Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore
Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore
Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Tržište rada i faktorska cijena radaProcjena pada stope ne<strong>za</strong>poslenosti i rasta broja <strong>za</strong>poslenih na tržištu radne snage je bazirano na usklađivanju dvije analitičkemetode: (I) Projekcijom rasta aktivne radne snage dobijena je na osnovu relativnog učešća ove kategorije u ukupnoj populacijii njenog blagog rasta, (II) koristeći sezonski univarijantni model koji se oslanjao na jak rastući trend i izražen sezonski efekatu prethodnom periodu. U tom pravcu u okviru teksta EFP je predstavljen progno<strong>za</strong> prvog metoda koji je dao konzervativnijeprognoze u odnosu na stopu ne<strong>za</strong>poslenosti i broj <strong>za</strong>poslenih lica i koji se bazirao na projekcijama blagoga rasta učešća <strong>za</strong>poslenihlica u populaciji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> sa 28.3% u 2006. godini na 30% u 2010. 17 Ujedno, pri pravljenju projekcija nije vršena procjenadvije kategorije <strong>za</strong> koje ne postoje kvalitetni statistički podaci, koji bi mogli obezbijediti efikasnije procjene:– Nerezidentna radna snaga – u projekcijama nije uzeto u obzir kretanje inostrane radne snage koja radi u Crnoj Gori, iakopostoji kvalitetna statistika ovih lica u okviru statistike Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, njihov priliv i odliv je teško projektovati,jer se samo donekle ova projekcija može bazirati na sezonskom efektu kao i trendom rasta ovog tipa <strong>za</strong>poslenosti u proteklomperiodu da bi mogla da obezbjedi kvalitetne procjene <strong>za</strong> naredni period, posebno u sektorima građevinarstva i turizma.Prema podacima Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje prisutan je rast nerezidentnih lica tako da je u prvih deset mjeseci ove godine <strong>za</strong>pošljeno65.189 nerezidenata, što je <strong>za</strong> oko 74,3% više u odnosu na prošlu godinu.– Siva ekonomija – uslijed visokih nivoa doprinosa koje su do sada padale na teret poslodavaca, sasvim je moguće da je određenibroj radnika radi u zoni sive ekonomije, ili je prijavljen sa manjim primanjima od realnih. U tom pravcu, sasvim je mogućeda sa implementacijom novog Zakona o doprinosima <strong>za</strong> obavezno socijalno osiguranje koji predviđa da će se do 2010. godineiste smanjivati, tako da će stope doprinosa <strong>za</strong> penzijsko invalidsko osiguranje biti 20%, zdravstveno 9%, a stopa <strong>za</strong> osiguranjene<strong>za</strong>poslenosti 1%. Ovo smanjenje opterećenja poslodavaca imaće efekat da će <strong>za</strong>posleni koji su do sada radili u zoni sive ekonomijebiti evidentirani, drugi efekat je da će određenom broju radnika biti prika<strong>za</strong>ne njihove realne <strong>za</strong>rade. Međutim, koliki jebruto efekat ove strukturne promjene u nivou doprinosa, teško je procijeniti.Ukoliko se izuzmu dva gore pomenuta efekta u periodu do 2010. godine može se očekivati da će u Crnoj Gori biti <strong>za</strong>pošljenooko 172,1 hiljade osoba, pri čemu će prosječna stopa rasta broja <strong>za</strong>poslenih u ovom periodu biti 3,4% (pogledati Aneks 2, tabela1c). Ne<strong>za</strong>poslenost u ovom periodu (<strong>2007</strong>–2010. g.) bi trebalo da se snizi <strong>za</strong> 3,4 p.p., odnosno stopa ne<strong>za</strong>poslenosti u 2010. godinene bi trebala preći nivo od 8,8%. Naime, na osnovu <strong>za</strong>ključaka Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje obim dugoročne ne<strong>za</strong>poslenosti u2006. godini je iznosio 55,7%, koji bi trebao da implementacijom Nacionalne strategije <strong>za</strong>pošljavanja CG njegov nivo opadne na45% u 2010. g i oni će biti predominantno neelastična kategorija u okviru planirane stope ne<strong>za</strong>poslenosti. Uzrok smanjenja stopene<strong>za</strong>poslenosti osim rasta privatnog sektora, privati<strong>za</strong>cije i restrukturiranja preduzeća, predstavljaju strukturne promjene u <strong>za</strong>konskimokvirima koji se odnose na usvajanje novog <strong>za</strong>kona o radu (trenutno u fazi nacrta), čijom implementacijom se stvarajupreduslovi <strong>za</strong> veću mobilnost radne snage i smanjenje diskrapanci između tražnje i ponude na tržištu rada, primjenom Zakonao doprinosima <strong>za</strong> obavezno socijalno osiguranje kojim se stvara povoljnija klima <strong>za</strong> strane investitore uslijed smanjenja troškovaradne snage kao i implementacijom seta aktivnosti Vlade odnosno Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje CG (obuke, stručno usavršavanje,dokvalifikacije, prekvalifikacije, nastavkom implementacije Strategije <strong>za</strong>pošljavanja, daljom implementacijom CARDS projekta„Reforma tržišta rada i <strong>za</strong>pošljavanja”, uređenja radno pravnih odnosa kroz Opšte kolektivne ugovore), koji ide u prilog pretpostavcivisokog rasta <strong>za</strong>poslenosti u Crnoj Gori do 2010. Detaljan pregled analize <strong>za</strong>poslenosti i tržišta rada dat je u odjeljku 4.3.Svi gore navedeni elementi ukazuju da će u narednom periodu doći do rasta produktivnosti rada. Posmatrano sa stanovištanivoa BDP po <strong>za</strong>poslenom, rast produktivnosti rada bi se kretao u rasponu od 3,16% u 2008, 3,84% u 2008 odnosno 3,37% u2010. godine. Ovakve stope produktivnosti su daleko iznad prosjeka u odnosu na razvijene ekonomije (prosječan rast produktivnostirada u EU u 2006. g. Bio je 1,5% u SAD 1,4% 18 ) što je u skladu sa „Catch up” teorijom rasta produktivnosti zemalja urazvoju, što u kontekstu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ovo naročito važi <strong>za</strong> sektor usluga. Naime, rekordan priliv stranih direktnih investicija se odrazioprije svega na dinamičan rast produktivnosti prije svega u sektoru turizma i finansijskih usluga. Sa druge strane, ostaje jošmjesta <strong>za</strong> njegovo dalje ubr<strong>za</strong>nje, jer je sadašnji nivo produktivnosti rada u Crnoj Gori odraz nedovoljnog rasta produktivnostiu sektorima industrijske proizvodnje, kojima je neophodno brzo restrukturiranje i privati<strong>za</strong>cija, kao i još uvijek velikog javnogsektora (obrazovanja, zdravstva i kulture, administracije) u kojima još postoji mjesta <strong>za</strong> dalju reformu i smanjenje broja <strong>za</strong>poslenih,što bi se direktno odrazilo i na nivo produktivnosti.Kada je u pitanju rast <strong>za</strong>rada, imajući u vidu implementaciju Zakona o doprinosima <strong>za</strong> obavezno socijalno osiguranje koji ćese odraziti na tempo rasta <strong>za</strong>rada u privatnom sektoru, kao i implementacijom granskih kolektivnih ugovora koje je <strong>Vlada</strong> potpisalasa predstavnicima granskih sindikata (obrazovanja, zdravstva i kulture) kojima će biti tretiran rasta <strong>za</strong>rada javnog sektora,u narednom periodu se može očekivati stagnacija rasta <strong>za</strong>rada, čime posmatrano sa stanovišta troškova rada Crna Gora postajeinteresantna i <strong>za</strong> radnointezivnije industrije. U tom pravcu, rast <strong>za</strong>rada, poslije naglog rasta krajem <strong>2007</strong>. godine (procijenjenirast od 29,8%) i početkom 2008. godine (projektovani rast od 15,53%) uslijed ispunjenja odrednica granskih kolektivnih ugo17 Ba<strong>za</strong> podataka <strong>za</strong> procjenu Bilten CBCG, Septembar <strong>2007</strong>.18 Izvor: Conference Board US, www.conference-board.org41