24/2000 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (2000), br. 24, str. 129 do 142 Turkovi}, H.: Funkcija stilisti~kih otklona
to~ka promatranja i sada njega promatra s visine njegove glave, ali
njegove sugovornike obuhva}a s blagog gornjeg rakursa. Kad {ef sjedne,
to~ka promatranja se opet spusti na razinu glava ljudi koji sjedne.
Ovo vezivanje akcijske razine uz jedan lik ujedno upozorava na razmjerno
ve}u va`nost ovoga lika u odnosu na druge. Dakako, akcijska
razina jest ona razina na kojoj se odvija klju~na akcija, pa kad je po
srijedi, primjerice, akcija vezana uz ruke (npr. baratanje pi{toljima)
akcijsku bi razinu odre|ivao raspon bitnih polo`aja ruku pri baratanju.
A opet, pri pra}enju op}e tjelesne akcije (npr. pri potjeri) akcijska
je razina »debela«, tj. odre|uje je ukupni okomiti raspon tijela u akciji.
Govorimo o »razini« zato jer raskadriravanje takvih zbivanja te`i
ostati unutar dane razine: razgovor pratimo po ravnini koja presijeca
glave u razgovoru (pa ako su glave nejednake visine, onda je i akcijska
razina kosa, pa se pri komplementarnom raskadriravanju polo`aj
to~ke promatranja mo`e dr`ati te kose ravnine — kad se snima sa
strane vi{eg lika snima se iz blagog gornjeg rakursa, a kad se snima sa
stajali{ta ni`eg lika s blagog donjeg rakursa). Ili, ako se prati »debela«
razina akcije, tada promatranje pri pra}enju akcije mo`e varirati u rakursima,
ali tako da ostane unutar »{irine« akcijskog prostora (tj. da
se ne nalazi vi{e od glava sudionika, niti ni`e od njihovih nogu). Ponavljam,
to nije »`eljezna norma«, niti je ~ak »normom«, nego tek preferencijom.
6 Me|u neverbalne regulatore razgovorne komunikacije (one licem u
lice) idu, primjerice mimi~ki izrazi (usmjerenja i vezivanja pogleda,
orijentacija i nagib glave, pomaci obrva i ~ela, osobiti potezi ustima),
postura i orijentacija tijela (nagutost ili zavaljenost, bo~na ili frontalna
orijentacija, uko~enost ili opu{tenost tijela, pokreti tijelom tijekom
razgovora), gestikulacija (pokreti rukama), prostorni razmaci i orijentacije
(bliza ili daleki) i uzajamna koordinacija svega toga, odnosno
koordinacija (ritmi~ka smjena) svega toga kod oba sugovornika (usp.
Argyle 1969.; Harper i dr. 1978., Hinde 1972., Morris 1979.).
7 Ne mogu se dovoljno naupozoravati na va`nu razliku izme|u okvira
i izreza. Okvir razgrani~uje filmsku sliku od ostatka kina (od ostatka
platna na koji se projicira filmska slika), dijela prostora u kojem gledamo
film a koji je nefilmski, ne pripada filmu. Izrez, me|utim, razgrani~uje
tek vidno polje filmskog prizora, tj. podru~je filmskog prizora
koji se vidi od njegova dijela koji je izvan vidnog polja (off prostor;
izvanvidni prostor), ali se podrazumijevano nadovezuje na onaj
dio koji se vidi. Izrez je dakle »unutarfilmska« ~injenica, on razgrani-
~uje ono {to je inherentno filmu (filmski prizor), razgrani~uje ga na
dio koji se trenutno vidi i dio koji se trenutno ne vidi (ali se podrazumijeva,
zami{lja ili pamti, i uzima kao nadovezuju}i na onaj koji se
vidi), dok je okvir »izvanfilmska« ~injenica — tek uputom o tome
»gdje se nalazi« film u danoj prostoriji.
Bibliografija
Aitchison, Jean, 1987. (1978.), Linguistics, London: Hodder and
Stoughton Ltd.
Argyle, Michael, 1969., Social Interaction, London: Methuen
and Co. Ltd.
Bateson, Gregory, 1973., Steps to an Ecology of Mind. New York:
Granada Publ.
Bierwisch, Manfred, 1970. (1965.), ’Poetics and Linguistics’, u:
D. C. Freeman, ed., 1970., Linguistics and Literary Style,
New York: Holt, Rinehart and Winston, Inc.
Brown, Gillian i George Yule, 1983., Discourse Analysis, New
York: Cambridge U. P.
Dubois, J., F. Edeline, J.-M. Klinkenberg, P. Minguet, F. Pire, H.
Trinon, 1981. (1970.), A General Rhetoric, Baltimora: The
John Hopkins U. P.
Enkvist, Nils Erik, 1973., Linguistic Stylistics, The Hague: Mouton
Geduld, H. M. i Ronald Gottesman, 1973., An Illustrated Glossary
of Film Terms, New York: Holt, Reinhart and Winston,
Inc.
Goffman, Erving, 1974., Frame Analysis, New York: Harper and
Row
Grice, H. P., 1987. (1967.), »Logika i razgovor«, u: Mi{~evi}, Potr~,
ured., 1987., Kontekst i zna~enje, Rijeka: Izdava~ki centar
Rijeka
Harper, R. G., A. N. Wiens, J. D. Matarazzo, 1978., Nonverbal
Communication: The State of the Art, New York: John Wiley
and Sons
Harrington, John, 1973., The Rhetoric of Film, New York, Montreal,
London, Sydney: Holt, Rinehart and Winston, Inc.
Hinde, Robert A., ured., 1972., Non-Verbal Communication,
New York: Cambridge U. P.
Jakobson, Roman, 1960., ’Linguistics and poetics’, in: T. A. Sebeok,
ed., Style in Language, Cambridge, Massachusetts: The
MIT Press
Konigsberg, Ira, 1987., The Complete Film Dictionary, New
York and Scarborough, Ontario: New American Library
Locher, J. L., 1974., The World of M. C. Escher, New York: Harry
N. Abrams, Inc., Publishers
McFarland, David, ured., 1987., The Oxford Companion to Animal
Behaviour, New York: Oxford U. P.
Morris, Desmond, 1979. (1977.), Otkrivanje ~oveka kroz gestove
i pona{anje (Manwatching; prev. s engleskog na srpski
Aleksandar Sa{a Petrovi}), Beograd: Jugoslavija
Mukaûovsky, 1986., Struktura pesni~kog jezika, Beograd: Zavod
za ud`benike i nastavna sredstva
Polanyi, M. i H. Prosch, 1975., Meaning, Chicago: The University
of Chicago Press
Tannen, Deborah, ured., 1993., Framing in Discourse, New York,
Oxford: Oxford U. P.
Turkovi}, Hrvoje, 1986., Metafilmologija, strukturalizam i semiotika,
Zagreb: Filmoteka 16
Turkovi}, Hrvoje, 1993., ’Metakomunikacijska regulacija komunikacije’
(’Metacommunicational regulation of communication’),
Knji`evna Smotra, No. 90, Vol. XXV, 1993; Zagreb: Hrvatsko
filolo{ko dru{tvo
Turkovi}, Hrvoje, 1995., ’Teorija otklona’ (’Theory of deviation’),
in: @. Ben~i} i D. Fali{evac, ur., Tropi i figure, Zagreb:
Zavod za znanost o knji`evnosti
Turkovi}, Hrvoje, 2000. (drugo izdanje), Teorija filma. Prizor,
monta`a, tematizacija, Zagreb: Meandar
142
Hrvatski filmski ljetopis 24/2000.