You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 97 do 114 Ajanovi}, M.: Dobri vojnik [vejk u civilnom odijelu<br />
Srednjoeuropska humoristi~ka tradicija sa svojim gorkim<br />
poentama i slikanjem stvarnosti u sumornim tonovima nastavila<br />
je me|utim cvjetati {irom regije prkose}i te{koj politi~koj<br />
klimi i poku{ajima politi~kih mo}nika da zauzdaju<br />
stvarala{tvo. Dobra ilustracija cjelokupnih okolnosti pod kojima<br />
su umjetnici stvarali efektno je sa`eta u poznatoj politi~koj<br />
karikaturi Fritza Behrendta koja prikazuje komunisti~kog<br />
funkcionara kako sjede}i u svojoj fotelji govori piscu,<br />
ve} odjevenom u prugasto robija{ko odijelo:<br />
»Dajemo vam deset godina da doradite va{u knjigu u optimisti~ko-realisti~kom<br />
duhu.«<br />
Mali zahtjevi obi~nih ljudi za jednim sasvim normalnim `ivotom<br />
na kraju }e ipak posve uru{iti veliku statuu podignutu<br />
u ~ast onih koji su simbolizirali dogmatizam, dr`avni teror<br />
i druge perverzije koje se pojavljuju kad ideju slobode tuma~e<br />
oni koji prakticiraju totalitarizam. Skepti~ni umjetnici,<br />
koji su odbili vjerovati politi~kim i ideolo{kim la`ima i u<br />
svojim radovima izra`avali nevjericu i bezna|e, bili su prvi<br />
saboteri `eljezne konstrukcije takozvanog realnog socijalizma.<br />
Me|u njima su stvaraoci crtanog humora imali jednu od<br />
najistaknutijih uloga.<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
Srednjoeuropski crtani humor — umrijeti je zabavno<br />
Daljnja karakteristika srednjoeuropskog humora krajnje je<br />
non{alantna relacija prema smrti. Srednjoeuropska umjetnost<br />
uop}e, posebno humor, prema smrti se odnosi kao prema<br />
bliskom ro|aku. A to je shva}anje koje se zna~ajno razlikuje<br />
od zapadnja~ke tradicije humora. 15 Zapadnoeuropski<br />
humoristi te`e zaboraviti mra~nu ~injenicu da je smrt jedino<br />
{to je sigurno u `ivotu. Dok se u zapadnja~koj civilizaciji ~esto<br />
gaji naivna vjera da je smrt ne{to daleko (i ne{to {to se<br />
doga|a drugima), u srednjoeuropskom duhovnom naslije|u<br />
nalazimo smrt, fizi~ku i mentalnu, kao svakida{nju pojavu.<br />
»Happy end« je ne{to {to se rijetko sre}e u srednjoeuropskim<br />
umjetni~kim djelima. Ne postoji dobar kraj, postoji<br />
samo gola istina: jedini epilog `ivota je smrt. ^ovjek je ro-<br />
|enjem osu|en na smrt i to je jedino pouzdano znanje koje<br />
je ljudima dano. Ni{ta drugo. Vrijeme nikad ne stoji; ~ak i<br />
kad se ne{to {to nalikuje na »happy end« i dogodi u jednom<br />
trenutku, nakon toga ipak slijedi smrt.<br />
Pojam smrti rijetko je shva}en u religijskom smislu, tako da<br />
poslije smrti po~inje jedan novi, duhovni `ivot, bilo u raju ili<br />
paklu. Smrt ovdje nije ni{ta drugo do jedna golema crna to~ka<br />
koja ozna~ava jedan manje-vi{e dobrodo{ao kraj `ivotnih<br />
patnji. To nije ne{to ~ega se treba pla{iti, naprotiv umiranje<br />
~ak mo`e biti zabavno! Ako postoji neki `ivot poslije smrti<br />
to mo`e biti samo po`eljno. ^ak ni u paklu ne mo`e biti<br />
tako u`asno kao u obi~nom `ivotu. 16<br />
Tamne nijanse smrti oduvijek su bojile srednjoeuropski humor<br />
uklju~uju}i tu naravno i crtanu satiru, sredstvo izra`avanja<br />
koje ima bogatu tradiciju u regiji. Crte`i koji se bave<br />
samoubojstvom kao jedinim pravim odgovorom koji mali,<br />
obi~ni ~ovjek mo`e dati svjetskom zlu redovno se mogu sresti<br />
u srednjoeuropskim novinama i ~asopisima, katalozima<br />
izlo`aba i plakatima. Crte`i su to koji izazivaju smijeh od ko-<br />
102<br />
jeg se dobivaju gr~evi u `elucu jer njihovi motivi naj~e{}e<br />
obuhva}aju takve stvari kao {to su giljotina, vje{ala, robija{-<br />
nice, strijeljanja, mrtva~ke kov~ege, lisice, groblja i tome<br />
sli~no.<br />
Plakat, dizajn, karikatura i grafika s humoristi~nim sadr`ajem<br />
stvara se u regiji s velikim uspjehom ve} od devetnaestog<br />
stolje}a. Me|utim zlatno doba za tu vrstu stvarala{tva do{lo<br />
je poslije Drugoga svjetskog rata poglavito tijekom 1960-ih<br />
i 1970-ih. Srednjoeuropska grafi~ka umjetnost isti~e se svojom<br />
izra`ajno{}u, originalno{}u i sposobno{}u da na originalan<br />
na~in prenese raznovrsne poruke. Iako su slijedili internacionalne<br />
trendove poput nadrealizma ili pop-art, grafi~ari<br />
iz regije ipak su uvijek uspjeli zadr`ati vlastite originalne<br />
vizije, strast za eksperimentiranjem i svoj autenti~ni suptilni<br />
crni humor.<br />
^ini se da se mo`e izvesti zakonomjernost po kojoj produkcija<br />
karikature ili grafi~kog aforizma stoji u izravnoj suprotnosti<br />
s demokratskim razvojem u odre|enoj sredini. Takav<br />
se barem zaklju~ak name}e nakon uvida u kataloge najzna-<br />
~ajnijih festivala i izlo`bi karikature tijekom posljednjih desetak<br />
godina pro{log stolje}a; karikatura, i kvalitativno i<br />
kvantitativno, cvjeta recimo u Iranu dok je profesija karikaturist<br />
na putu da izumre u [vedskoj onako kako je nestalo<br />
jednog srodnog zanimanja — klauna. Postoje i drugi brojni<br />
primjeri koji potvr|uju da je diktatura veoma pogodan milje<br />
za razvoj crtane satire, umjetnosti koja se najbolje razvija<br />
kad je zabranjeno vo}e.<br />
U zemljama koje su pripadale takozvanom socijalisti~kom<br />
bloku izlazio je veliki broj humoristi~kih listova koji su izdavani<br />
uz dr`avnu potporu i blagoslov. Najpoznatije su Szpilki<br />
u Poljskoj, Eulenspiegel u Isto~noj Njema~koj, Dikobraz u<br />
^ehoslova~koj, Ludas Matyi u Ma|arskoj, Je` (Srbija) i Kerempuh<br />
(Hrvatska), itd. Namjena tih novina bila je da budu<br />
neka vrsta humoristi~nog ispu{nog ventila za narod i surogat<br />
za stvarnu kriti~ku raspravu u dru{tvu. Nije me|utim dopu{tano<br />
da humor dovodi u pitanje va`e}u doktrinu, ali je<br />
bilo veoma po`eljno da se »kritizira« (ili jo{ bolje da mu se<br />
ruga) konkurentski politi~ki i ideolo{ki blok ~ime su humor<br />
i satira pretvarani u obi~nu propagandu ili, rije~ima Roth-<br />
Lindberga, u vizualni sarkazam:<br />
Karikatura u dnevnim novinama, povijesno nastupa kao<br />
vizualna zabava i satiri~ni komentar. ^esto su karikaturisti~ke<br />
slike shva}ene kao oblik vizualnog humora. Me|utim<br />
u slu~aju njihove povezanosti s agitacijskim sna`nim<br />
pojednostavljivanjem s jasnom namjerom da uvrijedi i<br />
ponizi drugu stranu onda to ima malo zajedni~kog s humorom.<br />
To je tada vizualni sarkazam; u skladu sa svojim<br />
verbalnim ekvivalentom jedan oblik pseudohumora, namijenjena<br />
kamufliranju napada. 17<br />
Djelovati unutar tvrdih dr`avnodirigiranih ograni~enja koja<br />
su humoru bila nametnuta predstavljalo je frustriraju}e iskustvo<br />
za najve}i broj humoristi~kih crta~a. Razumije se da je<br />
bavljenje satirom nosilo velike rizike pa su oni koji su crtali<br />
smije{ne figurice bili stalni kandidati za zatvor. Stoga su najbolji<br />
karikaturisti, umjesto da stalno balansiraju na tankoj<br />
`ici izme|u dopu{tenog i zabranjenog, bje`ali u apstrakciju.
Change language