You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 129 do 142 Turkovi}, H.: Funkcija stilisti~kih otklona<br />
5. Metakomunikacijske regulacije u dugoro~nim,<br />
zapisno temeljenim, priop}enjima<br />
Neki se aspekti metakomunikacijske regulacije razgovora —<br />
oni »uokvirava~ki« — mogu otkriti i u transsituacijskim i dugoro~nim<br />
tipovima komunikacija, onima {to se temelje na<br />
zapisima — poput pisanih tekstova, filmova, glazbenih zapisa,<br />
slika, kipova itd. (usp. Turkovi} 1993.; Turkovi} <strong>2000</strong>:<br />
54)<br />
Na primjer, u filmu se mo`e razlikovati ~etiri op}enita skupa<br />
metakomunikacijskih signala, a svaki od njih, i svi zajedno,<br />
omogu}uju komunikatorima da samu komunikaciju (komunikacijsko<br />
zbivanje, komunikacijsko pona{anje — projiciran<br />
film) razlikuju od nekomunikacijske okoline (od kinookru`ja)<br />
ili od drugovrsnih komunikacija u okolini (npr. razgovora<br />
ljudi u kinu, mogu}e reklame na video-monitorima...).<br />
Evo njihova spiska (usp. Turkovi} 1986: 30-34; Filmska encilopedija:<br />
»metakomunikacijski signali«, 1990.):<br />
Prostorni razgrani~iva~i. Kako je svako priop}enje (filmsko<br />
djelo) nekako prostorno locirano u komunikatorovom prostoru,<br />
klju~no je znati koji je to dio ambijenta koji pripada<br />
priop}enju a koji mu ne pripada, tj. nije priop}enjem nego<br />
nekomunikacijskim okru`enjem. U svakom zapisnom priop-<br />
}enju postoje prostorni razgrani~iva}i ili proksemi~ki signali<br />
koji na to djelotvorno upu}uju. U filmu je rije~ o okviru<br />
filmske slike koji prostorno razgrani~uje polje filmske slike<br />
(filmsko polje; polje filmskog prikazivanja) od kino-okolice<br />
(realnog prostora kina)u kojoj se filmska slika projicira. (Ta<br />
se granica tipi~no sastoji od jakog svjetlosnog kontrasta i popratnog<br />
kromatskog kontrasta izme|u podru~ja filmske slike<br />
i okolnog podru~ja ekrana i kina). 7 U slu~aju pisanog teksta,<br />
poput ovog kojeg ~itate, granica izme|u pisanog teksta<br />
i bijelih margina jest takav razgrani~iva~, a u slu~aju razgovorne<br />
razmjene prostorni je razgrani~iva~ osobita prostorno<br />
vezana sinkronizacija pona{anja i uzajamne pa`nje.<br />
Temporalni razgrani~iva~i. Kako postoje priop}enja koja se<br />
sekvencijski nude (tzv. sekvencijalna priop}enja), dakle vremenski<br />
su raspore|ene, za uspjeh komunikacije va`no je<br />
znati kad je zapo~elo klju~no priop}enje i kad je zavr{ilo.<br />
Zato postoje temporalni razgrani~iva~i ili kronografski signali<br />
(»okvir« izlaganja) koji signaliziraju po~etak komunikacijskog<br />
doga|aja (po~etak priop}enja) i njegov zavr{etak.<br />
U slu~aju filma, po~etak filma je obilje`en tipi~no klju~nim<br />
svjetlosnim i zvu~nim promjenama u kinodvorani (zamra~enju<br />
kino-svjetala, uti{anju i potpunom nestajanju kino-glazbe)<br />
uz pojavu svjetlosne projekcije na ekranu kina, rutiniziranim<br />
slijedom »predigra« (reklama narednog filma, indikacijama<br />
zvu~nog sustava dvorane), i potom pojavom za{titne<br />
naslovnice distribucijskog poduze}a i proizvodne ku}e. Zavr{etak<br />
frilma najavljen je tipi~no pojavom teksta »Kraj«<br />
(»The End«), potom paljenjem svjetla u kinodvorani i, eventualno,<br />
prebacivanjem s filmske glazbe na dvoransku. Kad je<br />
u pitanju knjiga, korice knjige, kao i najavne i odjavne stranice<br />
knjige slu`e kao svojevrsni temporalni razgrani~iva~i, a<br />
kad je u pitanju razgovorna situacija onda postoje pravi pona{ala~ki<br />
rituali uspostavljanja komunikacijskog dodira i<br />
usmjerenja i njegove odjave.<br />
138<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
Tvarni razgrani~iv~i. Tipi~na priop}enja su tvarno ukotvljena<br />
— imaju svojeg materijalnog nositelja — svoj »medij«. Pri<br />
komunikaciji je va`no znati koji je aspekt tvarnosti s kojom<br />
smo su~eljeni priop}ajno relevantan, tj. »medijski«, a koji<br />
nije, koji pripada nekomunikacijskoj okolici, »podlozi«. Tipi~no,<br />
komunikacijski je »medij« ograni~ene tvarne vrste a<br />
nudi bogate zamjedbene do`ivljaje, pa ga nije te{ko lokalizirati<br />
u okolici koja je tipi~no tvarno raznolika a zamjedbene<br />
razlike vezane su uz razli~itosti u nose}im tvarima. Na primjer,<br />
u slu~aju filma, sustavne razlike izme|u teksture prostorno<br />
ograni~ene svjetlosne refleksije (ili svjetlosne emisije<br />
s TV ekrana) i teksture platna na koje pada svjetlo, odnosno<br />
teksture zidova koji okru`uju ekran mo`e se shvatiti kao<br />
tvarni razgrani~iva~ ili teksturalni signal koje je tvarno podru~je<br />
»filmski konstitutivno« a koje nije, odnosno koje je<br />
podru~je filmsko-relevantnih teksturnih varijacija (igra svjetlosti<br />
i sjenki u slu~aju filmske slike) a u razlici spram podru~ja<br />
filmski irelevantnih teksturnih varijacija u pozadini i<br />
okolici filmske slike. Teksturni razgrani~iva~ knji`evnog djela<br />
jest razlika teksture slovnog otiska od teksture papira na<br />
kojem je otisnuto, odnosno teksture papira od teksture pozadine<br />
na kojoj se papir nalazi. U razgovornom slu~aju teksturni<br />
je signal osobita vokalnost razgovora koja ga jasno odvaja<br />
od drugih zvukova okoline.<br />
Strukturalno-izlaga~ki razgrani~iva~i. Ono {to izdvaja priop-<br />
}enje od njegove okolice nisu samo ovi globalni razgrani~iva~i<br />
nego i sama osobita strukturiranost priop}enja — jer je<br />
ona tipi~no razli~ita od strukturiranosti okoli{a u kojem se<br />
priop}enje javlja i time upu}uje na ~injenicu da je posrijedi<br />
ba{ komunikacijska, a ne kakva druga~ija pojava. U slu~aju<br />
filma jedan takav strukturalni signal je oblik izreza (pravilan<br />
pravokutnik kao izdvajatelj »vidnog polja«, {to je posve razli~ito<br />
od »`ivog« vidnog polja pogleda gledatelja), takvim<br />
su pokreti to~ke promatranja (promatra~ki pomaci) koji sugeriraju<br />
pomicanje promatra~a, a sam gledatelj koji je ujedno<br />
promatra~ filmskih prizora vi{e-manje nepokretno sjedi<br />
u stolici kina (to~ka promatranja je disocirana od tijela gledatelja;<br />
usp. Turkovi} <strong>2000</strong>: 63-65), a s tim su u vezi i monta`ni<br />
prijelazi koji podrazumijevaju skokovite promatra~ke<br />
promjene bez obzira na stati~no stanje gledatelja. I sli~no. U<br />
slu~aju knjige takvim su signalom sve sustavne razlike i poredak<br />
koji nalazimo u tisku: razlike izme|u slova, rije~i, re-<br />
~enica, paragrafa, poredak svega toga i dr. Sav ovaj tiskarski<br />
poredak ograni~en na baratanje malim brojem otisnutih slova<br />
omogu}uje nam da prepoznajemo tekstualni zapis ~ak i<br />
onda kad smo suo~eni s posve nepoznatim pismom i jezikom.<br />
U razgovornoj komunikaciji komunikacijsku strukturu<br />
indicira fonemsko-foneti~ka i intonacijska strukturiranost<br />
govora (~ak i kad ga ne razumijemo razabiremo ga kao »govor«<br />
a ne naprosto »glasanje«).<br />
Ali, gdje je tu mjesto stilizacijama i vrsti regulacija koje smo<br />
opisali prije ovog poglavlja<br />
6. Otkloni kao metadiskurzni signali<br />
Iako su Bateson i Goffman umjesno isticali va`nost op}enitih<br />
»uokviravaju}ih« postupaka, reguliranje komunikacije<br />
nije ograni~eno samo na apriorna razlikovanja komunikacijskog<br />
zbivanja od drugih okru`uju}ih zbivanja — i sam tijek
Change language