Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 97 do 114 Ajanovi}, M.: Dobri vojnik [vejk u civilnom odijelu<br />
Yorkerovih originalnih zna~ajki bilo je objavljivanje humoristi~kih<br />
crte`a koji su uglavnom bili mnogo bli`i europskoj<br />
nego dominiraju}oj tradiciji u suvremenoj ameri~koj karikaturi.<br />
Umjesto verbalnog humora ilustriranog crte`ima ra|enim<br />
sna`nom linijom, skoro realisti~kim sjen~anjem debelim namazima<br />
tu{a, Steinberg je uveo ~isto}u i jednostavnost u svoje<br />
crte`e, koji su izra`avali sublimirane filozofske misli i stavove.<br />
Njegova genijalnost po~ivala je ponajprije na sposobnosti<br />
suptilnog pojednostavljivanja i dovo|enja ideje i izvedbe<br />
u harmoni~an odnos. Na njegovim crte`ima nema tamnih<br />
povr{ina, oni su ra|eni linijom svuda iste debljine a koja slijedi<br />
crta~evu intuiciju i podsvjesno. »Linija je kao misao«, 19<br />
ka`e jedan od Steinbergovih najvjernijih sljedbenika, poznati<br />
hrvatski animator i karikaturist Nedjeljko Dragi}.<br />
Kombiniraju}i jake doze apsurda sa svojim skicoznim crta~kim<br />
stilom Steinberg je uspio izraziti hladnu distancu karakteristi~nu<br />
za suvremeni na~in `ivota. Ti do krajnosti reducirani<br />
crte`i s nadrealisti~kom sadr`inom ocrtavali su ~ovjekove<br />
mentalne pejza`e, njegovo emotivno stanje, neuroze, boli<br />
i strahove u jednom sve vi{e mehaniziranom, urbaniziranom<br />
i sintetiziranom miljeu. Njegova karakteristi~na figura stalno<br />
je za~u|ena, to je anonimni rob izlo`en medijskom pritisku,<br />
on se nalazi u pra{umi na~injenoj od geometrijskih figura<br />
i oblika: gra|evine su nalik jedna na drugu, gradovi su<br />
puni rojeva velikih slova koja ne zna~e ni{ta i putokazima<br />
koji ne vode nigdje. @ivot prikazan kao no}na mora u svijetu<br />
gdje su urbanizacija, mehanizacija i modernizacija promijenili<br />
~ovjekovu okolinu tako brzo i temeljito da to prekora-<br />
~uje ljudsku mo} razumijevanja. Promatraju}i njegove crte`e<br />
te{ko je razlu~iti da li je tu rije~ o jednoj humoristi~koj poruci<br />
ili vi{e njih, me|usobno razli~itih. ^ovjek se smije svemu<br />
i ni~emu, onome {to se da razumjeti, ali i onome {to je<br />
samo nagovije{teno. Naj~e{}e se ~ovjek smije sam sebi, besmislu<br />
u vlastitu `ivotu koji se tako lako mo`e prepoznati u<br />
Steinbergovim filozofskim linijama.<br />
Zahvaljuju}i planetarnoj kulturnoj dominaciji Amerike, Steinbergovi<br />
su crte`i brzo doprli u sve dijelove svijeta i postali<br />
omiljeni naro~ito u onom dijelu svijeta odakle je on sam<br />
potekao. U Srednjoj Europi pojavilo se mno{tvo Steinbergovih<br />
sljedbenika koji su naslijedili njegov na~in crtanja i mi-<br />
{ljenja. Me|u takve, osim Nedjeljka Dragi}a, spada i ~e{ki<br />
karikaturist Miroslav Bartak koji se proslavio svojom jednostavnom<br />
i hladnom linijom i visokom razinom apstrakcije u<br />
svom humoru. »Steinbergovska« metoda pokazala se iznimno<br />
pogodnom u opisivanju ideolo{kog i kulturnog miljea<br />
kao i unutra{njeg, intimnog do`ivljaja »realsocijalizma« pa<br />
su se mnogi srednjoeuropski crta~i njome slu`ili.<br />
^ovjek do`ivljava zvuk kao mnogo apstraktniji fenomen<br />
nego sliku. Iz tog razloga nam je mnogo lak{e prihvatiti glazbu<br />
i sasvim rijetko tra`imo neka konkretna zna~enja u glazbenom<br />
akcentu, frazi ili cijeloj simfoniji. Likovna apstrakcija<br />
me|utim ~esto izaziva zbunjenost budu}i da nam ~ulo<br />
vida daje mnogo konkretnije informacije o svijetu u kojem<br />
se nalazimo. ^ovjek instinktivno tra`i neko prepoznatljivo<br />
zna~enje, »prijevod« na razumljiv jezik svakodnevice, ~ak i u<br />
najapstraktnijim slikama. Usprkos njezinoj apstraktnoj pri-<br />
104<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
rodi mi karikaturu rijetko do`ivljavamo kao ne{to apstraktno,<br />
ve} kao satiri~ni odraz stvarnosti, svijeta koji poznajemo<br />
i prepoznajemo. Karikiranje nije samo na~in crtanja ve}<br />
na~in gledanja, 20 ka`e Scot McCloud u knjizi Strip, nevidljiva<br />
umjetnost i nastavlja:<br />
U apstrahiranju pomo}u karikature nije rije~ o tome da se<br />
izbace nebitni detalji ve} da se koncentrira na bitne. Nakon<br />
{to neki prizor reducira na »osnovni smisao« umjetnik<br />
mo`e pro{iriti njegovo zna~enje na na~in kakav je realisti~koj<br />
umjetnosti nemogu}. 21<br />
Sve i svi u ovom svijetu najvi{e nalikuju na sebe kada su<br />
predstavljeni karikaturom. Izuzetak od tog pravila nije bio ni<br />
`ivot u dru{tvu gdje je marksizam tuma~en naglava~ke i<br />
izvan povijesnog konteksta. Stoga su karikaturisti~ki crte`i<br />
neobi~no realisti~na slika u`asa koje je takozvani socijalizam<br />
producirao. Sna`ni pesimisti~ki osje}aji koji izbijaju iz tih crte`a<br />
predo~avaju ne{to potpuno stvarno, ne{to {to se nalazilo<br />
duboko u ljudima zarobljenim u ideolo{koj kuli u oblacima.<br />
Stoga nije nimalo neobi~no da su ba{ ljudi koji su u »besklasnom<br />
dru{tvu« ~inili najni`i dru{tveni sloj intuitivno razumijevali<br />
poruke karikatura mnogo bolje nego birokratska<br />
nomenklatura. U apsurdnom, paradoksalnom i crnoobojenom<br />
prepoznavali su, potla~eni, sami sebe.<br />
Estetika i na~in mi{ljenja ~iji je pionir Saul Steinberg prilagodila<br />
se neobi~no uspje{no jo{ jednom mediju koji ima<br />
mnogo zajedni~kog s karikaturom, naime animaciji.<br />
Srednjoeuropska filmska animacija — »{vejkovska«<br />
anomalija<br />
Ve} u tijeku prvih desetlje}ima dvadesetog stolje}a filmska se<br />
animacija pojavila u gotovo svim srednjoeuropskim zemljama.<br />
Ipak veliko doba ovog medija u toj je regiji trajalo otprilike<br />
izme|u 1950-ih i kraja 1970-ih. Poslije Drugoga svjetskog<br />
rata ustanovljen je va`an broj studija animiranog filma<br />
{irom tog podru~ja. Crtani film nije smatran »opasnim« za<br />
sustav i re`im, pa su {kare cenzure neusporedivo ~e{}e intervenirale<br />
u podru~ju drugih medija poput literature, kazali{ta<br />
ili igranog filma. [tovi{e, inovativna i svje`a umjetnost animacije<br />
podr`avana je dr`avnim novcem pogotovo kada su se<br />
na internacionalnim festivalima animatori iz socijalisti~kih<br />
zemalja pokazali superiornim s obzirom na svoje kolege sa<br />
Zapada i time »dokazivali« prednosti `ivljenja i stvaranja u<br />
socijalizmu.<br />
Me|utim, animirani filmovi pokazali su se krajnje subverzivnim.<br />
U najboljim djelima animiranog filma stvarnost je prikazana<br />
u bojama i tonovima potpuno suprotnim od onih<br />
koje su socijalisti~ki birokrati pri`eljkivali.<br />
U sredi{tu zanimanja srednjoeuropskih stvaralaca animiranog<br />
filma bio je maksimalno poop}eni pojedinac, mali ~ovjek<br />
okru`en apsurdom, zarobljen u svijetu u kojem ~ak i<br />
najsvakodnevnije biva ~esto pretvoreno u ne{to krajnje zagonetno<br />
i nerazumljivo. Sve {to ~ovjek vidi ili do`ivljava<br />
predstavlja nerazumljivu metamorfozu kojoj se ne vidi po~etak<br />
ni kraj.
Change language