EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU <strong>2007</strong>–2010što je <strong>za</strong> 30.9% više u odnosu na isti period 2006. U prvom kvartalu broj dola<strong>za</strong>ka domaćih turista je povećan <strong>za</strong> 31,3%. Takođe,osim povećanja broja turista u prvom kvartalu <strong>2007</strong>. godine se bilježi i rast broja noćenja, tako da je u ovom periodu ostvarenopreko 200.000 noćenja, što predstavlja rast od 37.8% u odnosu na isti period u 2006. U drugom kvartalu <strong>2007</strong>. godine <strong>Crnu</strong> <strong>Goru</strong>je posjetilo 209,3 hiljade turista, što je <strong>za</strong> 33,7% više nego u istom periodu prošle godine, a broj ostvarenih noćenja je bio viši<strong>za</strong> 35%.Inflacija. U 2006. godini Crna Gora je održala cjenovnu stabilnost. Inflacija mjerena indeksom cijena na malo u 2006. godiniiznosila je 2%, odnosno 0,2 procentna poena više nego u prethodnoj godini. Rast cijena roba doprinio je inflaciji sa 1,61 procentnihpoena, dok su cijene usluga doprinijele sa 0,39 procentnih poena. Rast cijena roba u 2006. godini iznosio je 2%. Najvišidoprinos tome su dale cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, nafte i poljoprivrednih proizvoda. Cijene usluga u 2006. godinibile su više <strong>za</strong> 2%. U okviru ove kategorije najviše su porasle cijene stambeno komunalnih usluga (<strong>za</strong> 6,3%), <strong>za</strong>natskih usluga (<strong>za</strong>3,2%) i finansijskih usluga (<strong>za</strong> 5,2%).Na kretanje cijena u 2006. godini uticale su četiri grupe faktora:a/ Strukturni, odnosno promjene u poreskoj politici. Januara 2006. godine počeo se primjenjivati 7% PDV na osnovne prehrambeneproizvode (hljeb, mlijeko, ulje, mast i šećer). To je bio glavni razlog rasta cijena ovih proizvoda, koji su doprinjeli oko25% ukupno ostvarenoj inflaciji.b/ Metodološki, odnosno izmjena pondera od strane Monstata. Promjene cijene nafte tokom 2006. godine jače su se odražavalena ukupnu inflaciju nego prethodnih godina, jer je Monstat početkom godine revidirao pondere <strong>za</strong> pojedine kategorije robai usluga. Ovim promjenama učešće kategorije „tečna goriva i maziva” povećano je sa 1,41% na 6,9%, što znači da je isto povećanjecijena imalo gotovo pet puta veći uticaj na inflaciju u 2006. godini u odnosu na 2005. godini.c/ Eksterni, odnosno kretanje cijene nafte i šećera. Do avgusta cijene kategorije „tečna goriva i maziva” u Crnoj Gori poraslesu <strong>za</strong> 10,6%, što je bila prije svega posljedica snažnog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu. I 37,3% rast cijene šećera je prije svegaposljedica porasta cijena na svjetskom tržištu.d/ Sezonski kod poljoprivrednih proizvoda. Sezonski karakter poljoprivrednih proizvoda imao je nešto jači uticaj na kretanjecijena tokom godine od uobičajenog. Na godišnjem nivou, cijene poljoprivrednih proizvoda bile su više <strong>za</strong> 6,7%. Učešće u ukupnojinflaciji u 2006. godini iznosilo je 14,5%, <strong>za</strong> razliku od 2005. godine kada je iznosilo 29%.Troškovi života u 2006. godini imali su brži rast od rasta cijena na malo. Godišnji rast je iznosio 2,8%, a razlog je veće učešćeindustrijskih prehrambenih proizvoda i poljoprivrednih proizvoda u ukupnoj korpi roba i usluga na osnovu kojih se obračunavaindeks troškova života. Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u 2006. godini su rasle brže od cijena na malo i troškovaživota, ali je njihov rast usporen sa 3,5% u 2005. godini na 2,9%. Prosječna mjesečna stopa rasta ovih cijena iznosila je 0,24%.Najviše su porasle cijene robe <strong>za</strong> ličnu potrošnju (5,5%), slijede cijene materijala <strong>za</strong> reprodukciju (1,6%), dok se cijene sredstava<strong>za</strong> rad nijesu mijenjale.U <strong>2007</strong>. godini dolazi do naglog rasta cijena. U odnosu na kraj prethodne godine su u junu <strong>2007</strong>. godine cijene mjerene indeksomtroškova života porasle <strong>za</strong> 1,1%, pri čemu su cijene roba porasle <strong>za</strong> 1,1%, a cijene usluga <strong>za</strong> 1,2%. Na godišnjem nivou,cijene su u junu bile više <strong>za</strong> 1,6% iznosile su 4.2 p.p. u odnosu na isti period prethodne godine. Kretanju cijena u prvom polugodištu<strong>2007</strong>. godine najviše su doprinijele više cijene: (I) prehrambenih proizvoda, koje su se povećale <strong>za</strong> 1,0% a njihovo učešće uukupnoj inflaciji je 47,4%; (II) tečnih goriva i maziva, koje su se povećale <strong>za</strong> čak 8,7% sa 32,8% učešćem u ukupnoj inflaciji; (III)saobraćaja i PTT, koje su se povećale <strong>za</strong> 4,1% sa 37,6% učešćem u ukupnoj inflaciji; (IV) odjeće i obuće, koje su se povećale <strong>za</strong>0,9% sa 7,2% učešćem u ukupnoj inflaciji.Novi rast cijena nastupio je u septembru mjesecu tako da je inflacija u ovom mjesecu iznosila 6,5% u odnosu na septembarprotekle godine, mjerena indeksom troškova života. Na kretanje cijena <strong>za</strong> prvih devet mjeseci <strong>2007</strong>. godini uticale su pet grupafaktora:a/ Strukturni, odnosno kretanje tržišta nekretnina. Naime, u Crnoj Gori je u krajem 2006. godine a naročito tokom <strong>2007</strong>. godinedošlo do enormnog rasta nekretnina, prije svega nastalim rastom prometa nekretnina u primorskim mjestima, i priliv SDIu ovom obliku, koji su imali efekat prelivanja u cijenama nekretnina prije svega u Podgorici.b/ Metodološki, odnosno izmjena metodologije obračuna cijene električne energije od strane Monstata. Naime, od jula mjeseca<strong>2007</strong>. godine Monstat u okviru stavke električne energije i rasvjete po prvi puta obračunava uvezeni iznos struje, koji zbirnosa realnim rastom cijena električne energije u septembru mjesecu u odnosu na decembar 2006. godine bilježi rast od 30,5%.c/ Interni, odnosno na inflaciju su predominantno uticale rast cijena telefonskih impulsa i kretanje cijena električne energije.U septembru <strong>2007</strong>. cijene kategorije „saobraćajne i PTT usluge porasle su <strong>za</strong> 23,7% u odnosu na kraj 2006, usljed rasta cijenaimpulsa fiksne telefonije.d/ Eksterni, uslijed rasta cijena nafte na svjetskim tržištima rast stavke tečna goriva i maziva <strong>za</strong> prvih 9 mjeseci bio je 6,9%uz dalje očekivanje rasta, obzirom da je u oktobru i novembru mjesecu došlo do daljeg snažnog rasta cijena nafte na svjetskimtržištima.e/ Sezonski uticaj kod poljoprivrednih proizvoda. Sezonski karakter poljoprivrednih proizvoda imao je nešto jači uticaj na24
kretanje cijena tokom godine od uobičajenog uslijed loše poljoprivredne sezone na internacionalnim tržištima. U odnosu nakraj godine cijene poljoprivrednih proizvoda bile su više <strong>za</strong> 4.02%.Imajući u vidu dalje povećanje cijena na tržištu nafte i naftnih derivata tokom oktobra i novembra mjeseca kao i potencijalnicatch up efekat cijena domaćih prehrambenih proizvoda može se očekivati dalji rast inflacije do kraja <strong>2007</strong>. godine.Tržište rada. Rast privredne aktivnosti tokom 2006. i prve polovine <strong>2007</strong>. godine pozitivno se odrazio na tržište rada, uzstalan rast broja <strong>za</strong>poslenih i konstantno smanjenje broja registrovanih ne<strong>za</strong>poslenih lica. Od 2005. do 2006. godine stopa ne<strong>za</strong>poslenostise smanjila sa 19,7% na 14,5%, a broj <strong>za</strong>poslenih povećao sa 144.978 na 150.746. Najveći rast broja <strong>za</strong>poslenih ostvarenje u oblasti trgovine i opravke, aktivnosti sa nekretninama, građevinarstvu i u oblasti hotela i restorana. Broj <strong>za</strong>poslenih jesmanjen u sektoru poljoprivrede (<strong>za</strong> 6,7%), u oblasti saobraćaja (<strong>za</strong> 11,8%) i obrazovanja (<strong>za</strong> 1%). Broj <strong>za</strong>poslenih nerezidenatau 2006. godini povećan je <strong>za</strong> 63%, najviše u građevinarstvu i turizmu.Grafik 1: Broj <strong>za</strong>poslenih u periodu 2005–<strong>2007</strong>.Izvor: MonstatU toku <strong>2007</strong>. godine broj <strong>za</strong>poslenih u prosjeku je iznosio 154.312, i bio je viši <strong>za</strong> 4,5% u odnosu na isti period prethodne godine.Najveći rast <strong>za</strong>poslenosti je <strong>za</strong>bilježen u oblasti državne uprave, što je međutim posledica promijenjene statističke metodologije. Rast broja <strong>za</strong>poslenih ostvaren je u sektoru trgovine i opravke, prerađivačke industrije i u oblasti zdravstvenog i socijalnograda. U svim ostalim sektorima <strong>za</strong>bilježen je pad broja <strong>za</strong>poslenih. Struktura broja <strong>za</strong>poslenih u tri osnovna sektora pokazuje,da je sredinom <strong>2007</strong>. godine najviše <strong>za</strong>poslenih bilo u sektoru usluga sa 40.2%, kojem sledi javni sektor sa 31,6% i proizvodnja sa28,2%. Uočljiv je trend povećavnaja učešća <strong>za</strong>poslenih u sektoru usluga i smanjivanje učešća <strong>za</strong>poslenih u sektoru proizvodnje.Grafik 2: Broj ne<strong>za</strong>poslenih u periodu 2005–<strong>2007</strong>.Izvor: Zavod <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje RCGUporedo sa rastom broja <strong>za</strong>poslenih, smanjivao se broj lica koja se nalaze na evidenciji Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje, pri čemu jedinamika ovog smanjenja u 2006. i <strong>2007</strong>. godini bila brža nego u 2005. godini. Tokom 2006. godine, u prosjeku je bilo ne<strong>za</strong>posleno43.190 lica ili 20% manje nego u 2005. godini. U decembru je na evidenciji Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje bilo registrovano 38.876lica, 20,4% manje nego u istom mjesecu prethodne godine. Od marta do oktobra broj ne<strong>za</strong>poslenih se konstantno smanjivao,što je rezultat prije svega uspješne turističke sezone i kvalitetno sprovedenih aktivnosti Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje da se uposli štoveći broj sezonskih radnika. Tako je posredstvom Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje u 2006. godini <strong>za</strong>posleno 6.780 sezonskih radnika,što je bilo <strong>za</strong> 23% više od plana <strong>za</strong> tu godinu. Broj registrovanih ne<strong>za</strong>poslenih lica u prvom polugodištu <strong>2007</strong>. godine u prosjekuje iznosio 37.216, ili 21,2% manje nego u istom periodu prethodne godine. U junu je na evidenciji Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje bilo Od <strong>2007</strong>. godine Monstat u <strong>za</strong>poslene u državnoj upravi obuhvata i <strong>za</strong>poslene u Ministarstvu unutrašnjih poslova i vojsci. Ta promjena nijeprimijenjena retroaktivno na prethodnu godinu, što onemogučuje poređenje.25