10.07.2015 Views

Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Kretanje bruto domaćeg proizvodaOstvareni realni rast BDP-a u Crnoj Gori u 2006. godini iznosio je 8,1% . Rast BDP-a je prije svega uslovljen rastom tražnječemu su najviše doprinijeli građevinarstvo, turi<strong>za</strong>m, bankarski sistem i strane direktne investicije (SDI). Nivo kapitalne formacijese povećao sa 17,93% BDP u 2005. na 30,48% u 2006. i čak 31,94% BDP u <strong>2007</strong>. godini posmatrano u nominalnim vrijednostima.Rekonstrukcija infrastrukture i gradnja velikog broja hotela je rezultirala u izuzetno visokoj stopi rasta građevinarstva.Visoka stopa rasta turizma je uticala i na razvoj velikog broja drugih grana, a prije svega na saobraćaj, trgovinu i poljoprivredno-prehrambenuindustriju. Visok priliv SDI je rezultirao kreiranjem efekta dodatne tražnje, jer je ulagano u moderni<strong>za</strong>ciju iosavremenjavanje preduzeća. Izuzetno dinamičan razvoj bankarskog sistema i visok priliv stranog kapitala su dali dodatni podsticajrazvoju privrede. Učešće neto priliva stranog kapitala u BDP je izuzetno visoko i iznosilo je 23,3% BDP po osnovu SDI i7,6% BDP po osnovu ostalih investicija, to jest u pretežnoj mjeri inostranih kredita koja su uzela domaća preduzeća i banke. Toje više nego u bilo kojoj drugoj zemlji u tranziciji ili članici EU.Tabela 2: Ostvareni bruto domaći proizvod, u mil. euraI-VI. 2006 I-VI. <strong>2007</strong> Realna stopa rastaBDP 846.31 922.47 6.9%Izvor: Procjene Sekretarijata <strong>za</strong> razvoj RCGTrend ubr<strong>za</strong>nog realnog rasta BDP-a nastavljen je i tokom <strong>2007</strong>. godine. Prema podacima Sekretarijata <strong>za</strong> razvoj RCG, u prvihšest mjeseci <strong>2007</strong>. godine ostvaren je bruto domaći proizvod u iznosu od 922,5 miliona eura, što predstavlja realni rast od6,9% u odnosu na isti period prethodne godine. Na rast BDP-a u prvom polugođu <strong>2007</strong>. godine pozitivno je uticao dalji rastturističkog prometa i saobraćajne aktivnosti. Karakteristiku posmatranog perioda čini i rast broja <strong>za</strong>poslenih i smanjenje brojane<strong>za</strong>poslenih lica, dok je u negativnom smjeru djelovao pad industrijske proizvodnje od 5% u odnosu na isti period proteklegodine.Industrijska proizvodnja. U odnosu na zemlje u okruženju Crna Gora ima znatno sporiji rast industrijske proizvodnje. Toje djelimično uslovljeno strukturnom promjenom crnogorske privrede ka uslužnim sektorima, ali i relativno sporom privati<strong>za</strong>cijomi restrukturiranjem velikih proizvodnih sistema u industrijskom sektoru koji još uvijek imaju probleme nelikvidnosti, tehnološke<strong>za</strong>ostalosti, niskog nivoa investicija, višak <strong>za</strong>poslenih i neiskorišćenost kapaciteta. Fizički obim industrijske proizvodnjeu 2006. godini porastao je <strong>za</strong> 1% u odnosu na prethodnu godinu. Sva tri sektora <strong>za</strong>bilježila su veću proizvodnju. Proizvodnja usektoru vađenja rude i kamena bila je viša <strong>za</strong> 2,9%, proizvodnja prerađivačke industrije je bila viša <strong>za</strong> svega 0,1%, a proizvodnjaelektrične energije, gasa i vode <strong>za</strong> 3,1%.U prvoj polovini <strong>2007</strong>. godine obim industrijske proizvodnje je bio niži <strong>za</strong> 5% u odnosu na isti period prethodne godine.Rast je <strong>za</strong>bilježen samo u sektoru prerađivačke industrije, dok je u sektoru vađenja ruda i kamena, proizvodnja bila niža <strong>za</strong>8,2%, a proizvodnja električne energije (zbog loših hidroloških uslova i <strong>za</strong>stoja u radu TE „Pljevlja”), gasa i vode bila je manja<strong>za</strong> 34,2%. Turi<strong>za</strong>m. U 2006. godini turi<strong>za</strong>m u Crnoj Gori je ostvario rast iznad očekivanog, kako u pogledu broja dola<strong>za</strong>ka i noćenjaturista, tako i u pogledu ostvarenih prihoda. Sva tri parametra već četvrtu godinu <strong>za</strong> redom nastavila su da bilježe dvocifrenestope rasta. Tokom 2006. godine <strong>Crnu</strong> <strong>Goru</strong> je posjetilo 16,3% više turista nego prethodne godine. Stranih turista je bilo više <strong>za</strong>38,9% a domaćih <strong>za</strong> 5,1%. Procjenjuje se da je Crna Gora u 2006. godini od turizma ostvarila 307,7 miliona eura prihoda, što je<strong>za</strong> 25,9% više nego u prethodnoj godini. Pri tome je prihod od stranih turista iznosio 271,1 miliona eura ili 22,3% više, a od domaćihturista 36,7 miliona eura ili 61,7% više nego prethodne godine.Rast turizma se nastavio i u <strong>2007</strong>. godini. Tako je u u prvom kvartalu ove godine <strong>Crnu</strong> <strong>Goru</strong> posjetilo 52.3 hiljade turista, Vrijednosti realnog i nominalnog BDP-a <strong>za</strong> 2005. i 2006. godinu predstavljaju procjene CBCG i Ministarstva Finansija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> imajući uvidu da trenutno raspoloživi podaci Monstat-a potcjenjuju obije kategorije, posebno u dijelu koji se odnosi na nivo lične potrošnje. U okviru EU projektapomoći Monstat-u <strong>za</strong> čije sprovođenje je <strong>za</strong>dužen konzorcijum tri statististička <strong>za</strong>voda – Švedske (SCB), Mađarske (HCSO) i Italije (ISTAT), koji je vođatog konzorcijuma, pored ni<strong>za</strong> aktivnosti, centralno mjesto <strong>za</strong>uzima obračun BDP. U toku je revizija BDP-a <strong>za</strong> period 2000–2005. g. i to po proizvodnoj ipotrošnoj metodi. Više je razloga <strong>za</strong> reviziju a jedan od osnovnih je upotreba „User Cost Approach” <strong>za</strong> izračunavanje stambene rente kao i izračunavanjedijela sive ekonomije po preporukama OECD-a. Obzirom da se razlike koje se očekuju biti usmjerene ka povećanju nominalnih i realnih vrijednosti,Ministarstvo Finanasija i CBCG je napravilo estimacije baziane na pretpostavkama anali<strong>za</strong> strukture potrošne strane, nivoa priliva SDI, nivoa štednje,i potencijalnog raspoloživog dohotka <strong>za</strong> 2005. i 2006. g. Cijenjeno je da je bolje koristiti <strong>za</strong> osnov projekcija procjene vrijednosti BDP-a, nego trenutnezvanične podatke koji bi dali neefikasne rezultate progno<strong>za</strong>. U tom pravcu, odgovarajuće procjene biće prilagođene novim zvaničnim vrijednostimanominalnog i realnog BDP-a, kada isti budu objavljeni od strane Monstata-a. Fizički obim industrijske proizvodnje u junu <strong>2007</strong>. godine, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, bio je manji <strong>za</strong> 12,2%, pri čemu je osvarenpad u sektoru vađenja ruda i kamena od 32%, i u sektoru proizvodnje električne energije, gasa i vode od 85,3%, dok je prerađivačka industrija ostvarilaveću proizvodnju <strong>za</strong> 12,6%.23

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!