You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 163 do 170 Carroll, N.: Filmska forma...<br />
da }emo biti na putu za razbistravanje pojma forme ili stila<br />
u pojedina~nom filmu.<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
IV. Filmska forma i funkcija<br />
Deskriptivni prikaz filmske forme vrlo je obuhvatan. On<br />
svaki odnos me|u elementima filma smatra primjerom njegove<br />
forme. To je uvjerljivo i koherentno shva}anje filmske<br />
forme. No, ne ~ini se da se poklapa s onim {to op}enito imamo<br />
na umu kada govorimo o formi pojedina~noga filma. U<br />
takvim situacijama, usmjeravamo se samo na neke uobi~ajene<br />
odnose me|u elementima filma, a ne na sve. Odnosi koji<br />
nas zanimaju oni su koji pridonose ostvarenju poente filma.<br />
Prema deskriptivnom prikazu, formalni ili stilski element filma<br />
je sve ono {to je u nekom odnosu prema drugom elementu.<br />
No, prema na{em uobi~ajenom shva}anju filmske<br />
forme, neki element je formalni element ako pridonosi poenti<br />
ili cilju filma.<br />
Drugim rije~ima, na{e uobi~ajeno shva}anje filmske forme<br />
prije je eksplikativno nego deskriptivno. Nije mu cilj popisivanje<br />
svakog pojedinog odnosa u ukupnoj mre`i odnosa koji<br />
se mogu otkiriti u filmu. Takav popis, dakako, mogao bi biti<br />
neograni~eno dug. Prije bi se moglo re}i da, kada govorimo<br />
o filmskoj formi, o~ekujemo samo odabir upravo onih elemenata<br />
i odnosa koji podupiru poentu ili cilj filma. ^ini se<br />
da je uobi~ajeno poimanje filmske forme funkcionalno. Forma<br />
filma je sve ono {to ima zada}u potpomo}i ili ostvariti<br />
sve ono {to se filmom kani posti}i. Forma pojedina~nog filma<br />
ono je {to mu omogu}uje da ostvari svoju poantu ili cilj.<br />
Louis Sullivan je kazao: »Forma slijedi funkciju«. Ono {to<br />
smo imali na umu, na primjer, jest to da forma prednjih vrata<br />
ku}e — dimenzije vrata — predstavlja odre|en na~in ispunjavanja<br />
njihove funkcije (omogu}iti ljudima prosje~ne visine<br />
i obujam da kroz njih s lako}om pro|u). Oblik vrata povezan<br />
je s njihovom namjenom. Sli~no, forma filma u idealnom<br />
se pogledu odre|uje onim {to se od njega o~ekuje da<br />
postigne — da postigne svoju poentu ili cilj.<br />
Taj pristup, dakako, pretpostavlja da filmovi imaju ciljeve.<br />
No ta pretpostavka ~ini se gotovo neospornom, ~im shvatimo<br />
kako ti ciljevi mogu biti razli~iti. U nekim slu~ajevima,<br />
cilj filma mo`e biti izlo`iti temu ili gledi{te, ili cilj mo`e biti<br />
istaknuti izra`ajna svojstva, ili u gledatelja probuditi emocije,<br />
uklju~uju}i osje}aj vizualnog u`itka. Film mo`e priop}avati<br />
misli — o svijetu ili o prirodi filma — ili mo`e biti bez<br />
ikakvih misli ili zna~enja, nego se jednostavno posve}ivati<br />
pobu|ivanju odre|ene vrste do`ivljaja, kao {to je spokoj, uzbu|enje,<br />
napetost ili perceptivni u`itak. Filmovi mogu isticati,<br />
ili samo isticati — kako bi potaknuli gledatelje, na primjer,<br />
da izo{tre sposobnosti perceptivnog razlu~ivanja. Ne<br />
bi trebalo biti te{ko priznati kako svi ili gotovo svi filmovi<br />
imaju poente ili ciljeve — u ve}ini slu~ajeva, vjerojatno vi{e<br />
od jednog — kad ve} razmi{ljamo o poentama ili ciljevima u<br />
ovako {irokom smislu. Forma pojedina~nog filma je ono {to<br />
mu omogu}uje ostvarenje svojih ciljeva. Formalni element je<br />
element koji pridonosi ili slu`i kao sredstvo za postizanje<br />
poante ili cilja pojedinog filma. Filmska stuktura slijedi<br />
funkciju.<br />
Jedna od poanti ili ciljeva Wilderova Bulevara sumraka jest<br />
prikazati Normu Desmond kao stra{nu. U toj namjeri, on<br />
donosi bezbroj odluka, uklju~uju}i, me|u ostalima, uporabu<br />
orgulja u Norminoj pala~i na na~in koji podsje}a na filmove<br />
strave (poput Fantoma u operi), le{inu majmuna i njegov po-<br />
168<br />
greb, ikonografiju naizgled napu{tene stare ku}e (ru{evina<br />
koju »salije}e duh« Norme), Normin poku{aj preobrazbe u<br />
pripremi za »novi« film (a ta preobrazba u filmskom smislu<br />
ni~emu toliko ne nalikuje koliko eksperimentu ludog znanstvenika),<br />
pripovijedanje u filmu preko glasa mrtvaca<br />
(»duha«), i Normin zavr{ni krupni plan, izveden na krajnje<br />
groteskan na~in kako bi naveo na pomisao o neprirodnom,<br />
nadnaravnom bi}u koje klizi prema kameri (kao da `eli progutati<br />
i nju i svoju publiku).<br />
Smisao je tih postupaka stvoriti dojam da je Norma ~udovi-<br />
{te, da je »neumrla« (kao {to mo`e pokazati film o zombijima),<br />
da je njezin na~in postojanja sli~an onom stanovnika<br />
filma strave — da u njoj postoji ne{to grozno i ne ba{ ljudsko,<br />
te da nam ta ~udovi{nost govori ne{to o prirodi statusa<br />
filmskih zvijezda. [tovi{e, mo`da je metafori~ka implikacija<br />
da zvjezdani status stvara ~udovi{ta. Skup gore nabrojenih<br />
postupaka (uz druge nenabrojane) omogu}uje Wilderu da<br />
ostvari jednu od poenti Bulevara sumraka — da zvjezdani<br />
sustav ra|a ~udovi{nost — na na~in koji poga|a cilj kako na<br />
intelektualnom tako i na emocionalnom planu.<br />
Od filma se o~ekuje da ispuni odre|eni cilj (ili skup ciljeva,<br />
uskla|enih ili kakvih bilo) i/ili da na ne{to uka`e. Formalni<br />
odabiri su elementi i odnosi u filmu koji predstavljaju sredstva<br />
predvi|ena za postizanje te poente i ciljeva, ba{ kao {to<br />
prije spomenuti skup postupaka omogu}uje Wilderu da poentira<br />
u spoznajnom i u emocionalnom pogledu. Formalni<br />
izbor u filmu ima zada}u posti}i ili olak{ati postizanje poente<br />
ili cilja filma. Formalni izbor ima ciljanu zada}u poduprijeti<br />
poentu ili cilj analiziranoga individualnog filma.<br />
Forma pojedina~nog filma uklju~uje zbirku formalnih odabira<br />
koji omogu}uju postizanje njegovih poanti ili ciljeva. Filmovi,<br />
dakako, mogu imati vi{e od jedne poente i/ili cilja, a<br />
oni mogu biti uskla|eni, kao {to to mogu biti sustavi formalne<br />
artikulacije odre|eni da ih ostvare. No u drugim filmovima,<br />
formalni izbori ne moraju biti me|usobno povezani ili<br />
se uzajamno podupirati tamo gdje, pored toga, omogu}uju i<br />
razli~ite ciljeve. Ipak, bili uskla|eni ili ne, formalni izbori<br />
uvijek su funkcionalni prinosi ciljevima filma. A formu pojedina~nog<br />
filma tvore svi njegovi formalni izbori — formalne<br />
artikualacije u filmu kojima je zada}a da ostvare njegove<br />
ciljeve (njegove ukupne ciljeve, ili ciljeve odre|enog dijela,<br />
kao {to je sekvenca filma).<br />
Zbog bjelodanih razloga, ovaj prikaz nazivam funkcionalnim<br />
prikazom filmske forme. Prema funkcionalnom prikazu<br />
filmske forme, forma individualnog filma je skup odabira<br />
kojima je cilj ostvariti poentu ili cilj filma. Ovaj se pristup<br />
filmskoj formi razlikuje od deskriptivnog prikaza. Prema deskriptivnom<br />
prikazu forma filma je ukupni zbir svih odnosa<br />
me|u elementima filma. Prema funkcionalnom prikazu,<br />
filmska forma obuhva}a samo elemente i odnose koji trebaju<br />
poslu`iti kao sredstva za ostvarivanje cilja filma.<br />
Ovaj bi prikaz mogao uklju~ivati sve odnose u filmu kada bi<br />
njihova namjera bila slu`iti ciljevima filma, no to se uglavnom<br />
doga|a rijetko, ili se uop}e ne doga|a, unato~ ki}enom<br />
jeziku kriti~ara koji katkada hvale filmove jer su zaokru`ene<br />
organske cjeline. Tako }e, analiza forme pojedina~nog filma<br />
koja je u skladu s funkcionalnim prikazom uglavnom biti daleko<br />
manje iscrpna od one koju poti~e deskriptivni prikaz. A<br />
taj se prikaz, dakako, bolje od deskriptivnog prikaza prilago-<br />
|ava na~inu na koji obi~no raspravljamo o filmskoj formi.<br />
Deskriptivni prikaz mnogo je {iri od funkcionalnog, a prvi,
Change language