You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 76 do 93 Filmski repertoar<br />
vojsku ili ima o njoj najminimalnijeg<br />
pojma zna da u takvim slu~ajevima najkasnije<br />
tre}i hitac sigurno poga|a. S<br />
druge strane Amerikancima sve uspjeva<br />
iz prvog poku{aja: njihov torpedo iz<br />
prve poga|a njema~ku podmornicu na<br />
po~etku filma, njihov palubni top iz<br />
prve (iaka je re~eno da je to »vrlo te-<br />
`ak, ali ne i nemogu}« hitac) poga|a<br />
radiokabinu njema~kog razara~a i naposljetku,<br />
njihov jedini torpedo lako-<br />
}om uni{ti razara~ jer nesposobni Nijemci,<br />
o ~emu uostalom svjedo~i ~itav<br />
film pa se, je li, ne mo`e predbaciti neuvjerljivost,<br />
nisu uspjeli izvesti manevar<br />
kojim bi izbjegli smrtonosni projektil.<br />
Da su isti manevar trebali izvesti<br />
Jenkiji, sigurni smo da bi uspjeli, i to<br />
koliko god puta treba. Jedan jedini put<br />
~inilo se da }e autori filma odati priznanje<br />
Nijemcima, kad lik kojeg igra<br />
Harvey Keitel prilikom, ~ini se, uspje{-<br />
nog zaranjanja na maksimalnu dubinu<br />
fascinirano ka`e »kako [vabe znaju napraviti<br />
dobar brod«; me|utim trenutak<br />
poslije podmornica popu{ta dubinskom<br />
pritisku i voda po~ne prodirati i<br />
{ikljati na sve strane. Poruka je jasna:<br />
nema {anse da [vabe mogu biti u ne-<br />
~em bolji od nas Amera.<br />
Osim {to je uvredljivo, rasisti~ki diskriminantan,<br />
film je i krajnje neuvjerljiv,<br />
nerijetko priglup, {to je jasno i iz prethodno<br />
navedenog, a mo`e se prisna`iti<br />
i likom zarobljenog zapovjednika njema~ke<br />
podmornice. Taj zlikovac u nekoliko<br />
navrata sabotira napore ameri~ke<br />
posade i bilo bi sasvim logi~no da je<br />
u datim uvjetima prilikom prvog otkazivanja<br />
poslu{nosti likvidiran. Ali ne,<br />
dobri Amerikanci to u~ine tek kad je<br />
stvar prevr{ila svaku mjeru, pri ~emu<br />
likvidacija nije racionalna odluka nego<br />
posljedica ’opravdanog gnjeva’ jednog<br />
od njih. Ina~e lik njema~kog zapovjednika<br />
samo je jedan od elemenata artificijelne<br />
dramaturgije filma, koja je po<br />
starom holivudskom obi~aju napumpana<br />
do silnih razmjera i ispunjena hrpom<br />
zbivanja koja nemaju nikakve<br />
veze sa stvarnim doga|ajima. No to je<br />
najmanja mana ovog inferiornog djelca<br />
o ameri~koj superiornosti, koje kao neobvezan<br />
entertainment istina mo`e zabaviti,<br />
ali prije svega politi~ke neosvje-<br />
{tene gledatelje, pogotovo ako su skloni<br />
energi~noj filmskoj akciji ili ih odu-<br />
{evljavaju podmornice. Jer ako ne{to u<br />
ovom filmu bar ne{to vrijedi, to je daj-<br />
88<br />
d`estirani prikaz podmorni~kog djelovanja.<br />
Damir Radi}<br />
PRAVA PRI^A / THE<br />
STRAIGHT STORY<br />
SAD, Francuska, 1999. — pr. Asymmetrical Productions,<br />
CiBy <strong>2000</strong>, Le Studio Canal+, Les Films Alain<br />
Sarde, The Picture Factory, The Straight Story,<br />
Inc., Walt Disney Productions, Neal Edelstein, Alain<br />
Sarde, Mary Sweeney, izv. pr. Pierre Edelman, Michael<br />
Polaire. — sc. John Roach, Mary Sweeney, r.<br />
David Lynch, d. f. Freddie Francis, mt. Mary Sweeney.<br />
— gl. Angelo Badalamenti, sgf. Jack Fisk, kgf.<br />
Patricia Norris. — ul. Richard Farnsworth, Sissy<br />
Spacek, Everett McGill, John Farley, Kevin P. Farley,<br />
Jane Heitz, Joseph A. Carpenter, Donald Wieggert.<br />
— 111 minuta. — distr. Discovery.<br />
Za ve}inu gledatelja najbizarnije u posljednjem<br />
Lynchovu filmu upravo je<br />
pomanjkanje bizarnosti. Naime, {to<br />
re}i za autora koji je cijelu svoju poetiku<br />
utemeljio na tom na~elu, te iznenada<br />
napravio radikalan rez snimiv{i<br />
»normalnu« dramu u kojoj nema ni traga<br />
ekstravagantnim stilskim i narativnim<br />
rje{enjima Prava pri~a iznimno je<br />
jednostavan film odmjerenog ritma i<br />
impresivne fotografije, odli~nih glumaca<br />
i dopadljivog scenarija. Rije~ je Alvinu<br />
Straightu (sjajni Richard Farnsworth),<br />
73-godi{njem farmeru koji iz<br />
prkosa prema starosti, ali i zbog `elje<br />
da pred smrt rije{i neke nerije{ene probleme,<br />
odlu~i na kosilici za travu odvoziti<br />
tristotinjak milja kako bi posjetio<br />
svog bolesnog brata (Harry Dean Stanton).<br />
Te{ko je re}i tko bi jo{ osim Lyncha uspio<br />
u ovako jednostavnu pri~u unijeti<br />
toliko poetike i redateljskog umije}a.<br />
Film je naprosto pravi u`itak za gledanje,<br />
~emu poma`u sjajna fotografija i<br />
nenametljiva re`ija kojoj je svrha skrenuti<br />
pozornost k pri~i, a ona je ovdje<br />
gotovo postmoderna varijanta one epske.<br />
Naime, ova (kako su to kriti~ari<br />
ve} naglasili) »oda `ivotu« i nije drugo<br />
negoli nova verzija starog ameri~kog<br />
mita o fizi~kom otkrivanju i osvajanju<br />
prostora, upoznavanja novih krajeva i<br />
ljudi. I dok u klasi~nom filmu onda{-<br />
njega doba putnike ~ine kauboji, a<br />
osvaja se teritorij i zemlja ukradena Indijancima,<br />
ovdje je rije~ o starcu koji<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
na kraju svog `ivota ponovno otkriva<br />
zemlju kao metaforu `ivota i vje~nog<br />
kretanja (kod Lyncha je ~est motiv autoceste).<br />
80-godi{nji Farnsworth sjajan<br />
je glumac, a njegova fizionomija priziva<br />
u sje}anje stare glumce »klasi~nog«<br />
razdoblja.<br />
U ~emu je, dakle, poenta Zbog ~ega je<br />
Lynch nakon svega odlu~io snimiti<br />
upravo takav film Prije svega, trebalo<br />
ga je prevesti doslovno kao Istinitu pri-<br />
~u (kao npr. u francuskoj verziji), ili<br />
pak izravnu. Nakon svih onih bizarnih<br />
likova, kao i tematiziranja mra~ne i potisnute<br />
strane ameri~kog dru{tva, do{lo<br />
je do zasi}enja nakon kojeg se nije moglo<br />
dalje bez opasnosti prelaska u vizualni<br />
i pripovjedni manirizam. Logi~an<br />
je bio povratak iskonskoj naraciji i poku{aju<br />
revitalizacije dotad zaboravljenih<br />
ili nestalih vrednota. Sumoran i bizaran<br />
(groteskan, morbidan...) pristup<br />
zamijenjen je iskrenim, gotovo infantilnim<br />
divljenjem spram izravnosti i neposrednosti.<br />
U tom smislu ovaj film<br />
odudara i od svih ostalih, trenutno vladaju}ih<br />
normativa koji filmski medij<br />
do`ivljavaju kao mjesto vizualnog i financijski<br />
isplativog spektakla — ~ini se<br />
da novijim generacijama vi{e i nije va`no<br />
ispri~ati pri~u, ve} atraktivno{}u i<br />
provokativno{}u privu}i gledatelje. Jer,<br />
zaboga, koga bi danas u eri tinejd`erskih<br />
komedija privukao film o penzioneru<br />
koji na kosilici za travu ponovno<br />
(za na{e zakr`ljale o~i) otkriva svijet i<br />
ljude koji ga okru`uju<br />
Ovdje je posrijedi radikalni obrat —<br />
upravo toplinu, neposrednost i iskrenost<br />
ovoga filma do`ivljavamo kao ne-<br />
{to bizarno, tj. ono {to bi trebalo biti<br />
samorazumljivo pokazuje nam se velikom<br />
enigmom. Ovaj je motiv briljantno<br />
razradio kultni filozof Slavoj @i`ek<br />
koji se nedavno u jednom tekstu odva-<br />
`io usporediti Lynchov film s Minghellinim<br />
Talentiranim g. Ripleyem. On ondje<br />
pokazuje kako je za dana{nje gledatelje<br />
prora~unatost i hladno}a glavnog<br />
junaka Patricije Highsmith prednost i<br />
vrlina, a neposrednost i prostodu{nost<br />
Lynchova farmera zapravo mana i nedostatak.<br />
Stoga je novi Lynchov film<br />
(gledano s te strane) uistinu bizaran, jer<br />
prikazuje jednu sasvim obi~nu i ni po<br />
~emu posebnu situaciju! Pri~a je uistinu<br />
vrlo jednostavna, ali ovaj veli~anstveni<br />
povratak naraciji i poigravanju sa sim-
Change language