Znakovi vremena 6 - Ibn Sina

BiH kroz prizmu historijskog razvitka religijske misli - Salmedin Mesihović
Danas BiH predstavlja jednu na prvi pogled dosta složenu i teško razumljivu zajednicu. Ustavno-pravno
ona se sastoji od tri “nacije” ili naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata koji se tretiraju kao konstitutivni. Pored
njih u BiH ima i Jevreja, Ukrajinaca, Slobaka, Italijana itd. i veliki broj neodređenih. Ipak onaj važniji i
bitniji segment BiH društva na kojem je i nikla gore navedena podjela na tzv. nacije, jeste religiozna
podjela koja se uglavnom svodi na pripadnost jednoj od dogmi koje zastupaju tri institucionalizirane
religijske zajednice. Rimokatoličkoj, SPC i IZ BiH-hanefijskog mezheba. Iz te tri zajednice iznikle su
uglavnom u zadnje vrijeme i neke separatističke i nonkonformističke grupe npr. Vehabije i Džaferije.
Pored ovih vjerskih zajednice, postoje i djeluju, ali skoro u zanemarljivom broju i protestanske crkve –
evangelistička i baptistička. Nekada brojna hebrejska zajednica, usljed genocida u II sv. ratu i odlazaka u
Izrael danas je poprilično malobrojna, ali je zadržala mnogo od svoga uticaja u društvenim aktivnostima.
U BiH djeluju i neke egzotične i zanimljive sekte; Hare Krišna, Jehovini svjedoci, Adventisti. Iako je BiH
bogata različitim religioznim strujanjima, u kvantitativnom smislu u njoj dominiraju tri glavne zajednice.
Kao što je već istaknuto u uvodu religiozna sviejst i pripadnost ima dominirajuću ulogu u životu bosankohercegovačkog
stanovništva i upravo ona i daje onaj najvažniji segment u oblikovanju društava u našoj
zemlji. Da bi se bolje shvatila kompleksnost bosansko-hercegovačkog društva, a samim tim i odnos
prema religioznoj svijesti i identitetu koji iz toga proističe potrebno je izvršti: Historijsku analizu razvoja
religiozne svijesti na teritoriji Bosne i Hercegovine od najranijih vremena Analizirati i objasniti uticaj koji
religijska svijest može imati na društveno-ekonomska kretanja. Samim tim moje izlaganje bit će
podijeljeno na dva dijela, u prvom ću više ukazivati na historijski aspekt, a u drugom na implikacije koje u
društvu može izazvati religiozna svijet. Korijenje nekih današnjih manifestacija religiozne svieti današnjih
stanovnika BiH krije se često u našoj dalekoj prošlosti, čak i prije pisane historije. Ta očuvanost nekih
običaja koji su danas za prosječnog Bosanca i Hercegovca nesumnjivo povezani sa ispoljavanjem svijesti o
identitetu pripadnosti odrešenoj religiji, a koji su dosta strari prije svega svoj opstanak mogu zahvaliti
sklonosti našeg stanovništva ka konzervativizmu, konzerviranju zatečenog stanja, pa čak i odrešenom
skrivenom strahu od promjena (ovo je posebna karakteristika dinarskog stočarskog stanovništva koje je
dugo čuvalo svoju patrijahalnu kulturu). Zbog velikog nedostatka pisanih izvora naročito za rani srednji
vijek, ali nažalost i za kasnija razdoblja mnoga pitanja ostala su otvorena i danas izazivaju dosta
kontroverzi u radu historičara od kojih mnogi i dalje u bosansko-hercegovačkoj historiji vide plodno tlo za
dnevno-političke manipulacije. Tome često u prilog idu i rijetki izvori, uglavnom stranog, van bosanskog
miljea nastali i sami često u svrhe tadašnje političke i društvene borbe. Međutim tom razvoju ahistorijske
sviejsti mnogo je doprinijelo i smao bosansko-hercegovačko stanovništvo svojih bahatim odnosom
prema sopstvenom biću. Paganska tradicija Zbog svoga graničnog karaktera koji će BiH zadržati
stoljećima a, naročito zbog prisustva svih značajnijih institucionalizovanih vjerskih zajednica čiji su se
interesi prožimali preko bosansko-hercegovačke teritorije, a koje su radi ostvarivanja većeg uticaja na
mase brinule samo o kvantitetu svojih vjernika, a ne i o kvalitetu njihovog vjerovanja u svijesti Bosanaca i
Hercegovaca sačuvalo se dosta ranijih vjerovanja, shvatanja i načina života. U velikoj mjeri ti običaji su
vremenom zaogrnuti hrišćanskim i islamskim plaštom te i prihvaćeni od bosansko-hercegovačkih vjerskih
zajednica. Tako su mnogi paganski običaji našli uklopljeni u zvaničnu dogmu. To je već u prošlom vijeku
dobro uočio sakupljač folklora nad bosanskim muslimanima Kosta Hormann gdje u uvodu svoje knjige