakona jasno su određeni subjekti, objekti, načela stvarnih prava, kao i opšti principi na kojima se zasnivaju(određenost, zabrana zloupotrebe stvarnih prava, ograničenje prava svojine i dr.). Određen je pravni pojarn svojine, socijalnafunkcija svojine, mogućnost i način ograničavanja svojine, određena i definisana ostala stvarna prava (službenost, stvarni teret izaloga, vlasnička prava države itd.). Zakonom su dalje uređena pitanja sticanja i prestanka prava svojine na osnovu pravnog posla,nasljeđivanjem, odlukom državnog organa na način i pod uslovima utvrđenim zakonom.U Predlogu zakona su posebno uređena pitanja prava susvojine, prava zajedničke svojine i etažne svojine, kao i pitanja pravaslužbenosti, ličnih službenosti i susjedskih prava. Založno pravo, fiducijarni prenos prava svojine i državina takođe su regulisaniovim zakonom.Prava stranaca su u Predlogu ovog zakona liberalnije postavljena u odnosu na važeći zakon, sa intencijom izjednačavanja pravastranih lica sa pravima domaćih lica, a konačan stav po ovom pitanju biće poznat nakon usvajanja zakona u parlamentu.U narednoj godini posebna pažnja biće posvećena oblasti prekršaja gdje je planirano donošenje novog zakona, kojim će sedefinisati položaj organa za vođenje prekršajnog postupka i sam postupak. Ovo je izuzetno značajno ako imamo u vidu činjenicuda sada Vijeće za prekršaje kao drugostepeni organ postupa u predmetima Uprave javnih prihoda, Carinske uprave i drugi.U cilju jačanja nezavisnosti i samostalnosti pravosuđa u narednom periodu će se preduzeti aktivnosti na ostvarenju efikasnijezaštite prava na suđenje u razumnom roku, izvršiti revizija krivičnog zakonodavstva u pogledu koncepta istrage sa sudova natužilaštva, izvršiti revizija zakonodavstva u odnosu na maloljetnike donošenjem posebnog zakona, podsticati alternativne rješavanjagrađanskih i privrednih sporova, prenijeti određene nadležnosti sudova na druge organe i službe, izvršiti realizacija programarješavanja zaostalih predmeta u sudovima, ostvariti jačanje ljudskih resursa u pravosuđu (specijalizacija i edukacija nosilacapravosudne funkcije, službenika i namještenika kao i redefinisanju njihove uloge u preuzimanju pojedinih radnji u predmetu),ojačati menadžment u pravosuđu, uspostaviti adekvatan sistem sudskih izvršitelja radi ubrzanja postupka, jačanja pravne disciplinei smanjenje broja neizvršenih predmeta, unaprijediti statistiku i načine vršenja analiza rada pravosudnih organa u svimsegmentima.U cilju jačanja povjeranja u rad pravosudnih organa u narednom periodu obezbijediće se: bolja informisanost svih strukturao ulozi i mjestu pravosudnih organa u pravosudnom sistemu kroz uspostavljanje različitih modela komunikacija pravosudnihorgana sa strankama kako bi se isti u potpunosti upoznali sa sudskim postupkom i načinom da se on okonča, stvoriće se usloviučesnicima u sudskim postupcima i građanima da permanentno daju primjedbe i sugestije radi poboljšanja rada pravosuđa, poboljšatidostupnost sudskih odluka stručnoj i široj javnosti.U cilju efikasnijeg rada pravosuđa sveobuhvatnijeg i lakšeg pristupa istom građana, pravnih lica, privrednih društava, 2000-te godine započete su aktivnosti na Pravosudnom informacionom sistemu čija je puna implementacija planirana sredinom2008. godine. Njegovom implementacijom kao što smo već rekli, rad u pravosudnim organima se ubrzava, njihova efikasnostse povećava, pristup zainteresovanim strankama olakšava, stepen preciznosti analiza i statistike o radu dovodi do najvećeg stepenatačnosti čime se na osnovu tih podataka omogućava kvalitetnije planiranje daljeg rada pravosuđa i rješavanje postojećihproblema.U cilju edukacije u pravosudnim organima u narednom periodu ojačaće se kapaciteti tijela zaduženi za sprovođenje edukacije,po potrebi stvoriti nova kao i ojačati postojeći Centar. Unaprijediće se saradnja sa evropskom mrežom za razmjenu informacijaizmeđu lica i institucija odgovornih za obuku sudija i tužilaca (Lisabonska mreža Savjeta Evrope), uspostaviće se odgovarajućatransparentna procedura edukacije.U cilju realizacije međunarodne saradnje ojačaće se kapaciteti Ministarstva pravde, drugih pravosudnih institucija u dijeluusaglašavanja propisa sa pravom EU kao i u pogledu međunarodne pravne pomoći i saradnje sa međunarodnim pravniminstitucijama.Posebnu pažnju izazivaju aktivnosti vezane za suzbijanje korupcije, terorizma i organizovanog kriminala kao strateški cilj reformepravosuđa u narednom periodu do 2012. godine. U skladu sa tim u narednom periodu planira se zaključenje bilateralnihugovora, dalje usklađivanje zakonodavstva za međunarodnim standardima, puna depolitizacija nosilaca pravosudnih funkcija,dalje obezbjeđenje integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, koncentracija nadležnosti pravosudnih organa za djela organizovanogkriminala i korupcije, uvođenje efikasnih istražnih mehanizama za borbu protiv korupcije i stvaranje mehanizama oduzimanjaimovinske koristi krivičnim djelom.Strategija reforme pravosuđa je okvir za naredni petogodišnji period koji kroz ostvarivanje strateških ciljeva dovodi do puneimplementacije evropskih standarda i kriterijuma predviđenih dokumentima na osnovu kojih sprovodi postupak evropskih integracija.Samim dokumentom i njegovim Akcionim planom stvorene su mogućnosti da se u okviru pravnog sistema Crne Goreu dijelu nadležnosti Ministarstva pravde ispoštuju i traženi ekonomski kriterijumi u ovoj oblasti.104
4.5. TURIZAMSituacija i trendovi/perspektiveTurizam je jedna od najznačajnijih grana crnogorske privrede. Očekuje se da će se njen značaj ubuduće još povećati. U 2006.godini turizam u Crnoj Gori je ostvario rast iznad očekivanog, kako u pogledu broja dolazaka i noćenja turista, tako i u pogleduostvarenih prihoda. Sva tri parametra koji reprezentuju kretanje turističkog prometa u Crnoj Gori već četvrtu godinu za redombilježe dvocifrene stope rasta. Tokom 2006. godine Crnu Goru je posjetilo 953.928 turista ili 16,3% više nego prethodne godine.Stranih turista je bilo više za 38,9% a domaćih za 5,1%. Strani turisti su predstavljali 39,6% a domaći 60,4% ukupnog broja turista,što je bitna promjena o odnosu na prethodnu godinu, kad je odnos bio 33,2% stranih prema 66,8% domaćih turista. 47Jedna od pojava karakterističnih za 2006. godinu bilo je povećanje frekvencije dolazaka turista, uz istovremeno skraćenjetrajanja njihovog boravka. Pored toga, zabilježen je brži rast prihoda od turizma u odnosu na rast broja noćenja, kao i raznovrsnijaturistička ponuda. Rezultat ovih kretanja je najbolja turistička sezona u posljednjih 15 godina. Procjenjuje se da je CrnaGora u 2006. godini od turizma ostvarila 307,7 miliona eura prihoda, što je za 22,3% više nego u prethodnoj godini. Pri tomeje prihod od stranih turista iznosio 271,1 miliona eura ili 25,9% više, a od domaćih turista 36,7 miliona eura ili 61,7% više negoprethodne godine).Grafik 4.5.1: Dolasci domaćih i stranih turista u periodu 2001–2006. godinaIzrazito pozitivni trendovi obilježili su i 2007. godinu. U prvoj polovini 2007. godine Crnu Goru je posjetilo 216.645 turista,što je za 33,2% više nego u istom periodu prošle godine, a broj ostvarenih noćenja (1.311.333) bio je viši za 35,4%. U junu 2007.godine je u oblasti turizma bilo 11.944 zaposlenih, što je 3% više nego u junu prethodne godine i iznosi 7,6% od ukupnog brojazaposlenih u tom mjesecu.Prema zvaničnom izvještaju Svjetskog savjeta za putovanja i turizam (World Travel and Tourism Council – WTTC), kojiputem satelitskog obračuna prihoda od turizma (Tourism Sattelite Account – TSA) utvđuje značaj turizma za ukupnu privreduturističkih destinacija, efekti crnogorske turističke privrede su značajni. Naime, shodno procjenama WTTC-a za 2006. godinu,Crna Gora je u toj godini ostvarila rast turizma od 10,2%. Takođe, u 2006. godini u Crnoj Gori je od turizma i sa njim povezanihgrana ostvaren prihod od 521,3 miliona eura, registrovano je 24.000 radnih mjesta, odnosno 16,8% ukupne zaposlenosti, što jeu krajnjem rezultiralo učešćem turizma u BDP od 15,7%.Evidentno je da je turizam grana koja se u Crnoj Gori izuzetno brzo razvija. U prilog daljem brzom rastu turizma idu i procjeneWTTC, po kojima se Crna Gora već četvrtu godinu zaredom svrstana među tri turističke destinacije sa najvišom stopomrasta turizma u narednih desetak godina. WTTC i Oxford Economics procenjuju da će crnogorski turizam do 2017. godine bitnopovećati svoj značaj za crnogorsku privredu:47 Važno je istaći da ova promjena odnosa nije nije posledica tretiranja turista iz Srbije kao stranaca, jer se sa njihovim ubrajanjem među strane turistepočelo od januara 2007. godine.105
Page 4 and 5:
EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA C
Page 7 and 8:
UVOD
Page 9:
pojedinačnim zadacima, od strane
Page 12 and 13:
Page 15:
o osiguranju, donošenjem svih potr
Page 21:
2. PREGLED EKONOMSKIHINDIKATORA CRN
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 45 and 46:
3. JAVNE FINANSIJE
Page 47 and 48:
Tabela 3.1: Javno-finansijski okvir
Page 50 and 51:
Page 53 and 54: Tabela 3.5: Projekcija konsolidovan
Page 55 and 56: godišnje. Suficit javne potrošnje
Page 57 and 58: punosti otkupljeni. Kod stare deviz
Page 59 and 60: • Upravna zgrada Zavoda za izvrš
Page 61: 3.3. Struktura javnih finansijaKlju
Page 64 and 65: EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA C
Page 117 and 118: ANEKS
Page 119 and 120: Grafik 2: Scenario 1. Struktura ra
Page 121 and 122: ANEKS 2Tabela 1a: Pregled makroekon
Page 123 and 124: Table 2: General government budgeta
Page 125 and 126: 125
show all

Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?