Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 143 do 157 Paulus, I.: Alfi Kabiljo...<br />
zabranjena, a — nakon te scene, ve} }e se u slijede}oj pojaviti<br />
ljubavna tema).<br />
Osim {to je svjestan sna`nog u~inka ovakvog na~ina glazbenog<br />
izra`avanja u filmu, Kabiljo je itekako svjestan »mogu}-<br />
nosti specifi~nih gibanja kojima se mogu}e skladateljski slu-<br />
`iti u okviru nekog clusterskog sklopa, upravo kao na~inom<br />
artikuliranja forme.« 16 Primjer takvog na~ina artikuliranja<br />
forme na{li smo u mnogim scenama filma Selja~ka buna, a i<br />
u sceni borbe Strahinje i Alije u filmu Banovi} Strahinja gdje<br />
je jedan zvu~ni sklop prvo rastao instrumentacijski, a zatim<br />
je, kroz dinami~ki pokret crescenda i decrescenda, poprimio<br />
karakteristike »specifi~nog gibanja«. U filmu Pad Italije disonantni<br />
akord se po~inje gibati prvo na vrlo jednostavan i,<br />
gotovo banalan na~in. U sceni u kojoj fra Blago pu{kom prijeti<br />
seljanima da }e im na silu uzeti milodare ako ih sâmi ne<br />
donesu, disonantni je akord (cluster) ritmiziran jednostavnim<br />
~etvrtinskim pomacima. Ve} tim, glazbeno primarnim<br />
sredstvom pokreta, akord po~inje izlaziti iz svojih stati~nih<br />
okvira. Prijetnja fra Blaga je jo{ sna`nija, jednako kao {to<br />
sna`niji postaje otpor seljakinja protiv sve}enika koji se priklonio<br />
okupatoru: one ustaju i svoj prkos izra`avaju stisnutim<br />
ustima te lupanjem {iba po crkvenim klupama. [ibanje<br />
ne prati ritam glazbe, {to pokazuje da skladatelj nije htio doslovno<br />
opisati scenu, neko izraziti onaj prigu{eni bijes koji je<br />
u seljankama sve vi{e rastao. »Specifi~no gibanje« o kojemu<br />
govori Henry Cowell, »izumitelj« clustera, u slu~aju glazbe<br />
za Pad Italije nije svedeno samo na ritamski pokret. Recimo,<br />
u sceni u kojoj Talijani mu~e, a onda i zapale uhva}enog partizana<br />
Andriju, visoki cluster u guda~ima prvo }e »vrisnuti«<br />
prije nego talijanski »colonello« zapali Andriju, a zatim }e se,<br />
preseliv{i se u ne{to ni`i registar te obuhvativ{i i guda~ki i<br />
puha~ki korpus orkestra, rasplinuti u pokrete unutar sebe<br />
stvorene guda~kim glissandima. Sâma upotreba glissanda<br />
unutar clustera upu}uje nas da je Kabiljo i{ao dalje od »tvorca«<br />
clustera. Cowell je, naime, definirao cluster unutar kromatskog<br />
totala, a tek su njegovi sljedbenici poput Davida<br />
Copea govorili da je cluster »akord ili zvuk koji sadr`ava dva<br />
ili vi{e intervala veli~ine velike sekunde ili manje«. [to zna-<br />
~i da cluster mo`e sadr`avati i intervale manje od temperirane<br />
male sekunde (mikrointervali). 17 U trenutku kada je unutar<br />
clustera upotrijebio glissando (klizanje po `ici instrumenta)<br />
Kabiljo je kromatski total kao sadr`aj svojih clustera pro-<br />
{irio na mikrointervalski total.<br />
Osim glissandom, Kabiljo pokre}e svoje clustere i tremolom.<br />
U sceni u kojoj ~etnici u »gusarskom« brodi}u sti`u na otok<br />
te odlu~uju gdje }e se iskrcati, javlja se guda~ki cluster s treperavim<br />
tremollando tonovima koji tako|er stvaraju dojam<br />
kretanja unutar statike, premda ne zahva}aju u mikrointervalski<br />
total poput clustera iz prethodnog primjera.<br />
Kako bi stvorio dojam pokreta unutar stati~nog i gustog<br />
akorda, clustera, Alfi Kabiljo se naj~e{}e koristio guda~ima,<br />
jer je na `i~anim instrumentima lako izvesti netemperirane<br />
tonove. Uz njihovu je pomo} i najzahvalnije stvarati glazbu<br />
koja se treba pona{ati poput zvu~nog efekta. No ponekad<br />
Kabiljo cluster postavlja u cijeli orkestar te mu dodaje ritmi~ki<br />
pokret udaraljki kako bi stvorio dojam »ma{inskog«<br />
zvuka (dolazak Nijemaca na tenkovima, Nijemci pucaju po<br />
ljudima koji su radili u polju). Ponekad mu je dovoljan »~isti«,<br />
stati~an cluster da opi{e svjetla s motornih vozila nje-<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
ma~kih vojnika koja zasljepljuju}e blje{te u mraku pribli`avaju}i<br />
se upla{enim stanovnicima otoka. Cluster je ponekad<br />
podloga nervoznom guda~kom motivu (Nijemci ubijaju seljake<br />
u polju, Nijemci dolaze u mjesto i silaze s motora), a<br />
kada izdajnik s krilima ne le|ima (»ja sam ptica orlinska«)<br />
ubija »rojenog brata partizanskega komandanta« hicem u<br />
usta, cluster, glissando guda~a i nervozni guda~ki motiv skupljaju<br />
se u guste guda~ke naslage koje }e se kretati sve br`e i<br />
br`e i pretvoriti se u triler.<br />
Tonalitet za u`as<br />
Pri skladanju glazbe za Pad Italije Alfi Kabiljo se slu`io najrazli~itijim<br />
suvremenim tehnikama stvaranja. Ali, kada mu je<br />
zatrebalo, posezao je u svijet tonaliteta te je dobivao — ponekad<br />
— jo{ stra{niji dojam. Na primjer, kada »ptica orlinska«,<br />
odnosno neprijateljski izdajnik, ple{e oko mrtvog tijela<br />
ubijenog seljanina, njegov ples prati karikirana limena<br />
glazba u koju se upli}u guda~ka glissanda i disonance. Sukob<br />
tonaliteta i atonaliteta odraz je sukoba u onome {to vidimo:<br />
ples je na~in ljudske zabave, ali kada se ~ovjek zabavlja vesele}i<br />
se smrti drugog, tada je to ne{to stra{no.<br />
Jednako se stra{no doimlje pro{ireno tonalitetna glazba koja<br />
prati ~erkeze i ~etnike u ko~iji. Uzlazno-silazni kromatski<br />
motiv te pulsiranje dubokih guda~a, dodu{e, zvu~e podmuklo,<br />
ali ne i disonantno i neobi~no poput clustera. Takva<br />
glazba ostaje kroz cijelu scenu i uop}e ne reagira kada jedan<br />
~erkez pokazuje ~etniku da u kutiji ima dvije dje~je glave.<br />
Mo`da bi se »reakcijom« glazbe na taj prizor mogle nazvati<br />
fanfare rogova koje se povremeno upli}u u stalnost pro{ireno<br />
tonalitetne glazbene podloge — uostalom, rogovi asociraju<br />
na lov, a ovdje se o~ito radilo o lovu na ljude.<br />
U istom se glazbenom odlomku pojavljuje i ne{to {to bismo<br />
mogli nazvati melodijom. No nju izvode oboa i klarinet koji<br />
su u stalnom sekundnom razmaku, {to joj daje zvu~anje karikature,<br />
a {to jo{ vi{e pla{i, naro~ito kada pa`nju ~etnika i<br />
~erkeza privla~i krunica malog pastira Vincenca kojeg su poveli<br />
sa sobom. Neumoljivi glazbeni puls, kao ni »uvrnuta«<br />
melodija ne}e stati niti u trenutku kada dijete, na zahtjev<br />
zlo~inaca, po~ne moliti, a oni mu prerezuju vrat i bacaju ga<br />
na cestu. ^etnici i ~erkezi odlaze voze}i se ko~ijom, a uz njih<br />
se jo{ jednom javlja »motiv lova« u rogu. Na kraju scene<br />
glazba se skuplja u cluster (prvi u ovom stravi~nom prizoru!)<br />
prije nego prika`e Vincencovo sklup~ano tijelo na cesti. Cluster<br />
kao post festum i polu-tonalitetna glazba za vrijeme doga|aja<br />
u~e nas jo{ ne~emu: i tonalitetna glazba mo`e zvu~ati<br />
stravi~no ako se upotrijebi na pravi na~in i na pravome<br />
mjestu.<br />
Tonalitet za sre}u: plesovi<br />
Me|utim, u filmu Pad Italije skladatelj se ipak slu`io tonalitetom<br />
i za iskaz daleko veselijih i sretnijih situacija. Na primjer,<br />
na seoskoj proslavi blagdana svetog Ivana, na kojoj }e<br />
mali Vincenco dobiti svoju nesretnu krunicu, ali na kojoj }e<br />
se vidjeti i tko je u selu oholi bogata{, a tko njegova prelijepa<br />
k}erka, harmonika{ »po nardud`bi« svira razne plesove.<br />
Ve}ina tih plesova nastala je u stvarala~kom kutku skladatelja<br />
Alfija Kabilja, osim pjesme »Madonna Clara«, koju }e<br />
pred kraj scene odsvirati i otpjevati talijanski fa{isti (a koju<br />
je Kabiljo odabrao za ovaj film).<br />
153
Change language