Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

­EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU 2007–2010pojavni oblici sive ekonomije u Crnoj Gori su: neregistrovan uvoz i distribucija akciznih roba, puštanje u promet na unutrašnjemtržištu tranzitnih i roba namijenjenih izvozu, prodaja roba i usluga za gotovinu bez evidencije, bespravna gradnja, zapošljavanjeradnika na „crno”, nezakonita sječa šuma i dr. Učešće sive ekonomije u Crnoj Gori u proteklih deset godina dostizalo je nivodo 60% BDP. Prema trenutnim procjenama Sekretarijata za razvoj RCG, taj procenat je značajno smanjen i iznosi oko 20%.Crna Gora je ove godine 81 od ukupno 178 zemalja koje su Svjetska banka i Međunarodna finansijska korporacija (IFC) rangiraleprema lakoći poslovanja, čime je znatno pogoršala svoju poziciju. Na prošlogodišnjoj listi, Crna Gora je bila 70. Važno jeistaći, da je ovo pogoršanje prije svega posljedica relativnog pada na listi koji je rezultat bržeg napredovanja drugih država tokom2006. godine. U izvještaju se ističu napreci Crne Gore u pojedinim oblastima ali oni nijesu bili dovoljne dinamike da bi poboljšalipoziciju na listi Svjetske banke.Buduće aktivnosti za poboljšanje biznis okruženjaStrategija za razvoj MSP definiše Crnu Goru kao preduzetničko društvo i traži da se u razdoblju 2006–2010. godine povećabroj novih MSP i preduzetnika za 30%, zaposlenost u MSP za 20%, učešće MSP u izvozu na 30% i njihovo učešće BDP na 60%.To istovremeno podrazumijeva i poboljšanje kvaliteta poslovnih operacija MSP. Rast MSP predstavlja ključnu pretpostavku zastvaranje novih radnih mjesta i akceleriranje ekonomskog rasta u Crnoj Gori, a traži stvaranje stabilnog i stimulativnog ambijentaza intenziviranje preduzetništva i razvoja MSP. Za stvaranje takvog ambijenta potrebno je eliminisanje biznis barijera ili njihovosvođenje na najmanju moguću mjeru, legalizacija sive ekonomije i značajan porast zaposlenosti kroz osnivanje novih preduzeća,realizacija programa obuke, kao i stvaranje kvalitetnog sistema obrazovanja (uvođenje preduzetništva od osnovne škole doUniverziteta). Mjere ekonomske politike koje će biti preduzete u narednom periodu dijele se u dvije grupe, mjere za eliminacijuidentifikovanih barijera i mjere aktivne politike podsticanja razvoja MSP.Ključne mjere za eliminaciju identifikovanih barijera:– Dalje olakšanje ulaza u biznis. Nastavak pojednostavljivanja procedura, smanjenje troškova i eliminisanje birokratskih preprekaza registraciju privrednih društava (broj koraka koji treba da budu preduzeti da bi se biznis započeo, vrijeme potrebno dase sve procedure realizuju, kao i troškovi koji se smatraju neophodnim). U ovom kontekstu će se posebno ići u pravcu unapređenjaIT tehnologije u svim relevantnim organima i institucijama koji izdaju saglasnosti i rješenja.– Pojednostavljivanje izlaza iz biznisa. Unaprijediti i ubrzati stečajni postupak, postupak bankrotstva i sl. Naime, praksa pokazujeda je do sada pokrenut mali broj postupaka reorganizacije kod privrednih sudova u odnosu na klasične stečajne postupke.Kako bi se zakon adekvatno implementirao aktivnosti će ići u smeru povećanja broja obučenih i stručnih stečajnih upravnika,donošenja preporuka za ubrzanje stečajnog postupka, pokretanja stečajnog postupka za sva državna preduzeća koja se ne uspijuprivatizovati nakon dva pokušaja i izradu posebnog sajta sa sveobuhvatnom bazom podataka o svim stečajnim postupcima.– Unaprijeđenje sistema licenciranja, u smislu smanjenja procedura, vremena i troškova koji se odnose na dobijanje potrebnihlicenci i dozvola, komunalnih priključaka, kao i kompletiranje potrebne dokumentacije.– Unaprijediti politiku u domenu gradskog građevinskog zemljišta. Crnoj Gori je potrebno definisanje jasnih ciljeva zemljišnepolitike radi obezbjeđivanja efikasnosti tržišta zemljišta. Izradiće se model baze podataka o raspoloživim parcelama neizgrađenogostalog građevinskog zemljišta, odgovarajućim planovima, potencijalnim zahtjevima u postupku denacionalizacije iprethodnom prometu prava nad tom parcelom i proslijediti ga nadležnim tijelima svih opština, koji će imati obavezu da unesuodgovarajuće podatke. Mjere će ići i u smjeru koji će učiniti transparentnim metode i kriterijume koji se koriste u određivanjutaksi za korišćenje i uređenje građevinskog zemljišta, kao i eliminisanja svih oblika arbitrarnog odlučivanja u ovom segmentu.– Ubrzanje procesa prenosa nepokretne imovine, prije svega putem obučavanja osoblja, uvođenjem modernih sistema i sredstavarada u nadležnim organima.– Povećanje profesionalizma administracije.– Uvođenje on line registracije i redovno ažuriranje podataka na zvaničnom sajtu Centralnog registra Privrednog suda. Nataj način će se eliminisati sadašnji problemi u postupku registracije preduzeća. Sa tim u vezi preporučuje se angažovanje stručnjakaiz oblasti informacione tehnologije u Privrednom sudu.– Stvarati uslove za lakši pristup dodatnim izvorima finansiranja. Crnogorske banke često imaju konzervativan pristup u kreditiranjumalih i srednjih preduzeća (MSP). MSP su tretirana kao visokorizična kategorija te je njihovo kreditiranje neatraktivno.To podrazumijeva visoke transakcione troškove za relativno male iznose kredita, nemogućnost obezbjeđenja zahtijevanogkolaterala, nepostojanje adekvatnih finansijskih izvještaja. Vlada je usvojila novi Zakon o bankama koji će omogućiti otvaranjefilijala stranih banaka. Ovo će svakako doprinijeti većoj konkurentnosti bankarskog sektora i voditi većem broju atraktivnih proizvodaza SME.– Konkurentnost poreske politike. U dijelu poreske politike, Crna Gora mora ostati konkurentna poreskim politikama evropskihzemalja i zemalja u regionu. U narednom periodu će se izraditi studije kako bi se utvrdilo da li je moguće uvođenje posebnihpodsticaja ili poreskih kredita kojima bi se ohrabrili preduzetnici da ulažu u obuku radnika, kao i studije koje će identifikovatinajznačajnije poreske (ovdje se misli na sve vidove nameta, kao što su takse, plaćanje raznih dozvola i usluga javnimkompanijama) barijere na centralnom i lokalnom nivou.70