Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

More documents

Recommendations

Info

EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU 2007–2010Glavni razlog za povećano interesovanje stranih investitora za nekretnine su jednostavni pravni okviri, potencijal za daljeuvećavanje tržišta nekretnina, uvećanje cijena nekretnina i time otvaranje mogućnosti za profitabilne investicije, kao i razvoj turističkeindustrije u Crnoj Gori. Uvećani prilivi SDI u vezi sa nekretninama su u vezi sa porastom odliva SDI u vezi sa nekretninama.Prilivi SDI u vezi sa nekretninama uvećali su se od 70,3 miliona € u 2005, do 337,9 miliona u 2006. godini i do 256,8 miliona€ u prvoj polovini 2007. godine. U isto vrijeme odlivi u vezi sa nekretninama uvećali su se za samo 12,4 miliona € u 2005, do 81miliona € u 2006. i do 156,4 miliona u prvoj polovini 2007. godine.Vlada ulaže velike nade u buduće prilive SDI u zemlji. Očekuje se da će prilivi SDI ostati glavni izvor za izravnanje deficita tekućihračuna i da će biti jedan od najznačajnijih ’instrumenata’ za postizanje održivog porasta BDP i porasta broja izvoza. Izgledida će Crna Gora privući značajnu količinu SDI zavise od percepcije stranih investitora o potencijalima za investicije i uslovimakoji postoje u zemlji. Vlada vjeruje da strateška pozicija zemlje, prirodni resursi, niski porezi na profit i obučena radna snagapredstavljaju sigurne činioce koji će privući više SDI ubuduće. ’FIAS’ je naglasio značaj ubrzanih ekonomskih reformi, odličangeografski položaj, kvalifikovanu radnu snagu i ubrzani proces privatizacije kao za buduće prilive SDI u Crnoj Gori. ’SWOT’analiza Crne Gore kao investicione lokacije data je ispod u tekstu.Pravila i politike za SDICrnogorski zakon o Stranim investicijama je zasnovan na nacionalnom principu postupanja. Strani investitor može da osnujesvoju kompaniju i investira u nju na način i pod uslovima koji su isti kao i za domaća lica. Ovo znači da se ista pravila primjenjujuna domaće i strane investitore; ne postoje ’druga’ pravila koja mogu oduzeti prava stranom investitoru ili ograničiti takvaprava. Sa novijim promjenama i amandmanima od jula 2007. godine, Zakon o stranim investicijama je u potpunosti usklađensa pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Zakon o slobodnim zonama, čije ga novije promjene i amandmani takođe čine upotpunosti kompatibilnim sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije, osiguravaju dodatne prednosti investitorima koji ulažuu slobodne zone. Imidž Crne Gore u očima stranih investitora je takođe popravljen i sa:Što se tiče procedura registracije kompanije, Crna Gora je značajno napredovala i postala je vodeća zemlja u regionu.Međutim, problem administrativnih barijera ostaje i dalje otvoren. Prema ’FIAS’-u, ključni problem za investicije u CrnojGori je takozvani implementacioni ’gap’ (praznina, nedostatak), koji je sporost ili nedostatak usaglašenja sa pravnim normamai primjenom pravnih normi. Problem administrativnih barijera je posebno vidljiv na nivou lokalne administracije(različite dozvole, lokalne takse i sl.); trebalo bi ponovo razmotriti broj dozvola i vrijeme potrebno za njihovo izdavanje, kao ibroj i iznos različitih lokalnih taksi.Strategija podsticanja stranih direktnih investicija Crne Gore se posebno bavi pitanjem rizika od korupcije da bi se povećalatransparentnost procedura i smanjila korupcija.Stvaranjem pravnog okvira za zaštitu prava intelektualne svojine Crna Gora je načinila značajan korak naprijed. Sada će glavninaglasak biti stavljen na primjenu tog pravnog okvira. Ustanovljen je Zavod za intelektualnu svojinu koji predstavlja institucionalnuosnovu za primjenu propisa vezanih za prava privatne svojine.Glavni dokument Crne Gore u vezi sa stranim direktnim investicijama, odnosno Strategija podsticanja stranih direktnihinvesticija Crne Gore, je usvojena u avgustu 2006. godine. Prema toj strategiji, glavni ciljevi Crne Gore u vezi sa stranim direktniminvesticijama su da se poveća izvozni kapacitet zemlje za (SDI 49 orjentisane ka izvozu), da se u zemlju prenesu tehnologijai praktično znanje, i da se stvore nova radna mjesta. Pored toga, Crna Gora naročito želi da privuče SDI i turizam, finansijskisektor, energetski sektor, tehnološke i industrijske sektore, i informaciono-komunikacione tehnologije. Mjere koje ova strategijapredviđa su podjeljene na 3 grupe: (I) generalne strateške mjere, koje predviđaju stvaranje povoljnijeg okruženja za biznis, iimaće za rezultat smanjenje opšteg rizika poslovanja u Crnoj Gori u srednjeročnom periodu (II) fokusirane strateške mjere kojepredstavljaju niz regulatornih i fiskalnih podsticaja koji će imati za rezultat dalje usaglašavanje investicione politike Crne Goresa politikom regiona i njeno pozicioniranje u regionu (III) promotivne strateške mjere, koje će u srednjeročnom periodu pomoćiu izgradnji imidža Crne Gore kao destinacije za investicije, prvenstveno kroz primjenu generalnih i fokusiranih mjera, kao ipredstavljanjem i promovisanjem pozitivnih primjera investiranja u Crnoj Gori. Tačnije, u svojoj namjeri da poveća privlačnostCrne Gore za strane investitore, Vlada Crne Gore će se skoncentrisati na sledeće:• Promovisanje održivog ekonomskog razvoja, odgovorna fiskalna politika i stvaranje povoljnog okruženja za investicije• Razvoj finansijskog tržišta, jačanje bankarskog sektora i drugih finansijskih posrednika• Razvoj i jačanje institucija za privlačenje i promociju SDI• Usklađivanje propisa u vezi sa radnim odnosima sa standardima EU• Realizacija osnovnih projekata vezanih za infrastrukturu sa kreditima međunarodnih finansijskih institucija i koncesionihinvesticija49 SDI – Strane direktne investicije110
• Stvaranje liberalnijeg fiskalnog sistema za privlačenje SDI• Reforme u obrazovanju da bi se zadovoljile potrebe prioritetnih sektora crnogorske ekonomijeMarta 2005. godine Agencija Crne Gore za promociju stranih investicija (MIPA) je počela s radom. Kao i svaka druga agencijakoja se bavi promocijom investicija, aktivnosti MIPA-e su sledeće: (I) promocija prednosti Crne Gore kao mjesta za investiranje– izgradnja imidža (II) privlačenje SDI direktnom promocijom –stvaranje investicija (III) usluge za strane investitore (prije,tokom i posle investiranja). Tačnije, aktivnosti MIPA-e se prvenstveno odnose na koordinaciju i primjenu Strategije podsticanjastranih direktih investicija Crne Gore (evidencija i promocija), ali i razvoj konkretnih strategija ili programa za posebne sektoreili zemlje (izvori investicija), sprovođenje aktivnosti koje se odnose na poboljšanje imidža Crne Gore kao mjesta za investiranje,ostvarivanje kontakata i pružanje stručnih usluga stranim investitorima, prezentacija karakterističnih sektora i konkretne prednostikoje Crna Gora može da ponudi investitorima, promocione aktivnosti, ostvarivanje javnih i privatnih partnerstava, razvojbaza podataka za ciljne kompanije i potencijalna mjesta za investiranje.Februara 2007. godine je formiran Savjet stranih investitora. Njegov zadatak je da ima aktivnu ulogu i stvaranju investicionepolitike, posebno davanjem predloga i primjedbi za poboljšanje investicionog okruženja, uklanjanje prepreka i efikasniju primjenumjera utvrđenih u Strategiji podsticanja stranih direktnih investicija Crne Gore.SWOT analiza investicionog potencijala Crne GoreSNAGE• Politička i makrokonomska stabilnost• Euro kao zvanična valuta• Finansijski rizik konkurentan na regionalnom nivou• Poresko okruženje• Dostignut nivo privatizacije i visok nivo postignutih ekonomskih reformi inovonastalih institucija• Ubrzan razvoj na tržištu kapitala i prestruktuiran i privatizovan bankarski sektor• Razvijena telekomunikaciona infrastruktura• Relativno visokoobrazovana radna snaga• Slobodan pristup tržištima EU, zonama FTA i ruskom tržištu• Relativno niske carinske stope• Odnos države prema investitorima• Dostignut nivo stimulativnih fiskalnih, regulatornih i finansijskih mjera kao što su:1. period potreban za registraciju privrednog društva – najkraći u regionu2. zaštita svojinskih prava, uključujući intelektualnu svojinu i sistem obezbjeđenjapotraživanja3. slobodan prenos reinvestirane dobiti i plaćanja u inostranstvu4. poreske olakšice i koncesije5. izuzeci od plaćanja carina za investicije u robu koja je uvezena kao ulog investitora6. izuzeća od plaćanja poreza na dobit (u trogodišnjem periodu) za osnivanjepravnih lica u manje razvijenim opštinama (proizvodnja)7. poreske olakšice (na porez na dobit) za investicije u osnovna sredstva (ponovnoinvestiranje) – 25% na uloženu investiciju8. izbjegavanje duplog oporezivanja9. u zonama slobodne trgovine, korisnici i operatori su potpuno i za stalno izuzetiod plaćanja poreza na dobitPREDNOSTI• posvećenost Vlade Crne Gore programu održivog ekonomskog razvoja, obaveznojfiskalnoj politici i stvaranju povoljnog okruženja za strane investitore i njihoveoperatore• dalji razvoj finansijskih tržišta• dalji razvoj i jačanje institucija za privlačenje stranih direktnih investicija• usklađivanje radnog zakonodavstva sa standardima EU• zaduživanje kod međunarodnih finansijskih institucija i koncesione investicije zaizgradnju kapitalnih objekata infrastrukture• stvaranje liberalizovanog fiskalnog sistema za privlačenje stranih direktnihinvesticija• dalje jačanje bankarskog sektora i finansijskih posrednika• prilagođavanje struktura zaposlenih potrebama stranih investitora• reforma obrazovanja u skladu sa potrebama sektora u razvoju u Crnoj GoriSLABOSTI• nedovoljno razvijena infrastruktura u cjelini• još uvijek nisu dovoljno prepoznate lokacije za privlačenje stranih direktnihinvesticija• ograničeni prirodni resursi• raskorak u primjeni ključnih zakona u oblasti investicione politike, svojinskihodnosa i dokumenata za prostorno planiranje• raskoraci u razvoju na regionalnom nivou• neujednačeno razvijena putna infrastruktura• obim tržišta – potreba da se Crna Gora promoviše kao platforma za regionalnaposlovanja stranih investitora• nefleksibilno tržište rada• relativno skupa radna snaga• administrativne prepreke – dugotrajne procedure za dobijanje dozvola potrebnihza poslovanje na lokalnom nivou (dozvole za gradnju, procedure za promjene unamjeni zemlje, nedefinisana ponuda industrijskog zemljišta)• nedovoljno razvijeno tržište kapitala (posrednici)• ograničena domaća potrošnja• neadekvatan nivo praktičnog znanja (posebno kada se radi o vještinamaupravljanja)PRIJETNJE• privatizacija najvažnijih kompanija i odabir kvalitetnih strateških investitora, saposebnim naglaskom na energetski sektor• „rat fiskalnih podsticajnih mjera” zemalja jugoistočne Evrope• Raskorak u primjeni• Nivo transparentnosti i efikasnosti administrativnog sistema• Spore reforme u oblasti radnog zakonodavstva• Nizak novo sektorske diversifikacije stranih direktnih investicija• Nizak nivo reinvestiranja i potencijalni odliv stranog kapitala kroz cijene transferai repatrijacije profita• Nefleksibilnost tržišta rada (spora prekvalifikacija, dodatni obrazovni programi,usaglašenost obrazovnih programa sa potrebama investitora)111
Page 4 and 5:
EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA C
Page 7 and 8:
UVOD
Page 9:
pojedinačnim zadacima, od strane
Page 12 and 13:
Page 15:
o osiguranju, donošenjem svih potr
Page 21:
2. PREGLED EKONOMSKIHINDIKATORA CRN
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 45 and 46:
3. JAVNE FINANSIJE
Page 47 and 48:
Tabela 3.1: Javno-finansijski okvir
Page 50 and 51:
Page 53 and 54:
Tabela 3.5: Projekcija konsolidovan
Page 55 and 56:
godišnje. Suficit javne potrošnje
Page 57 and 58:
punosti otkupljeni. Kod stare deviz
Page 59 and 60: • Upravna zgrada Zavoda za izvrš
Page 61: 3.3. Struktura javnih finansijaKlju
Page 64 and 65: EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA C
Page 117 and 118: ANEKS
Page 119 and 120: Grafik 2: Scenario 1. Struktura ra
Page 121 and 122: ANEKS 2Tabela 1a: Pregled makroekon
Page 123 and 124: Table 2: General government budgeta
Page 125 and 126: 125
show all

Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?