Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (<strong>2000</strong>), br. <strong>24</strong>, str. 51 do 75 Radi} D.: Filmovi Lordana Zafranovi}a<br />
Ve~ernja zvona (1986)<br />
Hrvatski filmski ljetopis <strong>24</strong>/<strong>2000</strong>.<br />
je i pripadnica tipi~ne imu}ne malogra|anske obitelji i k}i<br />
mezimica nacionalisti~kog ’Zagrep~anca’ ({to }e se smjesta<br />
anga`irati u novoustoli~enoj usta{koj vlasti) koji nimalo nije<br />
sretan Meyrinim izborom bra~nog partnera, a na njezinu<br />
vjen~anju s Tomislavom pojavit }e se, kako je prije re~eno,<br />
ni vi{e ni manje nego sam Slavko Kvaternik. Ipak, upravo takva,<br />
politi~ki praznoglava, lakomislena i svakom u`itku<br />
sklona Meyra voli Tomislava svim srcem i u~init }e sve, suprotstaviti<br />
se i vlastitom ocu, da ga izbavi iz zatvora kad ga<br />
uhiti usta{ka policija. Njezinom zaslugom, zahvaljuju}i erotskoj<br />
vezi s njema~kim oficirom, Tomislav }e biti preba~en u<br />
Njema~ku, gdje }e ~itav rat provesti kao te`ak na imanju<br />
mjesne nacistice, sitne seksi Njemice koja }e ga seksualno<br />
iskori{tavati. Tomislav }e to primiti nevoljko i pasti u duboku<br />
depresiju — jer umjesto da sudjeluje u epohalnoj revoluciji<br />
on je tek pastuh kojeg ja{i nezaja`ljiva ideolo{ko-klasna i<br />
ratna neprijateljica — ali zahvaljuju}i tome ostat }e `iv. S<br />
druge strane, Meyra }e, po okon~anju rata, zavr{iti u komunisti~kom<br />
zatvoru gdje }e ju {ikanirati na razne na~ine i psihi~ki<br />
potpuno slomiti, da bi naposljetku skon~ala po~iniv{i<br />
samoubojstvo, ne pru`iv{i Tomislavu priliku da joj se odu`i<br />
i, nakon povrataka iz Njema~ke, izbavi.<br />
Brat, Rose i Meyra do`ivljavali su Tomislava kao nekakvog<br />
enfant terriblea i voljeli ga, bili mu do kraja odani takvom<br />
kakav je. Mada je mo`da pretjerano re}i da ih je iznevjerio<br />
(u {iroko shva}enom, neizravnom smislu zapravo jest), Tomislav<br />
evidentno nije bio osoba njihovih ljudskih kvaliteta.<br />
Obrazovan, nadaren (studirao je arhitekturu u Münchenu),<br />
ali optere}en (komunisti~kom) ideologijom, intimne je individualne<br />
relacije i osje}aje pre~esto gurao na stranu i u sredi{te<br />
svog zanimanja stavljao op}u stvar klasne borbe i svjetske<br />
revolucije. Tomislav je bio samo`iva, samouvjerena, sujetna<br />
i znatnim dijelom egoisti~na osoba iz koje se prirodno<br />
razvio revolucionar ~ija je logika »cilj opravdava (okrutna)<br />
sredstva«, revolucionar koji je protivno direktivi Partije oti-<br />
{ao dizati ustanak u hercegova~ki kraj u kojem je odrastao te<br />
hladnokrvno, posve mirne du{e, doveo svog prijatelja i ko-<br />
71
Change language