Ekonomski i fiskalni program za Crnu Goru 2007 - Vlada Crne Gore

­EKONOMSKI I FISKALNI PROGRAM ZA CRNU GORU 2007–2010U toku 2007. godine Urađeni su nacrt Okvira nacionalnih kvalifikacija i nacrt Zakona o Nacionalnim stručnim kvalifikacijama.Cilj je da se urede uslovi, način i postupak sticanja nacionalnih stručnih kvalifikacija. Do kraja 2007. godine predviđene sui izmjene i dopune Zakona o zapošljavanju stranaca.Upravljanje tržištem radaSljedeća tri glavna prioriteta tržišta rada i zapošljavanja identifikovana su kao pravci djelovanja:a/ Povećanje zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti. Sve mjere i aktivnosti planirane u okviru ovog prioriteta koncentrišuse i na tražnju, i na ponudu na tržištu rada, i orijentisane su u pravcu stvaranja većeg broja radnih mjesta u privredi i pomoćinezaposlenima da se integrišu u tržište rada. Ciljevi u okviru ovog prioriteta su: (I) podsticanje poslodavaca na otvaranje većegbroja radnih mjesta. Adekvatna ravnoteža između fleksibilnosti, produktivnosti i sigurnosti; (II) borba protiv dugoročne nezaposlenosti;(III) borba protiv nezaposlenosti među mladima; (IV) podsticanje preduzetništva; (V) produžavanje radnog vijeka;(VI) jačanje institucija tržišta rada i podsticanje partnerstava za zapošljavanje.b/ Povećanje produktivnosti i kvaliteta rada. Mjere i aktivnosti planirane u okviru ovog prioriteta usmjerene su na unapređenjekvaliteta radne snage i na održavanje/održivost radnih mjesta. Ciljevi u okviru ovog prioriteta su: (I) pomoć u procesudaljeg prestrukturiranja privrede; (II) unapređenje vještina radne snage; (III) usklađivanje ponude obrazovanja sa potrebamana tržištu rada.c/ Jačanje socijalne kohezije. Mjere i aktivnosti planirane u okviru ovog prioriteta usmjerene su na one kategorije društva/socijalnegrupe koje se suočavaju sa posebnim teškoćama pri ulasku na tržište rada i zahtijevaju naročitu pažnju. Ciljevi u okviruovog prioriteta su: (I) unapređivanje/promovisanje zapošljavanja žena; (II) prevencija socijalne isključenosti – pozitivne mjere/aktivnosti za ugrožene/ranjive grupe; (III) prevencija siromaštva na sjeveru Crne Gore.4.3.2. Socijalna uključenostCiljevi politike socijalnog staranja su da se obezbijedi briga i novčana pomoć za pojedince i porodice koje se suočavaju sarizikom socijalne isključenosti. Tokom drugog kvartala 2006. godine bilo je 105.000 korisnika novčane pomoći. Na evidencijiZavoda za zapošljavanje Crne Gore nalazi se 2.713 lica sa invaliditetom što predstavlja 6,4% ukupnog broja prijavljenih nezaposlenihlica. Takođe je veliki broj stanovništva RAE kojem treba pružiti dalju podršku za uspješno uključivanje u normalne tokoveživota i zapošljavanja. Treba realizovati više aktivnih politika kako bi se sva potencijalna radna snaga integrisala na tržište radai kako bi se omogućilo svim licima sposobnim za rad da uđu na tržište rada. Mjere za sprovođenje treba da budu inovativne iblagovremene.Uvažavajući preporuke Svjetske banke, Vlada je u julu 2007. godine usvojila Strategiju za suzbijanje siromaštva i socijalneisključenosti (SSSSI). Strategija predlaže mjere za usmjeravanje socijalne politike na vulnerabilne grupe, kako siromaštvo nebi dovelo do marginalizacije i ograničene socijalne participacije ovih grupa. Osnovni cilj Strategije je smanjenje stope ekonomskiugroženog stanovništva i osiguranje socijalne stabilnosti. Ona se koncentriše na politike za smanjenje siromaštva u oblastiobrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i zapošljavanja, sa posebnim akcentoma na vulnerabilne grupe. Predstojeće aktivnostiu okviru SSSSI su: jačanje kapaciteta za implementaciju SSSSI; stvaranje uslova da se prioriteti identifikovani u SSSSI prenesu uprioritizovane budžetske politike i aktivnosti, jačanje kapaciteta MONSTAT-a za analizu siromaštva, kao i razvijanje efikasnogsistema monitoringa i evaluacije.4.3.3. Reforma sistema socijalnog osiguranjaCrna Gora se suočava sa nužnošću reforme sistema socijalnog osiguranja, prije svega reforme penzijskog i zdravstvenog osiguranja.Cilj je da se stvori sistem socijalne zaštite koji bi na jednoj strani unaprijedio socijalnu sigurnost građana a na drugojstrani bi doprinio povećanju stope učešća radne snage, smanjio troškove rada i snizio nezaposlenost, i time ubrzao ekonomskirazvoj i stvaranje novih radnih mjesta.Najvažnija reforma u ovoj oblasti je reforma penzionog sistema. Dugoročni cilj reforme penzionog sistema je zamjena postojećegsistema generacijske solidarnosti sistemom individualizovane kapitalizovane štednje. Usvajanjem Zakona o penzijskom iinvalidskom osiguranju u septembru 2003. godine i njegovom primjenom od 1. januara 2004. godine i izvršena je reforma sistematekućeg finansiranja, odnosno I stuba penzijskog sistema i stvorene neophodne pretpostavke za uspostavljanje normativnogokvira za II i III stub. Penzijska reforma započeta reformom sistema tekućeg finansiranja nastavljena je u pravcu primjene trostubnogmodela penzijskog sistema, tj. uvođenja III stuba penzijskog osiguranja. Uz konsultacije sa Svjetskom bankom, Vladase opredijelila da uvođenje III stuba, odnosno dobrovoljnih penzionih fondova prethodi uvođenju obavezne individualne kapitalizovaneštednje odnosno II stuba. Postojeće i predviđene aktivnosti na reformi penzionog sistema su sledeće:96