10.07.2015 Views

Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

­EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU <strong>2007</strong>–2010<strong>za</strong> dugoročni rast <strong>za</strong>rada. Trenutno je u skupštinskoj proceduri Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, ikojim je predviđeno da se stopa od 17% smanji <strong>za</strong> dio proizvoda i usluga na 7%. Smanjenje će se, ukoliko ga Skupština prihvati,odnositi na brašno, meso, stoku, kompjutersku opremu i servisne usluge u nautičkom turizmu. <strong>Vlada</strong> je predložila i da se postojećastopa PDV-a na hljeb, od 7%, do kraja maja naredne godine smanji na 0%. Predloženim izmjenama Zakona predviđena je imogućnost bržeg povraćaja PDV-a, posebno <strong>za</strong> subjekte koji imaju značajnije iznose poreskih obave<strong>za</strong> kod uvo<strong>za</strong> opreme i drugihproizvoda <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju investicionih aktivnosti, što je posebno značajno <strong>za</strong> oblast turizma. Rješenje koje će omogućiti bržipovraćaj PDV <strong>za</strong> kompanije koje su u pretplati ide u pravcu eliminisanja identifikovane barijere <strong>za</strong> biznis, a koja se odnosila naduge rokove i procedure <strong>za</strong> povraćaj pretplaćenog pore<strong>za</strong>.Tokom posljednje dvije godine uveden je proporcionalni sistem oporezivanja u oblasti direktnih pore<strong>za</strong>. Namjera je da se kreirajednostavan, transparentan i efikasan poreski sistem, sa jednom stopom koja će biti ispod 10%. Stopa pore<strong>za</strong> na dobit preduzeća,počev od 1. januara 2005. godine iznosi 9%. Stopa pore<strong>za</strong> na dohodak fizičkih lica u <strong>2007</strong>. god. iznosi 15%, u 2009. će iznositi12%, a od 1. januara 2010. godine iznosiće 9%. Očekuje se da bi sa izjednačavanjem stopa pore<strong>za</strong> na ove dvije poreske kategorijetrebalo da se eliminiše podsticaj poreskih obveznika da manipulišu sa transferisanjem dohotka iz jedne u drugu poresku osnovu,jer je stopa ista <strong>za</strong> lični i korporativni dohodak. Istovremeno, smanjenje poreskih stopa na jednocifrene kandiduje <strong>Crnu</strong> <strong>Goru</strong> <strong>za</strong>lidera u poreskoj konkurentnosti kada su direktni porezi u pitanju ne samo u regionu već i u Evropi.Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju („Službeni List RCG” br. 39/04) i Zakonomo zdravstvenom osiguranju („Službeni list RCG” br. 39/04), izvršeno je smanjenje stopa doprinosa <strong>za</strong> penzijsko i invalidsko osiguranjei zdravstveno osiguranje koje plaća poslodavac, a koje su realizovane u dvije faze (od 17. juna do 1. decembra <strong>za</strong> 10%, aod 1. decembra <strong>za</strong> još dodatnih 10%), tako da je stopa doprinosa <strong>za</strong> penzijsko invalidsko osiguranje na teret poslodavca sa 12%snižena na 9,6% i <strong>za</strong> zdravstveno osiguranje sa 7.5% na 6%. Crna Gora je u proteklom periodu dosta napredovala u pogledu smanjenjafiskalnog opterećenja na <strong>za</strong>rade. U toku su dalje izmjene u oblasti sistema doprinosa <strong>za</strong> obavezno socijalno osiguranje,usmjerene ka njihovom daljem smanjivanju. Predloženi Zakon o doprinosima <strong>za</strong> obavezno socijalno osiguranje mijenja postojećupraksu gdje se u tri Zakona regulišu pitanja socijalnog osiguranja putem sublimiranja problematike u okviru jednog Zakona,tj. da se tematika obaveznog socijalnog osiguranja uredi na sistemski način. Dvije su bitne implikacije predloženog Zakona: (I)stvaraju se uslovi <strong>za</strong> postepeno obaranje stopa doprinosa, tj. očekuje se da 2010. godine <strong>za</strong> €1 neto <strong>za</strong>rade bude obračunavanooko €0.51–52 svih doprinosa sto će <strong>Crnu</strong> <strong>Goru</strong> svrstati u najkonkurentnije države u regionu i šire; (II) kombinovane stope (kojeplaćaju poslodavci i <strong>za</strong>posleni) iznosiće kumulativno 30% (20% PIO, 9% zdravstvo i 1% ne<strong>za</strong>poslenost).Planira se i izrada detaljne studije o mogućnostima smanjenja opterećenja preduzetnika i dobijanja cjelovite slike o svim troškovima<strong>za</strong> privredne subjekte na osnovu pore<strong>za</strong>, taksi, naknada i drugih dažbina koje naplaćuju Republika, lokalna samoupravai javna preduzeća u cilju iznalaženja mogućnosti <strong>za</strong> ukidanje ili smanjenje istih. Studija bi trebala dati i sugestije o izmjenamaodgovarajućih <strong>za</strong>kona u smislu uvođenja poreskih podsticaja <strong>za</strong> odgovorno ponašanje prema životnoj sredini, <strong>za</strong> ulaganja u istraživanjei razvoj, kao i <strong>za</strong> ulaganja u obuku <strong>za</strong>poslenih. Posebno će se posvetiti pažnja sistemu objedinjene naplate i unapređenjusistema elektronskog plaćanja poreskih obave<strong>za</strong>.4.1.4. Mrežne industrije4.1.4.1. EnergetikaPostojeće stanje energetskog sektora u Crnoj Gori (CG) karakterišu: (I) reformske aktivnosti, (II) ustavno opredjeljenje CGkao ekološke države, (III) izrazito visoka uvozna <strong>za</strong>visnost (cjelokupne potrebe tečnih i gasovitih goriva i oko 1/3 električne energije),(IV) veliki neiskorišćeni i energetski kvalitetan potencijal, naročito hidropotencijal, (V) velike mogućnosti <strong>za</strong> korišćenjeobnovljivih izvora energije, što stvara dobru poziciju <strong>za</strong> učestvovanje u trgovini pravima <strong>za</strong> emisiju ugljen-dioksida, (VI) dominacijaelektrične energije u energetskom bilansu, (VII) naslijeđena energetski visoko intenzivna industrija i koncentracija potrošnjekod dva velika potrošača obojene i crne metalurgije i kod domaćinstava, (VIII) energetska neefikasnost u sektoru potrošnje(naročito u pogledu upotrebe električne energije <strong>za</strong> grijanje) i visoki energetski intenzitet, (IX) nedovoljna istraženost naf­te igasa, kao i energije obnovljivih izvora, (X) visoka amortizovanost naročito elektroenergetske infrastrukture i potreba njene ubr<strong>za</strong>nerevitali<strong>za</strong>cije i tehnološke moderni<strong>za</strong>cije, (XI) djelimično deregulisan energetski sektor i privatizovan u dijelu nabavke iprometa naf­tnih derivata, (XII) nepotpuna <strong>za</strong>konska regulativa <strong>za</strong> energetski sektor, (XIII) odsustvo fondova <strong>za</strong> istraživanje itehnološki razvoj u energetici.Glavni problem u energetskom sektoru CG je izrazito visoka uvozna <strong>za</strong>visnost. Poslednjih godina se uočava povećanje ukupnepotrošnje energije sa prosječnom godišnjom stopom od 5,5% i povećanje uvo<strong>za</strong> sa prosječnom godišnjom stopom 4,3%. Takođe,poslednjih godina se uočava porast potrošnje i uvo<strong>za</strong> derivata naf­te (5,6% godišnje) i porast uvo<strong>za</strong> električne energije (4,3%godišnje). Deficit električne energije u energetskim bilansima će se povećavati i u narednim godinama, sve dok se ne izgradi barjedan novi veliki izvor električne energije u RCG. U datim uslovima, na smanjenje deficita električne energije može se uticatisamo povećanjem energetske efikasnosti i korišćenjem novih obnovljivih izvora energije, što može doprinjeti, ali ne i rješiti problemdeficita energije u RCG.72

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!