24/2000 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (2000), br. 24, str. 143 do 157 Paulus, I.: Alfi Kabiljo...
Bilje{ke
1 Citati prema: programskoj knji`ici CD-a Jalta, Jalta, Suzy/Orfej,
1998.
2 Martin~evi}, Jagoda, Vjesnik, cit. prema: programskoj knji`ici CD-a
Jalta, Jalta, Suzy/Orfej, 1998.
3 [krabalo, Ivo, 1998, 101 godina filma u Hrvatskoj, Zagreb: Nakladni
zavod Globus, str. 388.
4 [igir, Mirjana, 16. i 17. XI. 1975, Praizvedba »Selja~ke bune«, Vjesnik,
str. 3.
5 Film po~inje lovom, ali plemstvo na ~elu s Franjom Tahijem ne lovi
veprove i jelene nego kmeta Juru ^ekola koji je uhva}en u {umi dok
je krao gljive.
6 Cithara octochorda je tiskani zbornik latinskih i hrvatskih crkvenih
napjeva, objavljen u tri izdanja: 1701. u Be~u, 1723. u Be~u i 1757.
u Zagrebu.
7 [krabalo, Ivo, ibid, str. 378.
8 [krabalo, Ivo, ibid, str. 397.
9 S obzirom na na~in na koji je glazba u sceni u dvori{tu izvedena, pojava
glavne teme paralelno s pojavom Banovi} Strahinje mo`e se shvatiti
kao »namjerna« slu~ajnost — skladatelj je stavlja u usta nevidljivog
prizornog svira~a okarine koji je do tog trenutka doista improvizirao
na svom instrumentu. Me|utim, s obzirom na glazbeni sadr`aj,
pojava glavne teme uz pojavu Strahinje dobiva lajtmotivi~ki karakter,
pa bi se od tog trenutka glazba mogla smatrati popratnom, a ne vi{e
prizornom (naro~ito zbog toga {to svira~a okarine doista nikada ne
vidimo u prizoru). Ista }e se svirka okarine s glavnom temom kao
glazbenim sadr`ajem pojaviti u sceni u kojoj An|a i Strahinja, nakon
svih strahota u turskom logoru, zajedno ja{u prema svom razorenom
domu (broj je doslovno prenesen — u partituri je ozna~eno da je broj
3 /Strahinja u dvori{tu/ jednak broju 50 /An|a i Strahinja na konju/).
No ovdje znamo da je mala vjerojatnost da netko sjedi na livadi ili je
skriven u nekom grmu te svira okarinu, pa niti ne pomi{ljamo na mogu}u
prizornost glazbe.
10 Turska okrutnost je, prema redatelju Mimici, samo izvanjska stvar.
Naime, kada se Alija nalazi u svom {atoru, skriven od pogleda svojih
vojnika i ostalih Turaka, pokazuje se da je iznimno osje}ajan ~ovjek.
Njemu, na primjer, nabijanje brata Abdulaha na kolac, koje je sâm naredio
po{tuju}i turske zakone, pada — ~ini se — te`e nego njegovoj
(i Abdulahovoj) majci i ostalim Turcima.
11 Lik Banovi}a Strahinje prikazan je negdje na sredini izme|u dvaju
kultura. On je vitez koji `ivi na samoj granici s Turcima, pa mu njihovi
obi~aji, kao niti obi~aji vlastitog naroda, nisu strani. Stoga je upravo
on jedini koji }e biti prvi u`asnut {to ga srpski dvorjanici podsje-
}aju na zakon da vlastitoj `eni mora iskopati o~i. Me|utim, na kraju
filma, zamalo }e izvr{iti stra{nu kaznu da bi se u posljednji ~as predomoslio:
»Dra`a mi je njezina gre{nost nego va{a svetost«. (No i to je
tuma~enje relativno: naime, o Banovi} Strahinji ima nekoliko narodnih
pjesama — prema jednima Strahinja opra{ta svojoj `eni grijeh,
dok je u drugima doista ka`njava va|enjem o~iju.)
12 U brojevima 43. i 44. jedini su instrumenti sintesajzer i grand cassa.
U broju 45. pridru`uje im se gong s uputom da udaraljka{ treba izvesti
»duboki vergl s debelim filcom« — {to pokazuje skladateljevu namjeru
da stvori melodijski neraspoznatljiv zvuk. Takva instrumentacija
(sintesajzer, grand cassa i gong) ostaje jednaka i u broju 46. U broju
47. skupini instrumenata pridru`uje se bas block flauta i takav instrumentalni
sastav ostaje do kraja borbe Alije i Strahinje. Dakle, finalni
instrumentalni sastav ~ine: sintesajzer, grand cassa, gong i bas
block flauta kojoj je ve} u broju 47. dana uputa da svira »najdublji dr-
`ani ton«, tj. da se uklopi u prisutno zvukovlje kao sastavni dio efekta,
a ne kao zasebni melodijski instrument.
13 Gligo, Nik{a, 1987., Problemi Nove glazbe 20. stolje}a: Teorijske
osnove i kriteriji vrednovanja, Zagreb: Muzi~ki informativni centar
Koncertne direkcije Zagreb, str. 78.
14 »Cluster-Komposition« je tehnika koja se »uglavnom sastoji od raznolikih
mogu}nosti strukturiranja i artikulacije iz gustih, kromatski ispunjenih
zvukova, tako|er i iz tonskih clustera, koji }e se, poput nepomi~nih
stanja mogu}e iznutra protresenih unutarnjim gibanjima, u
svojim se cjelinama kona~no mi~u}i ili izgra|uju}i ili ru{e}i, naposlijetku
uvu}i u odre|enu glazbenu formu.« (Ligeti, György, 1966., Die
Orgel sprengt die Tradition, Melos, 33, 10, str. 311, cit iz: Gligo, Nik-
{a, ibid, str. 78.)
15 [krabalo, Ivo, ibid, str. 400.
16 Gligo, Nik{a, ibid, str. 78.
17 Usp: Gligo, Nik{a, ibid, bilje{ka 3, str. 192.
18 Kova~evi}, Kre{imir, 1963, Tarantella, u: Muzi~ka enciklopedija, ur:
Josipa Andreis, Zagreb: Jugoslavenski Leksikografski Zavod, sv. II,
str. 699.
19 Isti ples harmonika{ svira i u sceni u kojoj seljaci, po padu Italije,
plja~kaju Grginu ku}u. Tonalitetna glazba je ponovno suprotna slici,
ali je sada prizorna pa ne djeluje tako sna`no kao {to djeluje pro{ireni
tonalitet u sceni s ~etnicima i ~erkezima.
Bibliografija
Dedi}, Arsen, 1986., Kabiljo, Alfi, u: Filmska enciklopedija, 1 ur. dr. A. Peterli}, Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav
Krle`a«, str. 649.
Gligo, Nik{a, 1987., Problemi Nove glazbe 20. stolje}a: Teorijske osnove i kriteriji vrednovanja, Zagreb: Muzi~ki informativni centar
Koncertne direkcije Zagreb, str. 78. i 192.
Kabiljo, Alfi, Bilje{ke za film Selja~ka buna 1573., popis glazbenih brojeva po rolama, rukopis
Kabiljo, Alfi, Bilje{ke za film Selja~ka buna 1573. II, skladateljevi prigovori postavljanju glazbe uz sliku (upu}ene redatelju), pisano
pisa}om ma{inom
Kova~evi}, Kre{imir, 1963, »Tarantella«, u: Muzi~ka enciklopedija, ur: Josipa Andreis, Zagreb: Jugoslavenski Leksikografski Zavod,
sv. II, str. 699.
Martin~evi}, Jagoda, »Pravi doma}i musical!«, Vjesnik, cit. prema: programskoj knji`ici CD-a Jalta, Jalta, Suzy/Orfej, 1998.
[igir, Mirjana, 16. i 17. XI. 1975., »Praizvedba ’Selja~ke bune’«, Vjesnik, str. 3.
[krabalo, Ivo, 1998., 101 godina filma u Hrvatskoj, Zagreb: Nakladni zavod Globus
156
Hrvatski filmski ljetopis 24/2000.