Znakovi vremena 6 - Ibn Sina

More documents

Recommendations

Info

Seminar identitet, religija, politika - Muhamed Filipović Zahvaljujem mome kolegi i prijatelju Halimu Mulaibrahimoviću što me je pozvao da govorim jer ne osjećam se baš dobro, izgleda da sam prehlađen na putu, a ova sala koliko je lijepa toliko je i hladna. Ova hladnoća gotovo da je istisnula svaku misao iz moje glave. Ja sam napisao jedan prilog za ovaj simpozijum za kojeg smatram da je Institut “ Ibn Sina” učinio dobro što ga je organizirao iz dva razloga – prvo, postavio je jednu temu koja je vrlo značajna i vrlo aktuelna u suvremenom mišljenju, a s druge strane, vrlo dobro je što je to organizirano u Tuzli, jer se jedan veliki znanstveni, duhovni, kulturni, ekonomski i politički centar naše zemlje na ovaj način direktno uklapa, ulazi u procese razmišljanja o najznačajnijim problemima sa kojima se danas suočavamo. Pitanje o kojem se radi je opće pitanje . Tačno je to što je konstatirano ovdje da se generalno, kada je u pitanju čovjek i čovječanstvo, osjeća kriza identiteta. Ne bi se moglo prosuditi da li je to neka povremena kriza, s obzirom na milenijske, da tako kažem, razmjere, jer se iz povijesti zna da prilikom završavanja tih milenijskih ciklusa povijesnog toka dolazi do preispitivanja i dolazi do izvjesnih kriza. To je povijest zabilježila. Ili je, pak, to s druge strane rezultat našeg osjećanja da smo sa jednim modelom i jednim načinom razumijevanja sopstvenog bića i načina kako ono egzistira u povijesti došli do kraja, iscrpili mogućnosti, što je signalizirano već odavno u mišljenju, jer ko poznaje modernu filozofiju od Ničea na ovamo, taj zna da je to pitanje dovršenosti i iscrpljenosti modela mišljenja nešto što je u filozofskoj misli potpuno prisutno i legitimno i pokušavaju se pronaći rješenja. Zbog toga je, naravno, pitanje identiteta vrlo značajno pitanje i kada sam se pripremao da o njemu pišem ja sam onda mislio šta sam to ja, šta je to na šta treba da se fokusiram. Nekim od vas je poznato da sam ja dosta napisao npr. o problemu nacionalnog identiteta nas Bošnjaka, da sam dosta napisao npr. o problemu političkog identiteta, o tom lutanju u kojem smo se mi nalazili, o tom kretanju u kome nismo znali naći pravi put, pravu formulu i izlaz. To traje 150 i više godina kod nas. A sada sam mislio da s obzirom na ono o čemu se radi ili oko čega se radi ili kako se uopće o tome misli danas u svijetu – pitanje identiteta prije svega je pitanje ljudskog identiteta, ne pitanje nekog specifičnog identiteta, nego pitanje identiteta samoga čovjeka kao takvog, jer sve naše ideje i ono što je u povijesti djelovalo - djelujuće snage - proistekle su iz nekog određenog shvatanja identiteta. I pitamo se gdje mi pripadamo, kojoj to liniji, kojoj tradiciji, kojem načinu razumijevanja sopstvenog identiteta mi pripadamo? Ja sam, naravno, sklon da prihvatim da mi pripadamo i da se naš identitet mora tražiti u svom iskonu, u onome što ga je formiralou velikoj tradiciji, istočno – mediteranskoj, koja je obilježena sa nekoliko bitnih, ključnih centara. Prvo je klasična Atena i grčka misao, drugo je Jeruzalem sa židovskom tradicijom, treće je Mekka i četvrto Rim. Šta ja hoću ovim da kažem? Koje su to bitne premise našeg povijesnog identiteta kao svijeta u kojem mi živimo, ne kao nekog lokaliteta tu definirane? U grčkoj tradiciji je definirano pitanje strukture svijeta i identiteta svih bića unutar svijeta koji je na određeni način struktuiran. To se vidi kod Platona, to se vidi kod Aristotela, s time što se, naravno, mi još uvijek bavimo pitanjem očitavanja načina kako je on tamo fiksiran. To je vrlo delikatno, složeno pitanje ezoterizma, a ja ću nešto kasnije reći zašto je to značajno. S druge strane, u jevrejskoj tradiciji je na jedan drugi način shvaćen taj unutrašnji poredak i struktura čovjeka kojega određuje i njegovu relaciju spram svijeta. Ona je shvaćena iz volje jednog apsolutnog bića – Jahove ili Jahve, koji propisuje zakone koje Mojsiju određuje, daje mu tablicu i propisuje zakon kako
mora da živi, a implicitna pretpostavka toga je da čovjek nije sukladan tom zakonu, jer zakon je apsolutan i sveobavezan. Nema u tablicama, odnosno u onome što Jahva propisuje kompromisa, nema mogućnosti niti varijanata. Dakle, implicitna pretpostavka je drugačija nego kod Aristotela ili kod Platona koji misli da je sam čovjek na neki način ipak harmonično struktuiran s obzirom na sile koje su njemu prisutne. Kod Platona, recimo, postoje ljudi koji imaju vrlinu uma, postoje ljudi koji imaju vrlinu hrabrosti, vrlinu umjerenosti, a u jednoj socijalnoj interpretaciji kod Aristotela je to, opet, vrlina sredine. Vidite, ova implicira, pak, konvenciju između Apsoluta – između Boga i jednoga morala, jevrejskog naroda koji je time, kojem je garantovano spasenje time što će se on pridržavati te konvencije, odnosno poštovati zakon. Kad se čita Stari testament onda se vidi kod knjiga proroka, kako proroci neprestano upozoravaju ljude da se ne drže obaveze i da su zbog toga prokleti, da će zbog toga stradati i stradaju. I onda u kontrastu dolazi Isa pejgamber, odnosno Isus, koji, pak, proklamuje jedan drugi princip. Postoji snaga koja je univerzalna i koja je u samome svijetu, koja je emanacija Božijeg bića i Njegove prirode, a to je ljubav. Naravno, mi znamo da je Pavle praktično formulisao principe te vjere i ona je time postal rimska vjera. Međutim, ja smatram da kad se pojavljuje Mekka, ona na neki način sintetizira ove elemente, jer se kaže da su prvo svi narodi Knjige, dakle Stari testament, Novi testament i Kuržan rade na istom. Drugo, Bog je jedan. Treće, svi ljudi koji poštuju Jednog Boga su, ustvari, isti. Dodajmo tome da se u islamu javlja i jedan pokušaj sinteze onoga što je bilo u Grčkoj i onog što je objavljeno. Dakle, dva principa samorazumijevanja čovjeka kroz jedan zakon koji je unutarnji zakon svega što postoji – to je logos i s druge strane , objavljivanje istine čovjeku od strane Boga. Dakle muslimanski mislioci počinju i pokušavaju to da povezuju. Za to je po mom mišljenju, najkarakterističniji Al-Farabi. Ja sam pokušao da ove ideje na neki način izložim, da ih artikuliram i da, da tako kažem, pokušamo odgovoriti na pitanje-šta je to naš identitet? Jer on mora biti identitet koji može izdržati kušnju različitosti. To je onda pravi identitet. Hvala
Page 1: Znakovi vremena 6 Seminar identitet
Page 5 and 6: “Islam je sistem pravde i pravič
Page 7 and 8: čovječanstva”, lažni općepriz
Page 9 and 10: nedostatak”. Zato se ne radi o Ma
Page 11 and 12: čvrsto ostala na pozicijama filozo
Page 13 and 14: Šta individua i društvo očekuju
Page 15 and 16: može riješiti socijalne probleme?
Page 17 and 18: društva sa vlastitim idenitetom pr
Page 19 and 20: na televiziji, prolazi kroz jutarnj
Page 21 and 22: Evropi i komunizam i sekularizam. Z
Page 23 and 24: Moderni i postmoderni identiteti -
Page 25 and 26: jednog znači nasilje, doveo je do
Page 27 and 28: karakteriše kombinacija produžene
Page 29 and 30: Sociološki aspekti identiteta dru
Page 31 and 32: zadobija različite forme i raznovr
Page 33 and 34: Potraga za identitetom - Ivan Cvitk
Page 35 and 36: posebne nošnje (“tefillin”) za
Page 37 and 38: odnosa rata i religioznosti. Međut
Page 39 and 40: izgovara. Po Kur’‘anu ni jedan
Page 41 and 42: eklo: izgubljena je do kritična tr
Page 43 and 44: elativizam” brane brutalna kršen
Page 45 and 46: političare ovog modela dolaze iz n
Page 47 and 48: ošnjačke nacije, koja je gotovo p
Page 49 and 50: ata nije zavisio od nje. Njen polit
Page 51 and 52: oslonjeni na granice susjednih naci
Page 53 and 54:
sebe sve političke apsurde. Proble
Page 55 and 56:
crkva igrala izrazito važnu ulogu
Page 57 and 58:
organizirano internacionlani skup n
Page 59 and 60:
džamija su osnova kulturnog i duho
Page 61 and 62:
Evropa predrasuda i budućnost mali
Page 63 and 64:
veže za povijest religije. Uostalo
Page 65 and 66:
jednovremenu potragu za određenim
Page 67 and 68:
agitovali i tražili što brži mas
Page 69 and 70:
Pitanje narodnosti u Iranu - razli
Page 71 and 72:
centralizacije vlasti bila je trans
Page 73 and 74:
slučaj nastaje konfuzija i nemoć
Page 75 and 76:
Uticaj muslimanskog pokreta za vjer
Page 77 and 78:
formalno bili za to da se ne okrnji
Page 79 and 80:
imaju. Stari Zavjet, Mojsijeva III
Page 81 and 82:
Vjera i politika - Mirsad Sinanovi
Page 83 and 84:
vriednost, jer više nije univerzal
Page 85 and 86:
“Narodne pjesme Muhamedovaca u Bo
Page 87 and 88:
Evropi potrebno je obratiti pažnju
show all

Znakovi vremena 6 - Ibn Sina

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?