10.07.2015 Views

Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

putevima, funkcionisanje pomorske rasvjete, vrši nadzor nad ispravnošću i opremljenošću plovnih objekata, organizuje i vršitraganje i spašavanje ljudi na moru, vrši monitoring radi prevencije <strong>za</strong> sprečavanje mora od <strong>za</strong>gađenja.Od 2005. godine, Ministarstvo je intenziviralo aktivnosti na organi<strong>za</strong>ciji Koordinacionog tijela obalske straže, u kojem suobjedinjeni resursi i aktivnosti svih državnih institucija, koje se bave pitanjima sigurnosti, bezbjednosti, ekološke <strong>za</strong>štite, eksploatacijommora i podmorja, <strong>za</strong>štitom državne granice i ostalih djelatnosti ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> more.Buduće aktivnosti. Strategija razvoja saobraćaja utvrdila je smjernice u sektoru pomorskog saobraćaja. One se odnose napodi<strong>za</strong>nje bezbjednosti i sigurnosti plovnih puteva u unutrašnjim i teritorijalnim vodama na nivo međunarodnih standarda;jačanje kapaciteta Uprave pomorske sigurnosti, službe spašavanja i traganja na moru, službe ekološke <strong>za</strong>štite na moru; revitali<strong>za</strong>cijupomorske privrede; razvoj linijskog saobraćaja i povećanje atraktivnosti Luke Bar; restrukturiranje lučke privrede i privati<strong>za</strong>cijupojedinih funkcija luke, veće učešće privatnog kapitala u brodarstvu.Zakonom o lukama, koji treba da bude usvojen početkom 2008. godine, treba da se uredi podjela funkcija, odgovornosti iprava između državnih organa i privatnog sektora na osnovu načela da su lučko zemljište i infrastruktura u državnoj svojini ida se dugoročnim koncesijama daje pravo na njihovo korišćenje društvima, koja posjeduju suprastrukturu i pružaju lučke usluge.Na taj način se definiše suštinsko opredjeljenje države da svoju ulogu ograniči na upravne, regulatorne i razvojne poslove ida u skladu sa tim, stvori pretpostavke <strong>za</strong> potpunu privati<strong>za</strong>ciju operativnih ili komercijalnih aktivnosti. Primjena <strong>za</strong>kona će seomogućiti kroz formiranje posebnog državnog organa – lučke uprave, čiji će glavni poslovi biti: briga o upravljanju izgradnji,održavanju, <strong>za</strong>štiti i unapređenju luka; nadzor nad korišćenjem luke pružanjem lučkih usluga, kao i pripremu koncesionog akta,učestvovanje u postupku dodjele koncesije i <strong>za</strong>ključivanje ugovora o koncesiji.Zakonom o jahtama koji je usvojen u julu <strong>2007</strong>. god, kreiraće se korisnički usmjeren pravni okvir <strong>za</strong> razvoj nautičkog turizmau Crnoj Gori i povoljan ambijent <strong>za</strong> registraciju, plovidbu, boravak i iznajmljivanje jahti u crnogorskim vodama. Pored navedenih<strong>za</strong>kona, u narednom periodu biće usvojen novi <strong>za</strong>konski okvir, koji se sastoji od seta sledećih <strong>za</strong>kona: Zakona o moru,Zakona o sprečavanju <strong>za</strong>gađenja sa plovila, Zakona o sigurnosti i bezbjednosti plovidbe i Zakona o pomorskoj plovidbi.Predviđeno je restrukturiranje i privati<strong>za</strong>cija Luke Bar u skladu sa Planom privati<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> <strong>2007</strong>. godinu. Prodaja državnogudjela Luke Bar (država je vlasnik 54,1% akcija) vršiće se putem javnog tendera, na osnovu prethodno usvojenog Programa restrukturiranja,čija izrada je u toku. Restrukturiranje Luke Bar predstavlja razradu transportne politike u lučkom sektoru iz Nacrtastrategije razvoja saobraćaja. Osnovni cilj sprovođenja reformi u Luci je da se kroz organi<strong>za</strong>cionu, upravljačku, funkcionalnui vlasničku transformaciju omogući konkurentnija pozicija na transportnom tržištu i poveća atraktivnost <strong>za</strong> učešće privatnogsektora u operativnim djelatnostima i investiranju u razvojne projekte.U narednom periodu aktivnosti Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> biće usmjerene na reali<strong>za</strong>ciju investicionog projekta u cilju revitali<strong>za</strong>cijepomorske privrede. U tom dijelu Ministarstvo je pripremilo Elaborat o ekonomskoj opravdanosti ulaganja u nabavku brodova<strong>za</strong> AD Crnogorska plovidba. Osnovni koncept investicionog <strong>program</strong>a je razvijen na osnovu Nacrta strategije razvoja saobraćaja<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, Agende ekonomskih reformi 2002–<strong>2007</strong>. godine i Ekonomske politike <strong>za</strong> <strong>2007</strong>. godinu. Kroz reali<strong>za</strong>ciju odgovarajućihOdluka Vlade i njene politike iz oblasti pomorske privrede u prethodne 3 godine, ocijenjeno je da je moguće izdvojitisredstva <strong>za</strong> značajniju obnovu trgovačke flote. Te Odluke i politika se, upravo, odnose na sredstva koja potiču iz brodarstva, adobijaju se iz obezbjeđivanja potraživanja od AD Jugooceanija i <strong>za</strong>vršetka <strong>za</strong>jedničkog investicionog projekta Vlade CG sa norveškimpartnerom Kotor Shipping Co. Ltd.Telekomunikacije i poštanski saobraćajPostojeće stanje. Crna Gora je <strong>za</strong>dnjih godina modernizovala i proširila svoju fiksnu i mobilnu mrežu i napravila značajnepočetne korake u cilju uspostavljanja <strong>za</strong>konskog i regulatornog okvira <strong>za</strong> podršku konkurentskog i progresivnog tržišta telekomunikacionihusluga. Sektor je regulisan Zakonom o telekomunikacijama, Zakonom o poštanskim uslugama, i Zakonom oradio-difuziji, a regulatorni organi su Agencija <strong>za</strong> telekomunikacije i poštansku djelatnost koja izdaje licence telekomunikacionimoperatorima, kao i Agencija <strong>za</strong> radiodifuziju. Država je u aprilu 2005. svoj većinski udio vlasništva u postojećem fiksnomoperatoru Telekomu CG prodala mađarskom Matav-u, koji je u vlasništvu Deutche Telekom-a. Ova promjena vlasništa je otklonilanajveći problem oko osiguravanja ne<strong>za</strong>visnosti regulatora od subjekata koje on reguliše, što olakšava liberali<strong>za</strong>ciju sektora.Dostignuća <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u ovom pogledu su <strong>za</strong>vidna u odnosu na mnoge druge zemlje sa sličnim ili čak većim ekonomskimrazvojem.Na crnogorskom tržištu postoje tri 2G/3G operatora mobilne telefonije, a to su: ProMonte, T-mobile i M-tel. Oblast mobilnetelefonije je segment sektora telekomunikacija koji ostvaruje najdinamičniji razvoj. Na kraju septembra <strong>2007</strong>. godine broj korisnikamobilne telefonije u Crnoj Gori je iznosio 1.015.089 što odgovara penetraciji od 163.66%. U odnosu na isti period prošlegodine, broj korisnika je veći <strong>za</strong> 28.29%. Od ovog broja 847.240 čine prepaid korisnici, dok je postpaid pretplatnika 167.849. Od1.015.089 korisnika mobilne telefonije u Crnoj Gori, operator ProMonte je imao 489.823 korisnika, T-mobile 368.607 korisnika,dok je M-tel imao 156.659 korisnika. Procentualno učešće operatora prema broju korisnika bi izgledalo ovako: ProMonte– 48,26%, T-mobile – 36,31% i M-tel – 15,43%. Penetracija u mobilnoj telefoniji iznosi 121%.Na crnogorskom tržištu u oblasti pružanja usluga fiksne telefonije, do skoro je postojao samo jedan operator, T-com, a od sko­81

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!