EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU <strong>2007</strong>–2010CijeneImajući u vidu dalji rast cijena nafte kao i najavljeno dalje usklađivanje cijena električne energije inflacija u <strong>2007</strong>. godinimjerena indeksom cijena na malo mogla bi iznositi i do 8%. Inflacija u <strong>2007</strong>. godini predstavlja kombinaciju prilagođavanja obračunacijene električne energije koja podrazumijeva i obračun uvezene struje, <strong>za</strong>tim rasta cijena telekomunikacionih usluga,uvezene inflacije, koja se reflektuje kroz rast cijena prije svega prehrambenih proizvoda koji se uvoze i na kraju rasta cijena naftena svjetskom tržištu. Kao što se može primijetiti neki od ovih efekata su eksterne i jednokratne prirode (loša poljoprivrednasezona), dok druga ima interni jednokratni karakter (cijene električne energije i cijene telekomunikacionih usluga). U svakomslučaju, velika agregatna tražnja potpomognuta jakom kreditnom ekspanzijom je imala uticaj na povećanje cijena mjerenih indeksomcijena na malo koja bi u dugom roku dovela do pregrijavanja ekonomije.U toku 2008. godine, očekuje se inflacija od oko 4%, mjerena indeksom cijena na malo, koja će biti evidentno niža uslijedsmanjenja agregatne tražnje prije svega kroz smanjenje lične potrošnje nastale uslijed smanjenja priliva investicija u nekretnine<strong>za</strong>tim smanjenja kreditne ekspanzije koja je u <strong>2007</strong>. godini vršila značajan pritisak na agregatnu tražnju, uslijed primjene restriktivnihmjera monetarne politike, kao i pretpostavljenog odsustva eksternih šokova na svjetskim tržištima nafte i prehrambenihproizvoda iz protekle godine. Potencijalni pritisak na cijene može i<strong>za</strong>zvati rast javne potrošnje.Period poslije 2008. godine bi mogao da predstavlja period uspostavljanja cjenovne stabilnosti, nastale uslijed stabilizovanjalične i javne potrošnje, smanjenja stranih direktnih investicija, povećanja izvo<strong>za</strong> dobara i usluga i rasta njihovog učešća u BDP-ukao i smanjenja uvo<strong>za</strong> potrošnih dobara, tako da bi se inflacija u ovom periodu mogla kretati u rasponu od 3,5 do 3%, mjerenaindeksom cijena na malo.Kada govorimo o BDP 15 deflatoru, kao cjenovnom indikatoru koji se odnosi na proizvedene usluge i robe u Crnoj Gori, onće i u narednom periodu biti sličan rastu indeksa cijena na malo, mada nešto niži imajući u vidu da GDP deflator uvijek potcjenjujeuticaj promjene cijena na ponašanje potrošača 16 . U tom pravcu BDP deflator u Crnoj Gori će se kretati između 6,26% u<strong>2007</strong>. godini do 2,84% u 2010. godini, (vidjeti grafik 12).Sa druge strane, investicioni deflator procijenjen na osnovu rasta indeksa cijena na malo i usklađenih sa procijenjenom stopomrasta investicija trebao bi da se u periodu 2008–2010. godine kreće u rasponu od 3%–3.5%, što je u skladu sa očekivanjimada će se Crna Gora u ovom periodu nalaziti u procesu ekspanzije, kada ovaj deflator u teoriji ima tendenciju opadanja i manjije od BDP deflatora.Grafik 12.: Kretanje indeksa cijena na malo i BDP deflatora u Crnoj Gori u periodu 2001–2010.Izvor: MONSTAT i CBCG15 BDP deflator je izražen u obliku lančanog indeksa.16 Za razliku od indeksa cijena na malo koji se bazira na fiksnoj korpi dobara GDP deflator se bazira na fleksibilnoj korpi dobara, koja je baziranana brzom prilagođavanju ponašanja kupca i njegovo brzo reagovanje na promjene cijena.40
Tržište rada i faktorska cijena radaProcjena pada stope ne<strong>za</strong>poslenosti i rasta broja <strong>za</strong>poslenih na tržištu radne snage je bazirano na usklađivanju dvije analitičkemetode: (I) Projekcijom rasta aktivne radne snage dobijena je na osnovu relativnog učešća ove kategorije u ukupnoj populacijii njenog blagog rasta, (II) koristeći sezonski univarijantni model koji se oslanjao na jak rastući trend i izražen sezonski efekatu prethodnom periodu. U tom pravcu u okviru teksta EFP je predstavljen progno<strong>za</strong> prvog metoda koji je dao konzervativnijeprognoze u odnosu na stopu ne<strong>za</strong>poslenosti i broj <strong>za</strong>poslenih lica i koji se bazirao na projekcijama blagoga rasta učešća <strong>za</strong>poslenihlica u populaciji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> sa 28.3% u 2006. godini na 30% u 2010. 17 Ujedno, pri pravljenju projekcija nije vršena procjenadvije kategorije <strong>za</strong> koje ne postoje kvalitetni statistički podaci, koji bi mogli obezbijediti efikasnije procjene:– Nerezidentna radna snaga – u projekcijama nije uzeto u obzir kretanje inostrane radne snage koja radi u Crnoj Gori, iakopostoji kvalitetna statistika ovih lica u okviru statistike Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, njihov priliv i odliv je teško projektovati,jer se samo donekle ova projekcija može bazirati na sezonskom efektu kao i trendom rasta ovog tipa <strong>za</strong>poslenosti u proteklomperiodu da bi mogla da obezbjedi kvalitetne procjene <strong>za</strong> naredni period, posebno u sektorima građevinarstva i turizma.Prema podacima Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje prisutan je rast nerezidentnih lica tako da je u prvih deset mjeseci ove godine <strong>za</strong>pošljeno65.189 nerezidenata, što je <strong>za</strong> oko 74,3% više u odnosu na prošlu godinu.– Siva ekonomija – uslijed visokih nivoa doprinosa koje su do sada padale na teret poslodavaca, sasvim je moguće da je određenibroj radnika radi u zoni sive ekonomije, ili je prijavljen sa manjim primanjima od realnih. U tom pravcu, sasvim je mogućeda sa implementacijom novog Zakona o doprinosima <strong>za</strong> obavezno socijalno osiguranje koji predviđa da će se do 2010. godineiste smanjivati, tako da će stope doprinosa <strong>za</strong> penzijsko invalidsko osiguranje biti 20%, zdravstveno 9%, a stopa <strong>za</strong> osiguranjene<strong>za</strong>poslenosti 1%. Ovo smanjenje opterećenja poslodavaca imaće efekat da će <strong>za</strong>posleni koji su do sada radili u zoni sive ekonomijebiti evidentirani, drugi efekat je da će određenom broju radnika biti prika<strong>za</strong>ne njihove realne <strong>za</strong>rade. Međutim, koliki jebruto efekat ove strukturne promjene u nivou doprinosa, teško je procijeniti.Ukoliko se izuzmu dva gore pomenuta efekta u periodu do 2010. godine može se očekivati da će u Crnoj Gori biti <strong>za</strong>pošljenooko 172,1 hiljade osoba, pri čemu će prosječna stopa rasta broja <strong>za</strong>poslenih u ovom periodu biti 3,4% (pogledati Aneks 2, tabela1c). Ne<strong>za</strong>poslenost u ovom periodu (<strong>2007</strong>–2010. g.) bi trebalo da se snizi <strong>za</strong> 3,4 p.p., odnosno stopa ne<strong>za</strong>poslenosti u 2010. godinene bi trebala preći nivo od 8,8%. Naime, na osnovu <strong>za</strong>ključaka Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje obim dugoročne ne<strong>za</strong>poslenosti u2006. godini je iznosio 55,7%, koji bi trebao da implementacijom Nacionalne strategije <strong>za</strong>pošljavanja CG njegov nivo opadne na45% u 2010. g i oni će biti predominantno neelastična kategorija u okviru planirane stope ne<strong>za</strong>poslenosti. Uzrok smanjenja stopene<strong>za</strong>poslenosti osim rasta privatnog sektora, privati<strong>za</strong>cije i restrukturiranja preduzeća, predstavljaju strukturne promjene u <strong>za</strong>konskimokvirima koji se odnose na usvajanje novog <strong>za</strong>kona o radu (trenutno u fazi nacrta), čijom implementacijom se stvarajupreduslovi <strong>za</strong> veću mobilnost radne snage i smanjenje diskrapanci između tražnje i ponude na tržištu rada, primjenom Zakonao doprinosima <strong>za</strong> obavezno socijalno osiguranje kojim se stvara povoljnija klima <strong>za</strong> strane investitore uslijed smanjenja troškovaradne snage kao i implementacijom seta aktivnosti Vlade odnosno Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje CG (obuke, stručno usavršavanje,dokvalifikacije, prekvalifikacije, nastavkom implementacije Strategije <strong>za</strong>pošljavanja, daljom implementacijom CARDS projekta„Reforma tržišta rada i <strong>za</strong>pošljavanja”, uređenja radno pravnih odnosa kroz Opšte kolektivne ugovore), koji ide u prilog pretpostavcivisokog rasta <strong>za</strong>poslenosti u Crnoj Gori do 2010. Detaljan pregled analize <strong>za</strong>poslenosti i tržišta rada dat je u odjeljku 4.3.Svi gore navedeni elementi ukazuju da će u narednom periodu doći do rasta produktivnosti rada. Posmatrano sa stanovištanivoa BDP po <strong>za</strong>poslenom, rast produktivnosti rada bi se kretao u rasponu od 3,16% u 2008, 3,84% u 2008 odnosno 3,37% u2010. godine. Ovakve stope produktivnosti su daleko iznad prosjeka u odnosu na razvijene ekonomije (prosječan rast produktivnostirada u EU u 2006. g. Bio je 1,5% u SAD 1,4% 18 ) što je u skladu sa „Catch up” teorijom rasta produktivnosti zemalja urazvoju, što u kontekstu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ovo naročito važi <strong>za</strong> sektor usluga. Naime, rekordan priliv stranih direktnih investicija se odrazioprije svega na dinamičan rast produktivnosti prije svega u sektoru turizma i finansijskih usluga. Sa druge strane, ostaje jošmjesta <strong>za</strong> njegovo dalje ubr<strong>za</strong>nje, jer je sadašnji nivo produktivnosti rada u Crnoj Gori odraz nedovoljnog rasta produktivnostiu sektorima industrijske proizvodnje, kojima je neophodno brzo restrukturiranje i privati<strong>za</strong>cija, kao i još uvijek velikog javnogsektora (obrazovanja, zdravstva i kulture, administracije) u kojima još postoji mjesta <strong>za</strong> dalju reformu i smanjenje broja <strong>za</strong>poslenih,što bi se direktno odrazilo i na nivo produktivnosti.Kada je u pitanju rast <strong>za</strong>rada, imajući u vidu implementaciju Zakona o doprinosima <strong>za</strong> obavezno socijalno osiguranje koji ćese odraziti na tempo rasta <strong>za</strong>rada u privatnom sektoru, kao i implementacijom granskih kolektivnih ugovora koje je <strong>Vlada</strong> potpisalasa predstavnicima granskih sindikata (obrazovanja, zdravstva i kulture) kojima će biti tretiran rasta <strong>za</strong>rada javnog sektora,u narednom periodu se može očekivati stagnacija rasta <strong>za</strong>rada, čime posmatrano sa stanovišta troškova rada Crna Gora postajeinteresantna i <strong>za</strong> radnointezivnije industrije. U tom pravcu, rast <strong>za</strong>rada, poslije naglog rasta krajem <strong>2007</strong>. godine (procijenjenirast od 29,8%) i početkom 2008. godine (projektovani rast od 15,53%) uslijed ispunjenja odrednica granskih kolektivnih ugo17 Ba<strong>za</strong> podataka <strong>za</strong> procjenu Bilten CBCG, Septembar <strong>2007</strong>.18 Izvor: Conference Board US, www.conference-board.org41
Change language