EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU <strong>2007</strong>–2010nabavke i Komisije <strong>za</strong> kontrolu postupka javnih nabavki. Pravni okvir novog Zakona morao je da bude dopunjen prvim setomimplementacionih propisa, <strong>za</strong> koje je uspješno urađen nacrt i čija je primjena počela 90 dana od stupanja na snagu Zakona.Direkcija <strong>za</strong> javne nabavke i Komisija <strong>za</strong> kontrolu postupka javnih nabavki osnovane Zakonom o javnim nabavkama unaprijedićesvoje administrativne i tehnološke kapacitete da bi se u potpunosti opremile <strong>za</strong> ispunjavanje <strong>za</strong>dataka i nadzora efikasneupotrebe javnih resursa i povećanja transparentnosti i konkurentnosti ponuđača. Komisiji <strong>za</strong> kontrolu postupka javnih nabavkiobezbijeđena su sredstva iz budžeta, koja u ovoj fazi <strong>za</strong>dovoljavaju njene potrebe, obezbijeđen je prostor <strong>za</strong> rad i mogućnost <strong>za</strong><strong>za</strong>pošljavanje većeg broja službenika. U toku je javni konkurs <strong>za</strong> izbor sekretara Komisije, koga na predlog predsjednika Komisije,imenuje <strong>Vlada</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Nakon imenovanja sekretara Komisije, Vladi će biti dostavljen Predlog Pravilnika o unutrašnjojorgani<strong>za</strong>ciji i sistemati<strong>za</strong>ciji Komisije, na usvajanje. I<strong>za</strong>bran je i direktor Direkcije <strong>za</strong> javne nabavke. <strong>Vlada</strong> je 19. jula <strong>2007</strong>. utvrdilaPredlog pravilnika o unutrašnjoj organi<strong>za</strong>ciji i sistemati<strong>za</strong>ciji Direkcije. Predviđeno je da Direkcija ima 15 službenika i namještenika,a u toku su oglasi <strong>za</strong> popunjavanje radnih mjesta. Protokol o razvoju Direkcije <strong>za</strong> javne nabavke je tek u pripremnojfazi, što je logično imajući u vidu da je Direkcija septembra <strong>2007</strong>. godine počela sa radom.Pored <strong>za</strong>konodavnih i regulatornih koraka, fokus napora Vlade na području javnih nabavka u proteklom razdoblju je biona jačanju administrativnih kapaciteta. Tu je najznačajniju ulogu odigrao CARDS 2006 projekat „Jačanje kapaciteta Komisije <strong>za</strong>kontrolu postupka javnih nabavki”, koji implementira Evropska agencija <strong>za</strong> rekonstrukciju. U okviru projekta: (I) organizovanisu kursevi i obuke <strong>za</strong> službenike <strong>za</strong> javne nabavke, ponuđače i predstavnike medija; (II) organizovane su dvije studijske posjeterelevantnim institucijama u Rimu, Briselu i Luksemburgu; (III) izrađen je Priručnik o postupku <strong>za</strong>štite prava u postupcima javnihnabavki.Sljedeće tri godine, politiku djelovanja ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> javnu nabavku pomoći će IPA <strong>2007</strong> projekat, dodijeljen Komisiji <strong>za</strong> kontrolupostupka javnih nabavki, i fokusiraće se na:– Ocjenu sistema <strong>za</strong> javnu nabavku da bi unaprijedila efikasnost i transparentnost u upotrebi javnih fondova i obezbijedilada se najviša vrijednost novca dobija putem javnih ugovora– Unapređenje institucionalnih i operativnih kapaciteta Direkcije <strong>za</strong> javne nabavke, komisije <strong>za</strong> kontrolu postupka javnih nabavkii drugih ključnih interesnih strana;– Harmoni<strong>za</strong>cija elektronskih javnih nabavki sa <strong>za</strong>htjevima koji potiču iz Direkcije 2004/17 EC i 2008/18 i– Promocija podi<strong>za</strong>nja nivoa svijesti javnosti o važnosti efikasnog i transparentnog sistema javnih nabavki.4.1.3. Biznis okruženje – uključujući poreski aspektU pravcu usklađivanja sistemskog ambijenta sa onim u Evropskoj uniji, poboljšanja klime <strong>za</strong> preduzetništvo, privatnu inicijativu,te razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP) <strong>Vlada</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je intenzivirala aktivnosti na promociji značaja uloge MSP uekonomiji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Prvi korak na ovom planu je donošenje Strategije razvoja malih i srednjih preduzeća <strong>za</strong> period <strong>2007</strong>–2010.godine. Strategija, koju je pripremila Direkcija <strong>za</strong> razvoj malih i srednjih preduzeća, je usvojena u avgustu <strong>2007</strong>. godine.Broj MSP u Crnoj Gori je na dan 21.03.<strong>2007</strong>. iznosio 11.895 28 , što predstavlja povećanje od 9.3% u odnosu na 2005. godinu(10.887 MSP). Broj <strong>za</strong>poslenih u MSP se povećao sa 30.861 u 2002. godini na 52.476 u 2006. godini, što je doprinijelo povećanjuučešća <strong>za</strong>poslenih u MSP u odnosu na ukupan broj <strong>za</strong>poslenih sa 27,11% u 2002. godini na 36,13% na dan 21.03.<strong>2007</strong>. godine.To pokazuje na dinamičan rast MSP i njihov sve veći značaj u crnogorskoj privredi.Tabela 4.1.3.1: Broj <strong>za</strong>poslenih u MSP (uključujući preduzetnike) – 2002–2006. godineGodina Broj <strong>za</strong>poslenih u MSP Učešće u ukupnom broju <strong>za</strong>poslenih (%)2002 30.861 27,112003 48.174 43,022004 52.600 36,662005 52.485 36,082006 54.476* 36,13Izvor: Podaci Monstata i Fonda <strong>za</strong> zdravstvo.* Podaci <strong>za</strong> 21.3.<strong>2007</strong>.28 Od toga je najviše bilo preduzetnika (4.813), kojima slijede srednja (2.983), mala (2.405) i mikro preduzeća (1.695).68
Biznis okruženje i barijere <strong>za</strong> rast i razvoj MSPPoslovni ambijent u Crnoj Gori je značajno poboljšan tokom posljednjih nekoliko godina. <strong>Vlada</strong> i privatni sektor (biznis asocijacije)sarađuju u stvaranju poslovnog okvira koji će podsticati konkurentnost i rast izvo<strong>za</strong>. Usvojeno je preko 90 <strong>za</strong>kona kojisu u najvećoj mjeri usaglašeni sa standardima EU, i koji su postavili dobar institucionalni okvir <strong>za</strong> podsticanje ulaganja i poslovanja.29 Problem je to što u znatnoj mjeri ostaje otvoreno pitanje njihove primjene i precizne definicije, čime se ostavlja prostor<strong>za</strong> diskreciono pravo odlučivanja.Direkcija <strong>za</strong> razvoj malih i srednjih preduzeća, u saradnji sa partnerima, pruža niz specifičnih usluga, prilagođenih potrebamamalih i srednjih preduzeća sa ciljem povećanja konkurentnosti i izvozne sposobnosti. Istovremeno, Direkcija nastoji da sugerišepoboljšanje <strong>za</strong>konodavnog okvira koji će podsticajno djelovati na razvoj preduzetništva.U proteklom periodu značajni su rezultati postignuti u procesu registracije preduzeća, koja sada traje četiri dana, a osnovnikapital je 1 Euro (osim <strong>za</strong> akcionarska društva). Po ovom kriterijumu Crna Gora je najbolja u regionu (Izvještaj Svjetske banke).Institucija koja je nadležna <strong>za</strong> biznis registraciju je Centralni Registar Privrednog suda.Nacionalni tretman stranih investitora je ugrađen u sistemske <strong>za</strong>kone u Crnoj Gori. Prije svega nacionalni tretman stranacaje definisan Zakonom o stranim investicijama (Službeni list Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, br. 52/00). Shodno ovom <strong>za</strong>konu (član 6),strani investitori uživaju isti pravni status, prava i obaveze kao i domaći investitori. Istovremeno strane kompanije koje imajufilijale u Crnoj Gori posluju u skladu sa relevantnim odredbama crnogorskih <strong>za</strong>kona. Takođe, strani investitor može na teritoriji<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> da osnuje preduzeće u skladu sa procedurama i uslovima pod kojima rezidenti osnivaju preduzeća ili investirajuu imovinu kompanije. Kada su u pitanju strana lica i pitanje sticanja prava svojine Crna Gora promoviše otvoren koncept. Stranafizička lica prema postojećem <strong>za</strong>konu mogu da steknu pravo svojine na stanu i stambenoj zgradi pod uslovom u<strong>za</strong>jamnosti.Strano fizičko lice može takođe na teritoriji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> sticati pravo svojine na nepokretnostima nasljeđivanje na isti način kaoi rezidenti. Strano pravno lice može steći pravo na nepokretnostima ukoliko im iste služe <strong>za</strong> obavljanje djelatnosti pod uslovomu<strong>za</strong>jamnosti. Ova pitanja biće precizirana usvajanjem novog Zakona o svojinsko pravnim odnosima čije je usvajanje planiranopočetkom 2008. godine, a čije je opredjeljenje dalja liberali<strong>za</strong>cija prava stranaca u ovom dijelu.Iako je biznis okruženje u Crnoj Gori značajno poboljšano tokom posljednjih nekoliko godina, preduzetnici su i dalje suočenisa teškoćama, koje proizilaze iz komplikovanog pravnog i regulatornog okvira, a što umnogome doprinosi težini, riziku i rastutroškova poslovanja u Crnoj Gori. U namjeri stvaranja stimulativnijeg okvira <strong>za</strong> biznis <strong>Vlada</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> nastoji da identifikuje ieliminiše barijere. Kao najizraženije identifikovane su sljedeće barijere <strong>za</strong> rast i razvoj MSP u Crnoj Gori:– Komplikovane i dugotrajne administrativne procedure. Licenciranje (dobijanje dozvola <strong>za</strong> rad) je komplikovano i daje značajanprostor <strong>za</strong> arbitrarnost. Saglasnosti i rješenja izdaju se od strane velikog broja organa i institucija (na opštinskom i republičkomnivou). Uz to, troškovi <strong>za</strong> dobijanje odobrenja <strong>za</strong> rad, iako se zbog prethodno navedenog ne mogu precizno utvrditi, odnosnovariraju u <strong>za</strong>visnosti od vrste djelatnosti i potrebne dokumentacije <strong>za</strong> odnosnu djelatnost izuzetno su visoki. Uklanjanjeovih prepreka često je pove<strong>za</strong>no sa problemom mijenjanja ukorijenjenog načina razmišljanja. U isto vrijeme, mnogi probleminastaju kao rezultat nedostatka koordinacije između organi<strong>za</strong>cionih jedinica unutar državne uprave, njene neopremljenosti ITtehnologijom, te nedovoljno unaprijeđenog dijaloga javnog i privatnog sektora.– Slaba koordinacija inspekcija, preklapanje i dupliranje mandata i nadležnosti, dugo trajanje inspekcije, kao i veliki rasponikazni <strong>za</strong> isti prekršaj.– Proces kupovine zemljišta dugo traje i opterećen je birokratskim postupcima. Nedostatak raspoloživog građevinskog zemljištana tržištu posljedica je ne samo pravnih prepreka, već i odsustva kvalitetne baze podataka o neizgrađenim parcelama nakojima se slobodno može sticati pravo svojine ili <strong>za</strong>kupa. Nedostatak tačne, ispravne i ažurirane evidencije u katastru i registruprava na imovinu otežava jasno određivanje titulara na imovinu u slučajevima kada postoji sumnja.– Proces prenosa nepokretne imovine je spor i dugotrajan. Osim činjenice da su mnogi traženi službeni dokumenti <strong>za</strong>starjeliili ih nema, nedostatak adekvatno obučenog osoblja, modernih sistema i sredstava rada u nadležnim organima dovodi do togada je dobijeni sistem spor i slabo orijentisan prema pružanju usluga.– Sektor osiguranja je još uvijek na niskom nivou razvoja, posebno imovinskog osiguranja. Tako da prosječan investitor jošuvijek ima brojne probleme pove<strong>za</strong>ne sa osiguranjem imovine.– Tržište rada je još uvijek nedovoljno fleksibilno na savremene <strong>za</strong>htjeve tržišta i <strong>za</strong>htijeva nužnu reformu u budućnosti (Vidipoglavlje 4.3)– Pristup finansijama je još uvijek limitiran <strong>za</strong> MSP (posebno preduzetnike i start up-ove) s obzirom da se tretiraju kao visokorizičnakategorija. To podrazumijeva visoke transakcione troškove <strong>za</strong> relativno male iznose kredita, nemogućnost obezbjeđenja<strong>za</strong>htijevanog kolaterala, nepostojanje adekvatnih finansijskih izvještaja.Poseban problem biznis okruženja <strong>za</strong> sve legalne privredne aktere predstavlja siva ekonomija. Najčešći i najviše <strong>za</strong>stupljeni29 Najznačajniji usvojeni <strong>za</strong>koni u prethodnom periodu su: Zakon o privrednim društvima, Zakon o <strong>za</strong>lozi, Zakon o insolventnosti privrednih društava,Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, Zakon o PDV-u, Zakon o računovodstvu, Zakon o spoljnoj trgovini, Carinski <strong>za</strong>kon, Zakon o slobodnimzonama, Zakon o <strong>za</strong>štiti konkurencije itd.69