EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU <strong>2007</strong>–20103. JAVNE FINANSIJEVisina učešća javne potrošnje u BDP potvrđuje značaj koji javne finansije imaju u koncipiranju ukupne ekonomske politikeu Crnoj Gori. Procjenjuje se da će učešće javne potrošnje u <strong>2007</strong>. godini iznositi 48% BDP, pri čemu zbog treba imati u vidu daje zvanični BDP još uvijek u određenoj mjeri manji od stvarnog BDP. U namjeri da se kreira povoljan ambijent <strong>za</strong> investicije iprivredni rast, <strong>Vlada</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je poslednjih godina značajno snizila poreske stope što implicira da je povećanje budžetskihprihoda proi<strong>za</strong>šlo iz kombinacije povećane stope raste ekonomije i značajnog širenja poreske baze. Takva politika omogućila jepovećanje državnih izdataka u prvom redu, kapitalnih izdataka namijenjenih poboljšanju infrastrukture. Visok nivo javne potrošnjeu 2008. godini u odnosu na prethodne godine djelimično je posljedica i uključivanja u konsolidovani bilans javne potrošnjepo prvi put Fonda <strong>za</strong> razvoj i Fonda <strong>za</strong> restituciju.Crnogorske javne finansije u 2006. i u prvoj polovini <strong>2007</strong>. doživjele su značajne promjene ne samo u odnosu na prethodnegodine, već i u odnosu na javnofinansijske projekcije koje su bile rađene u okviru EFP <strong>za</strong> prethodnu godinu. Zbog izuzetnovisoke stope privrednog rasta praćene rapidnim rastom trgovinske razmjene i velikim prilivom stranih investicija, ostvarenjejavnih prihoda u odnosu na originalni plan prošle godine je znatno veće. Javni prihodi u 2006. godini su porasli <strong>za</strong> 5,6% BDP-au odnosu na 2005. godinu, tako da se i njihovo učešće u BDP povećalo od 39,8% 2005. godine na čak 45,4% 2006. godine. Rastjavnih prihoda uveliko je prevazišao rast konsolidovane javne potrošnje. Ona se u 2006. godini povećala <strong>za</strong> 1,5% BDP u odnosuna prethodnu godinu, tako je u 2006. godini iznosila 42,0% BDP. Kao posljedica ovih trendova saldo javnih finansija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>prešao je iz deficita od 2,26% BDP u 2005. godini u suficit u visini 3,4% BDP u 2006. godini.Povoljni javno-finansijski trendovi iz 2006. godine nastavljeni su i u prvih devet mjeseci <strong>2007</strong>. godine. Očekuje se da će visokiprivredni rast praćen snažnim rastom uvo<strong>za</strong> dovesti do povećanja prihoda <strong>za</strong> nekih 4 do 5 procenata BDP-a u <strong>2007</strong>, čime ćekonsolidovani javno-finansijski prihodi prevazići 50% BDP, ali će uključujući rebalans državnog budžeta konsolidovani javno-finansijskisuficit <strong>za</strong> ovu godinu iznositi 3,05% BDP što znači smanjenje u odnosu na prethodnu godinu. Porast javne potrošnje sa841 mil. € u 2006. godini (42,0% BDP) na 1.030 mil. € u <strong>2007</strong>. godini (47,8%) dosta ravnomjerno je raspoređen između tekućejavne potrošnje koja treba da se poveća <strong>za</strong> oko 100 mil. €, te kapitalne potrošnje koja treba da poraste <strong>za</strong> oko 90 miliona €. Trebanaglasiti da takvo predviđeno povećanje kapitalne potrošnje predstavlja više nego njeno udvostručenje u samo dvije budžetskegodine, od 62 mil. € odnosno 3,1% BDP u 2005. godini na 150 mil. € u <strong>2007</strong>. godini.Procjena javne potrošnje CG <strong>za</strong> <strong>2007</strong>. godinu i srednjoročni makro-<strong>fiskalni</strong> okvir 2008–2010. urađeni su na bazi procijenjenihpodataka o kretanju BDP-a i nivoa inflacije, podacima o kretanju javne potrošnje u periodu od 2003. do 2006. godine, ostvarenjujavne potrošnje <strong>za</strong> prvih šest mjeseci <strong>2007</strong>. godine, Izmjenama i dopunama Zakona o budžetu RCG <strong>za</strong> <strong>2007</strong>. godinu, kao ireformama javnog sektora koje su u fazi implementacije i koje se planiraju u narednim godinama. Istovremeno, srednjoročni makro<strong>fiskalni</strong>okvir uvažava planirane strukturne reforme i infrastrukturne projekte koje je <strong>Vlada</strong> CG opredijeljena da sprovede.Politika javne potrošnje u <strong>2007</strong>. i naredne tri fiskalne godine <strong>za</strong>snovana je na osnovnim ciljevima ekonomskog <strong>program</strong>a Vlade<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, procjeni fiskalnog potencijala <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i makroekonomskim trendovima <strong>za</strong> naredni period. U skladu sa ciljevimai smjernicama ekonomske politike predviđeno je uravnoteženje budžeta Države i budžeta lokalnih samouprava u periodu2008–2010, integracija van-budžetskih fondova u budžet Države, postepeno smanjenje fiskalnog opterećenja <strong>za</strong> privredu i građanesmanjenjem poreskih stopa i stopa doprinosa <strong>za</strong> socijalno osiguranje, smanjenje nivoa javnog duga, nastavak implementacijeKapitalnog i Programskog budžeta i početak implementacije Srednjoročnog okvira budžetske potrošnje.U cilju što transparentnijeg i efikasnijeg sistema javnih finansija izmijenjeni su i dopunjeni „organski” Zakon o budžetu i Zakono finansiranju lokalne samouprave. Procjene makro ekonomskih poka<strong>za</strong>telja <strong>2007</strong>–2009. pokazuju nastavak snažnog rastarealnog BDP-a, stabilan i ni<strong>za</strong>k nivo inflacije kao i smanjenje ukupnog javnog duga. Reforme javnog sektora u periodu <strong>2007</strong>–2010. usmjerene su na smanjenje ukupnog duga, smanjenje poreskog opterećenja građana i privrede, povećanje <strong>za</strong>poslenosti,kao i rast fleksibilne ekonomije predvođene jakim privatnim sektorom.Za srednjoročni <strong>fiskalni</strong> okvir 2008–2010. planira se uravnoteženje konsolidovanog bilansa javne potrošnje (blagi suficit),intenziviranje infrastrukturnih aktivnosti, dalje povećanje <strong>za</strong>rada u javnom sektoru (<strong>za</strong> javnu administraciju u 2008. godini), nastavakprivati<strong>za</strong>cije (što će dovesti do daljeg povećanja depozita), fiskalne reforme (smanjenje stopa pore<strong>za</strong> i socijalnih doprinosabez ugrožavanja fiskalne održivosti budžeta) itd. U tabeli 3.1. dat je prikaz osnovnih javno-finansijskih <strong>fiskalni</strong>h poka<strong>za</strong>teljau periodu 2006–2010:46
Tabela 3.1: Javno-finansijski okvir <strong>za</strong> period 2006–2010.Fiskalni okvir (u% BDP-a)2006Ostvarenje<strong>2007</strong>Procjena2008Plan2009Projekcija2010ProjekcijaRealni rast BDP-a 8.0% 7.0% 7.0% 6.0% 5.5%Inflacija 2.1% 6.7% 4.0% 3.5% 3.0%Javni prihodi 45.41 50.84 50.46 48.78 47.24Konsolidovana javna potrošnja 42.00 47.79 49.74 47.83 46.18Kapitalni izdaci u tekućem budžetu 3.13 5.36 5.38 4.91 4.52Kapitalni budžet CG 0.00 1.61 2.61 3.61 4.61Tekuća javna potrošnja 38.86 40.81 41.76 39.31 37.04Deficit/Suficit 3.41 3.05 0.71 0.95 1.06Kamate 1.17 0.96 0.80 0.76 0.72Primarni deficit/suficit 4.58 4.01 1.52 1.70 1.78Nivo javnog duga 19 30.80 33.9 20 37.10 34.10 30.90Povećanje depozita 0.21 0.69 2.98 2.73 2.453.1. Sektor javnih finansija – <strong>fiskalni</strong> okvir i upravljanje dugom1920 3.1.1. Javno-finansijski trendovi u 2006. i <strong>2007</strong>. godiniPeriod 2006–<strong>2007</strong>. karakteriše visok nivo budžetskih i javnih prihoda, redovno servisiranje svih <strong>za</strong>konskih i budžetskihobave<strong>za</strong>, višak javnih prihoda nad konsolidovanim izdacima i povećanje depozita javnog sektora. U isto vrijeme, došlo je i doznačajnog povećanja izdataka javnog sektora uzrokovano povećanim izdacima <strong>za</strong> predstavništva u inostranstvu (poslije sticanjane<strong>za</strong>visnosti), evropskim integracijama, značajnim ulaganjima u infrastrukturu i povećanim <strong>za</strong>radama u javnom sektoru (prosvjeta,kultura, zdravstvo, vojska). Sve obaveze prema domaćim i međunarodnim finansijskim institucijama (otplata dugova)uredno su servisirane. Suficit centralnog budžeta u <strong>2007</strong>. godini omogućio je prijevremenu otplatu dijela duga Svjetskoj banci,u iznosu od oko 19 miliona eura. Izmjenama i dopunama <strong>za</strong>kona o budžetu <strong>za</strong> <strong>2007</strong>. god. Predviđena je prijevremena otplatejoš jedne tranše konsolidacionog <strong>za</strong>jma Svjetskoj banci, koja će u <strong>za</strong>visnosti od budžetskih mogućnosti iznositi oko 20 odnosnooko 40 miliona eura 21 .U periodu 2006–<strong>2007</strong>. javni prihodi pokazuju tendenciju snažnog rasta, sa 45,4% BDP-a u 2006. na predviđenih 50,8% u<strong>2007</strong>. godini. Povećanje je posebno vidljivo kod naplate pore<strong>za</strong>. Trend rasta javnih prihoda posljedično je praćen većom potrošnjom– sa 42,0% BDP-a u 2006. godini na predviđenih 47,8% BDP-a u <strong>2007</strong>. godini. Treba napomenuti da do povećanja dolaziprije svega zbog znatno povećanih kapitalnih ulaganja u infrastrukturu. Obim tih investicija se povećao sa 3,1% BDP-a u 2006.godini na predviđenih 6,9% BDP-a u <strong>2007</strong>. godini. Tekuća javna potrošnja (konsolidovani izdaci umanjeni <strong>za</strong> ukupne kapitalneizdatke javnog sektora) u ovom periodu porasla je <strong>za</strong> 2% BDP-a. Ostvareni višak javnih prihoda nad rashodima u obje godinegotovo je identičan, uz povećanje depozita na kraju perioda. U obje godine, sve obaveze su redovno servisirane, uključujući otplatudugova i neizmirenih obave<strong>za</strong> iz prethodnog perioda.19 Iznosi u tabeli ne uključuju javna preduzeća. Detaljnije pogledati dio 3.1.5, koji se odnosi na javni dug.20 Podatak se odnosi na javni dug na kraju septembra <strong>2007</strong>. godine.21 Detaljnije pogledati dio 3.1.5, koji se odnosi na javni dug.47