You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 97 do 114 Ajanovi}, M.: Dobri vojnik [vejk u civilnom odijelu<br />
Njihova mnogozna~na linija sadr`avala je mnogo vi{e od pukog<br />
tuma~enja aktualne situacije. U sjeni svakodnevice ispunjene<br />
agitacijom, propagandom i humorom u slu`bi ideologije<br />
i re`ima, razvijao se inteligentni likovni aforizam koji je<br />
svojim crnim i apsurdnim idejama poga|ao veliku politi~ku<br />
la` pravo me|u o~i. Apsurdnim i apstraktnim kamufliran je<br />
stvarni cilj ovih crte`a: demaskiranje nehumanih dru{tvenih<br />
mehanizama u politi~kom sistemu ~ija je slu`bena ideologija<br />
proklamirala svijetlu vje~nost, ali je u stvarnosti stvorila<br />
kratkotrajnu patnju u mraku.<br />
Pesimisti~ni crta~i ismijavali su la`ni optimizam. Njihov je<br />
junak postao zbunjeni mali ~ovjek koji se pretvara da ne razumije<br />
nepostojanje logi~ne povezanosti izme|u svakodnevnog<br />
horora kojem je izlo`en i sveop}eg uspjeha i sre}e o kojima<br />
su brujali partijski kontrolirani mediji i socrealisti~ka<br />
umjetnost.<br />
[vejk nije vi{e bio vojnik, on je, odjeven u civilno odijelo,<br />
po~eo postavljati nezgodna pitanja koja se nisu bavila revolucijom<br />
i svijetlim perspektivama, ve} `alosnim stanjem u<br />
njegovu d`epu, tanjuru i du{i. Odgovori do kojih je dolazio<br />
bili su nelogi~ni, apsurdni i i{~a{eni. On je stajao usred ideolo{ke<br />
magle i parodirao svoju situaciju i samog sebe, predod`bu<br />
o ~ovjeku kao proklamiranoj »najve}oj vrijednosti«<br />
dru{tva, dok je u stvarnosti ta »vrijednost« bila obi~na bokserska<br />
vre}a za nezasitnu i brzomno`e}u birokratsku ma{ineriju.<br />
Apstraktne karikature slikale su »realsocijalizam« kao teatar<br />
apsurda gdje ni{ta nije mogu}e i sve je nemogu}e. Sve {to je<br />
~ovjek mogao vidjeti bio je okvir za veliku iluziju smi{ljenu<br />
da prevari narod. Mali obi~ni ~ovjek je tako postao pobunjenik<br />
protiv politi~kih i ekonomskih vlastodr`aca time {to je<br />
na vlastitom primjeru pokazao sav pesimizam, bezna|e i besmisao<br />
stvoren u »najboljem i povijesno kona~nom dru{tvenom<br />
sustavu«. Poop}en sredstvima karikature taj ~ovje~uljak,<br />
~iji je jedini ideal obi~nost i normalitet, postao je prototip<br />
kontrarevolucionara u dru{tvu »permanentne revolucije«.<br />
Oko njegova vrata bila je svezana om~a, ali na licu je i dalje<br />
stajao ironi~an osmijeh.<br />
Pesimisti~an pogled na `ivot posredovan na na~in srednjoeuropskog<br />
crnog humora pokazao se iznimno efektan model<br />
pomo}u kojeg su se mogli ~uti glasovi pojedinaca, njihov<br />
protest i neslaganje s terorom birokracije i dominacijom gluposti.<br />
Okupirani, ideolo{ki i teritorijalno, ako se ve} nisu<br />
mogli osloboditi, barem su odbili pomiriti se s danim stanjem.<br />
Slu`beni poredak vi|en je kao totalni nered dok je realnost<br />
koja je navodno imala odgovor na sva pitanja ljudske<br />
egzistencije vi|ena kao no}na mora.<br />
U dru{tvu koje je samo sebe proglasilo za mjesto vrhunskih<br />
sloboda, Dragi} crta karikaturu s nazivom Egzistencija u kojoj<br />
je cijeli `ivotni put izme|u kolijevke i groba predstavljen<br />
u obliku paragrafa kojeg nadgleda policija. Unato~ vladaju-<br />
}oj ideologiji koja je »~inila ljude sretnim« u crte`ima je smrt<br />
predo~avana kao jedino i kona~no mjesto ljudske slobode:<br />
lice osu|enika pred giljotinom pla~no je i u`asnuto, ali kad<br />
je njegova glava odsje~ena na licu se stvorio osmijeh sre}e.<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
Na jednom Bartakovom crte`u, ra|enom njegovom karakteristi~nom<br />
izlomljenom linijom, vide se brojni putokazi koji<br />
pokazuju prema nigdje i mali ~ovjek se, na prvi pogled potpuno<br />
besmisleno, rukuje s njima. Na jednom drugom crte`u<br />
istog autora vidimo kako novine koje isklju~ivo objavljuju<br />
ideolo{ke bajke, dakle ni{ta, ~ine da njihov ~itatelj postaje<br />
nevidljiv, dakle ni{ta. Ma|arski karikaturist Jelensky prikazuje<br />
~ovjeka kako stoji iza ugla s batinom ~ekaju}i da nai|e<br />
netko koga }e oplja~kati. Iza njegovih le|a stoji njegova<br />
gladna porodica i ~eka zajedno s njim. Na jednom drugom<br />
crte`u nalazimo besku}nike ~ak i na drugoj planeti, {to je<br />
pretjerivanje karakteristi~no za karikaturu, a to ukazuje na<br />
kroni~nu nesta{icu stanova, jedan od karakteristi~nih problema<br />
koji socijalisti~ki usre}itelji nikada nisu uspjeli rije{iti.<br />
Satiri~ni crte`i prikazivali su razvijen mozak, o~it simbol<br />
znanja, kao veliki hendikep za svoga vlasnika: Bolje je znati<br />
manje, tako je `ivot jednostavniji. Knjige, jo{ jedan simbol<br />
u~enja i znanosti, na crte`u Kosobukina napravljene su od<br />
stakla, »istina« koju ~ovjek mo`e nau~iti iz njih ne{to je potpuno<br />
krhko.<br />
I tome sli~no. Postoji nebrojeno mnogo crte`a koji predstavljaju<br />
svijet kao ne{to sasvim trulo, naseljeno izmu~enim i<br />
progonjenim ljudima; crte`i, dakle, koji na transparentan<br />
na~in ilustriraju u ~emu je zapravo devijacija zvana realsocijalizam<br />
jedino bila dobra — u stvaranju sveop}eg mraka, depresije;<br />
naroda toliko o~ajnog da smrt do`ivljava kao ne{to<br />
blisko.<br />
Saul Steinberg — filozofska linija<br />
S izuzetkom biv{e Jugoslavije, strip se, uglavnom zbog ideolo{kih<br />
razloga, vrlo skromno i rijetko pojavljivao u zemljama<br />
socijalisti~kog bloka. Taj se medij nekako uvijek smatrao<br />
ne~im u biti »kapitalisti~kim« pa je crtani humor u tiskarskim<br />
medijima izra`avan skoro isklju~ivo u obliku karikature.<br />
Ipak jedan crta~ koji je `ivio i radio u »srcu kapitalizma«,<br />
u New Yorku, bio je glavni uzor kolegama iz tada{njih socijalisti~kih<br />
zemalja.<br />
Na prijelazu izme|u devetnaestog i dvadesetog stolje}a odvijao<br />
se veliki emigrantski val ~iji je po~etak bio u Srednjoj<br />
Europi, a zavr{etak u Americi. Mnogi Srednjoeuropljani, naro~ito<br />
@idovi, do{li su u Novi svijet zajedno sa svojim brigama<br />
i strahovima, ali su u svom prtljagu imali i svoj originalni<br />
smisao za humor. Susret s ameri~kom tradicijom humora<br />
stvorio je osobitu »nijansiranu leguru koja se sastoji od `idovske<br />
pripovjeda~ke tradicije, ironijskog pristupa i ~esto crnog<br />
jidi{-humora.« 18 Djelo Billyja Wildera i Woodyja Allena<br />
mo`e se navesti kao primjer tog humoristi~kog kri`anca u<br />
mediju filma, dok su rani crtani filmovi Davea i Maxa Fleischera,<br />
~iji je humor temeljen na apsurdu dobar primjer tog<br />
istog u filmskoj animaciji.<br />
Jedan od emigranata bio je i Steinberg. On je unaprijedio<br />
postupak crtanja u toliko zna~ajnoj mjeri da ga neki eksperti<br />
smatraju ocem modernog shva}anja vizualnih medija u<br />
cjelini.<br />
Steinberg je prete`no crtao za New Yorker, slavni ~asopis<br />
koji je po~eo izlaziti 1925. i odmah se potpuno razlikovao<br />
od klasi~nih ameri~kih ~asopisa istog tipa. Jedna od New<br />
103
Change language