Znakovi vremena 6 - Ibn Sina

ispuni taj vakuum. Međutim, humanističke i društvene nauke, stvorene od strane nepotpunog,
reduciranog čovjeka, ne mogu da upotpunosti kvalitetno ispune taj vakuum. Znanost bez vjerovanja
povećava brzinu našeg kretanja, ali ne određuje njegov pravac, riječi su savremenog iranskog filozofa
Morteze Mottaharija. Kriterijumi za dijagnostikovanje poremećaja identiteta su sljedeći: - Postoje
ozbiljene subjektiven smetnje nastale zbog konflikata u vezi sa procesom ostvarivanja identiteta. Konflikti
se mogu povezati sa: definisanjem dugoročnih ciljeva i opredjeljivanjem za način života, izborom
profesije i buduće djelatnosti, modelima prijateljstva, vrijednosti i morala, vjerskom pripadnošću,
izborom polnog partnera, nastojanjem za uspostavljanjem stalne istovjetnosti unutar svoga ega. –
Smetnje koje karakterišu poremećaj identiteta nisu posljedica konflikata koji su povezani sa normalnim
procesom zrenja niti sa opštim smetnjama u razvoju i bilo kojim drugim psihijatrijskim poremećajima.
Zaključak Da li su problemi religiozne sadržine, u širem smislu problemi smisla života, ali i smisla patnji?
Odgovor na ovo pitanje je nedvosmisleno pozitivan. Veoma je bitna pozitivna uloga religije u odgoju i
obrazovanju mladih, jer smetnje u duhovnoj sferi čovjekove ličnosti vode do gubitka smisla života. Neki
znanstvenici ljudsku tendenciju ka religiji smatraju neodvojivom od čovjeka tvrdeći da se čovjek rađa s
vjerom. Rađanje je, čini se, i začinjanje ovozemaljskog identiteta. Težnja da se postane pojedinačno
konkretnim usaglašeno sa drugima, u svojim naintimnijim mislima i osjećanjima, jeste napr krize
identiteta. Znamo kada ona započne. Nisam siguran da znamo i kako izgleda njen pravi kraj. Drugi
znanstvenici, ipak, obraćaju veću pažnju i više cijene religioznost ljudi u drugoj polovini njihovog života,
jer smatrjau da pripadajući nekom dubljem sloju u nesvjesnom nego što je to individualno nesvjesno,
religioznost se može dohvatiti pošto se prethodno uredi individualno nesvjesno neke individue.