EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU <strong>2007</strong>–2010Platni bilans i tekući računUbr<strong>za</strong>ni privredni razvoj <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ogleda se kroz brzo povećavanje obima ukupnih transakcija na tekućem računu u 2006.i prvoj polovini <strong>2007</strong>. godine. Najbrže se povećava razmena usluga i uvoz robe. Trend povećavanja transakcija na tekućemračunu, međutim, prati trend dosta brzog pogoršavanja tekućeg računa platnog bilansa. U 2006. godini deficit na tekućemračunu iznosio 511,9 miliona eura ili 232,3% više nego u 2005. godini. Time je deficit na tekućem računu porastao sa 9,1%BDP-a u 2005. godini na 25,5% BDP-a u 2006. godini. U stanju na tekućem računu dominira spoljnotrgovinski deficit koji jebio u 2006. godini 1,66 puta veći od deficita na tekućem računu (42,4% BDP-a); pokrivenost uvo<strong>za</strong> izvozom bila je 43,3%, 4procentnih poena manje nego u 2005. godini. Ostali podračuni tekućeg računa iskazuju suficit koji međutim ne može pokrivatibrzo rastući spoljnotrgovinski deficit. Pokrivenost spoljnotrgovinskog deficita suficitom ostvarenim na ostalim podračunimatekućeg računa iznosila je 39,7%, što je <strong>za</strong> 30,3 procentna poena manje od pokrivenosti u 2005. godini. Suficit na računu uslugase stalno povećava – u 2006. godini iznosio je 216,4 miliona eura (10,8% BDP-a), što predstavlja povećanje od 10,7% u odnosu nasuficit ostvaren u 2005. godini. Suficit se bilježi i po osnovu faktorskih dohodaka i transfera, ali se on smanjuje radi poboljšanjaekonomskih uslova života i manjih migracija; u 2006. godini iznosio je 121 miliona eura ili 26,2% manje nego u 2005. godini.Tabela 7: Tekući račun <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u periodu 2004–jun <strong>2007</strong>, u hiljadama eura2004 2005 2006Jan.-Jun<strong>2007</strong>Indeks2006/2005Ovakav nepovoljan trend na tekućem računu se nastavlja i u prvoj polovini <strong>2007</strong>. godine. U periodu januar – jun <strong>2007</strong>.godine deficit na tekućem računu iznosio je 473,6 miliona eura ili 45,8% više nego u istom periodu 2006. godine. Time je deficitna tekućem računu dalje porastao na čak 51,3% BDP-a. Spoljnotrgovinski deficit je bio 1,23 puta veći od deficita na tekućemračunu (63,1% BDP-a); pokrivenost uvo<strong>za</strong> izvozom bila je 33,1% što je <strong>za</strong> 8,6 procentnih poena manje nego u prvoj polovini2006. godine. Pokrivenost spoljnotrgovinskog deficita suficitom ostvarenim na ostalim podračunima tekućeg računa iznosilaje 18,7%, što je <strong>za</strong> 1,6 procentna poena manje od pokrivenosti u 2006. godini. Nastavlja se trend povećavanja suficita na računuusluga (70,7 miliona eura ili 7,7% BDP-a) i faktorskih dohodaka, a smanjivanja suficita po osnovu transfera.Finansiranje deficita tekućeg računa vrši se najvećim dijelom kroz strane direktne investicije i kredite. Priliv stranih direktnihulaganja u <strong>Crnu</strong> <strong>Goru</strong>, u 2006. godini, iznosio je 644,3 miliona eura, dok je odliv iznosio 177,6 miliona eura. Kod portfolioinvesticija <strong>za</strong>bilježen je priliv od 43,8 miliona eura i odliv od 48,3 miliona eura. Priliv sredstava po osnovu ostalih investicijaiznosio je 434,7 miliona eura, a odliv 297,7 miliona eura. U ukupnom iznosu uzetih kredita značajan dio čine sredstva koja seulažu u oblast turizma. Ista kretanja se nastavljaju i u prvoj polovini <strong>2007</strong>. godine, kada je neto priliv stranih direktnih investicijaiznosio 31,6% BDP, a neto priliv ostalih investicija 27,4% BDP-a.Osnovni razlog visokog deficita tekućeg računa jeste izuzetno visok spoljnotrgovinski deficit; 46,44% BDP-a u 2006. i 63,1%BDP-a u prvoj polovini <strong>2007</strong>. godine. Uvoz stalno raste dosta brže od izvo<strong>za</strong>. Rekordni prilivi stranih direktnih investicija,značajan priliv kredita i visok nivo investicionih aktivnosti, kao i visoke stope rasta plasmana banaka domaćem sektoru, a2005/2004Jan.-Jun07/Jan.-Jun06A.TEKUĆI RAČUN (1+2+3+4) -119.642 -154.045 -511.902 -473.634 128.76 332.31 145.831.ROBE -416.436 -513.653 -849.325 -582.501 123.35 165.35 148.681.1.Prihodi 452.148 460.648 648.327 288.468 101.88 140.74 102.771.2.Rashodi 868.584 974.301 1.497.651 870.969 112.17 153.72 129.522.USLUGE 148.176 195.540 216.403 70.700 131.96 110.67 2.022.582.1.Prihodi 249.529 329.765 433.550 168.577 132.15 131.47 156.262.2.Rashodi 101.353 134.225 217.147 97.877 132.43 161.78 93.763.DOHOCI 86.242 17.512 30.800 12.143 20.31 175.88 130.763.1.Prihodi 135.455 62.291 65.334 41.460 45.99 104.88 162.813.2.Rashodi 49.213 44.779 34.534 29.317 90.99 77.12 181.214.TEKUĆI TRANSFERI 62.376 146.556 90.220 26.023 234.96 61.56 48.014.1.Transferi u <strong>Crnu</strong> <strong>Goru</strong> 73.493 163.455 108.555 48.012 222.41 66.41 79.674.2.Transferi iz <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 11.117 16.899 18.336 21.989 152.01 108.50 363.09Izvor: CBCG30
naročito stanovništvu, uticali su na povećani uvoz roba (<strong>za</strong> 53,7% u 2006. i <strong>za</strong> 29,5% u prvoj polovini <strong>2007</strong>. godine) koji se nijemogao pokriti povećanjem izvo<strong>za</strong> (<strong>za</strong> 40,7% u 2006. i 2,8% u prvoj polovini <strong>2007</strong>. godine) i suficitima ostvarenim na ostalimpodračunima tekućeg računa. Pri tome je rast robnog deficita naročito vidljiv u drugom tromjesječju <strong>2007</strong>. godine, kada je<strong>za</strong>bilježen najveći uvoz u odnosu na ostale kvartale 2006. i <strong>2007</strong>. godini.Dugoročno rješenje problema rastućih deficita tekućeg računa platnog bilansa posmatrano sa stanovišta spoljnotrgovinskogdeficita jeste povećanje konkurentnosti crnogorske privrede i na toj osnovi ubr<strong>za</strong>vanje rasta izvo<strong>za</strong>. Izvoz sada ne raste dovoljnobrzo i očiti su problemi sa strukturom izvo<strong>za</strong>. U izvozu dominira izvoz aluminijuma i njegovih proizvoda, sa učešćem u ukupnomizvozu od 52,64% u prvoj polovini <strong>2007</strong>. godine, slijede izvoz gvožđa i čelika (10,04%), mineralnih goriva (7,69%) i pića ialkohola (4,3%). Za očekivati je da se, kao posljedica ubr<strong>za</strong>nog privrednog razvoja i visokih investicija, u budućnosti povećakonkurentnost domaće privrede što će uticati na dalje povećanje izvo<strong>za</strong> i smanjenje spoljnotrgovinske neravnoteže.Grafik 6: Izvoz i uvoz roba <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u periodu 2004–<strong>2007</strong>, u 000 euraIzvor: MonstatDaleko konkurentnija je crnogorska privreda na području usluga. Tako je na podračunu usluga, u 2006. godini, <strong>za</strong>bilježensnažan rast ukupnog obima razmjene usluga, pri čemu se mogu izdvojiti turi<strong>za</strong>m, usluge u oblasti građevinarstva, komunikacijskeusluge i razne poslovne i tehničke usluge. Ukupni obim razmjene usluga u 2006. godini iznosio je 650,7 miliona eura, što je <strong>za</strong>40,2% više u odnosu na 2005. godinu.Prihodi od usluga u 2006. godini iznosili su 433,5 miliona eura i povećani su <strong>za</strong> 31,5% u odnosu na isti period prethodnegodine. Najveći prihodi ostvareni su po osnovu putovanja 67%, <strong>za</strong>tim transporta 13%, ostalih poslovnih usluga 7% i građevinskihusluga 6%.Grafik 7: Struktura prihoda po osnovu pruženih usluga, u 2006. godiniIzvor: CBCGOvo se odrazilo na snažan rast lične potrošnje kojim su većinom kupovana uvozna dobra finalne potrošnje.31